U Hrvatskoj je do 1941. živjelo oko 25 tisuća Židova, njih oko 23 tisuće bilo je registrirano u četrdesetak općina, a dvije tisuće bilo je asimilirano, rekao je Kraus. Ubijena je oko 21 tisuća osoba, a od nešto više od 11 tisuća zagrebačkih Židova preživjelo ih je oko tri tisuće, kazao je Kraus.
KRAUS: NA SJEĆANJE NAS OBVEZUJE PATNJA ŽRTAVA
"Te brojke same po sebi svjedoče o razmjeru tragedije, no ne smijemo zaboraviti da iza njih stoji isto toliko osobnih sudbina. Na sjećanje nas obavezuje patnja žrtava, ali i povijest naše i drugih zajednica koju su stvarali naši preci u boljim vremenima", istaknuo je.
Kraus je podsjetio na prošlogodišnju komemoraciju u povodu 60. obljetnice oslobođenja koncentraciskog logora Auschwitz-Birkenau, kada je, među ostalim, bilo zaključeno da je edukacija, osobito mladih ljudi, jedna od najvažnijih zadaća međunarodne zajednice u perspektivi boljega svijeta.
U Galeriji "Milan i Ivo Steiner" Židovske općine danas je otvorena izložba Istraživačkog i dokumentacijskog centra, s tridesetak panoa na kojima su fotografije logora, tabele s demografskom strukturom stanovništva prije i poslije Drugoga svjetskog rata, reprodukcije dokumenata žrtava i ustaških naredbi o progonu Židova, statistički podaci.
U NDH NESTALO DVADESET ŽIDOVSKIH OPĆINA
Uz osobne sudbine žrtava, izložbom sam htjela prikazati kakvu je pustoš holokaust ostavio u cijeloj populaciji, primjerice, u Hrvatskoj je tada nestalo dvadeset židovskih općina, rekla je Melita Švob, predsjednica Istraživačkog i dokumentacijskog centra.
U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Hrvatska pošta danas je izdala prigodnu dopisnicu s hrvatskim i hebrejskim tekstom o tom danu i posebnim poštanskim žigovima, a prvi je tiskani primjerak dobila Židovska općina.
Rabin Zvi Eliezer Alonie iz Njemačke održao je molitvu za sve žrtve holokausta, nakon čega je prikazan dokumentarni film o rušenju sinagoge u Zagrebu.
MESIĆ: HOLOKAUST JE NAJVEĆI ZLOČIN
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je u petak kada se diljem Europe obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta da je holokaust najveći zločin koji pamti ljudska civilizacija i da se više u čovječanstvu ne smije dogoditi.
U izjavi novinarima nakon komemorativne akademije kojoj je nazočio u prostorijama Hrvatsko-izraelskoga društva i Udruge Bet Israel (Kuća Izraela) predsjednik Mesić istaknuo je da je i kao hrvatski predsjednik svojim dolaskom htio poslati poruku kako se holokaust više ne smije dogoditi.
"Ako budemo slali takvu poruku i ako mladi budu znali što se uistinu dogodilo, a to je da su ljudi ubijani samo zato što su drukčiji, onda ćemo moći u ovoj udruženoj Europi, za koju se zalažemo i u kojoj će biti tolerancija a rat će biti isključen, živjeti u miru", ustvrdio je.
UDŽBENIKE REVIDIRATI ILI NAPISATI NOVE
Predsjednik Mesić nije zadovoljan edukacijom hrvatske mladeži o holokaustu posebice zbog pojavljivanja netolerancije i nacističkih simbola među mladima.
Smatra da bi autori udžbenika koji pišu o tim događajima trebali ta poglavlja revidirati ili bi ih trebali pisati neki drugi autori.
"Nije normalno da dječaci i djevojčice od 15 ili 16 godina, pa čak i mlađi, javno iskazuju potporu onim simbolima pod kojima su ubijani ljudi samo zato što su drukčiji", rekao je.
Mesić vjeruje da u školama nema dovoljno znanja o tomu što se doista dogodilo tijekom holokausta a koje je nužno potrebno kako se holokaust ne bi drugi put dogodio.
Kad je pak riječ o obnovi zagrebačke sinagoge, predsjednik Mesić je ponovio da se osobno zauzima za tu obnovu i istaknuo da se u taj projekt moramo svi uključiti jer je to bio zločin protiv civilizacije i kulture i protiv jednoga naroda i njegove tradicije. Zato se, napomenuo je, moramo uključiti svi kako bismo ispravili tu povijesnu nepravdu.