To poglavlje, koje opsegom zauzima veliki dio europske pravne stečevine i pokriva vrlo različita područja, predstavnici Europske komisije objašnjavat će hrvatskim i turskim pregovaračima u sljedeća tri dana.
Prema riječima voditeljice hrvatske radne skupine za ovo poglavlje Snježane Bagić, EU će posebni naglasak stavljati na sposobnost provedbe pravila, a ne toliko na formalnu usklađenost s europskom pravnom stečevinom.
Ovo poglavlje obuhvaća pitanja azila, viza, migracija, pravosudne suradnje u građanskim stvarima, uključujući i suradnju u području droga, carinsku i policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnja u kaznenim stvarima, borbu protiv terorizma te pitanja vezana uz vanjske granice koja su regulirana Schengenskim sporazumom.
Usklađivanje s ovim poglavljem zahtijeva i vrlo velika ulaganja. Primjerice Slovenija, koja ima daleko manju granicu, do sada je na osposobljavanje za nadzor vanjske schengenske granice utrošila oko 600 milijuna eura. Prema nekim procjenama, Hrvatska će trebati oko 8 tisuća graničnih policajaca.
Druga, bilateralna, faza screeninga za poglavlje pravde, slobode i sigurnosti odvijat će se od 21. do 23. veljače u Bruxellesu.