Projekciji jednosatnoga dokumentarca, kojemu je u središtu pozornosti uništavanje skulptura i spomenika Narodnooslobodilačke borbe (NOB) tijekom i nakon Domovinskoga rata, nazočio je i autor.
Film, kako se ističe u popratnom materijalu skupa, na dokumentaran način pokazuje sustavno uništavanje povijesnoga pamćenja na području Hrvatske 90-ih godina prošloga stoljeća kada je uništeno nekoliko tisuća spomen-obilježja antifašističke borbe.
U filmu se ukazuje na činjenicu da je u razdoblju komunističke vladavine od 1945. do 1990. došlo do svojevrstne inflacije spomeničkih obilježja oslobodilačkog rata te da mnoga od njih ne bi mogla podnijeti strožu estetsku valorizaciju, ali i da su u tome razdoblju stvorena i značajna djela spomeničke plastike, poput djela Bakića, Radauša, Džamonje, Murtića i niza drugih autora od kojih neka nisu nosila nikakva ideološka obilježja.
No, ističe se da su to povijesni dokumenti i izrazi vremena bez obzira na to imaju li ili nemaju umjetničku vrijednost i i zato se ne smiju hotimično uništavati kako se ne bi dogodilo da potiskivanjem prošlosti i uništavanjem njezinih materijalnih dokaza postanemo njezini još veći robovi.
Jer, kako je to rekao Žižić, "na ovim se prostorima svaka vlast ponaša kao da se prije nje nije ništa dogodilo". Objasnio je da će razlog zašto je snimio film bolje od njega izreči tekst Theodora Adorna objavljen 1971. u kojemu Adorno piše da se "najviše boji preživljavanja nacionalsocijalizma unutar demokracije".
Međunarodni znanstveni skup "Pamćenje i historija u Srednjoistočnoj Europi" zajednički su organizirali Centar za komparativnohistorijske i interkulturalne studije Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko-francuski projekt "Od Dunava do Mediterana: prostori, društva, kulturni transferi".
Cilj je skupa upoznati hrvatsku akademsku zajednicu, ali i širu javnost da je ispitivanje modaliteta kulture pamćenja veliki istraživački i interpretacijski izazov koji se dodatno zaoštrava u kontekstu aktualnih tranzicijskih i globalizacijskih izazova koji pak iznova pokreću pitanje revizije povijesnoga pamćenja i konstruiranja poželjnih identitetskih modela.
O tim će pitanjima na trodnevnome skupu razgovarati najugledniji znastvenici različitih disciplinarnih usmjerenja iz petnaestak europskih zemalja.
Skup su poduprli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Odsjek za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.