Radin je, na današnjoj sjednici Odbora, kazao kako se situacija u Uredu pravobraniteljice može razriješiti na više načina, uključujući i inspekcijski nadzor Središnjega državnog ureda za upravu.
Odbor je danas podržao i prijedlog Strategije migracijske politike, a članove Odbora zanimalo je zašto je Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo zahtjeve svih 650 tražitelja azila od 1997.
Pomoćnik ministra Žarko Katić pojasnio je da nitko od tražitelja nije uspio dokazati da je u svojoj zemlji proganjan zbog vjere, rase, nacionalne pripadnosti ili političkih uvjerenja.
80 posto tražitelja azila već na početku izjavi da su iz zemlje otišli zbog ekonomskih razloga, a ostali tvrde da su proganjani, ali za to nemaju dokaza, rekao je Katić.
Na pitanje Dorotee Pešić-Bukovac (IDS) zašto se od, primjerice, Kurda iz Turske, Irana ili Iraka traži da dokazuju da su u svojim državama proganjani, Katić je odgovorio kako se azil ne može odobriti svim Kurdima, jer bi to urušilo sustav.
Svi tražitelji azila individualno moraju dokazati da su, primjerice, zatvarani, mučeni i sl.
Upitan o statusu žrtava trgovine ljudima, Katić je kazao kako nitko od njih do sada nije dobio azil, zbog manjkavosti u Zakonu o azilu.
Tim je osobama odobravan humanitarni boravak od godine dana, s mogućnošću produljenja, a procedura dobivanja azila za tu kategoriju do kraja će se godine precizirati kroz izmjene zakona o azilu te o strancima, dodao je.
Uz strategiju migracijske politike, Odbor je podržao i prijedlog potvrđivanja Europske konvencije o državljanstvu.
Govoreći o primjedbama Vijeća Europe na važeći Zakon o državljanstvu, Katić je rekao kako "ustavni stručnjaci u konzultacijama tumače da se Konvencija ne odnosi na dijasporu ni na one koji žive izvan Hrvatske, nego samo na one koji zakonito i stvarno prebivaju u Hrvatskoj".
Članovi Odbora u raspravi su ukazali na slučajeve brisanja iz hrvatskog državljanstva, a odgovoreno im je da je do sada zabilježeno svega desetak takvih slučajeva, u kojima su matični uredi greškom izdali domovnice osobama koje su bile upisane u državljanstvo drugih republika bivše države.