Profesor zagrebačke Pedagoške akademije Ivan Biondić, govoreći o novijim genetičkim istraživanjima koja su "pokopala južnoslavenski rasizam" ocijenio je kako Hrvatima slavizam i njegove političke inačice - austroslavizam, jugoslavizam, serbokroatizam i euroslavizam više od stoljeće i pol priječi nacionalnu i političku identifikaciju.
"Slavistika je kao primijenjena geopolitika legitimirala rasističku jugoslavensku ideologiju", ustvrdio je Biondić.
Po njegovim riječima kroatistička paradigma omogućuje da se naspram, kako je rekao kolonijalne i regionalne zapadnobalkanske historiografije, hrvatski narod utvrđuje kao zasebna i samosvojna cjelina srednjoeuropske i svjetske povjesnice.
Neven Budak, profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, čiji je rad pročitao voditelj Đuro Vidmarović, ocijenio je kako su nacije zajednice koje nastaju u neprestanim promjenama. On smatra kako postoji više identiteta koje pojedinci po potrebi ističu i mijenjaju.
Budak tvrdi kako doseljeni Slavena od kojih se jedan dio nazivao Hrvatima nisu iskorijenili romansku i ilirsku komponentu pučanstva te da je zato nemoguće govoriti o njegovu jedinstvenu biološkom kontinuitetu u današnjoj Hrvatskoj. Smatra kako je osmanska invazija izazvala pomicanje pučanstva što je onda prouzročilo pojavu hrvatskoga imena i tamo gdje ga kao u Slavoniji i Istri prije nije bilo.
Genetičar Ivan Jurić ocijenio je kako su pretci većine današnjih Hrvata paleolitičko pučanstvo. Napominje kako je stanovništvo s našeg područja nakon prestanka ledenog doba naseljavalo sjever Europe. Odatle zbog haplop tipa EU7 i postoje genetske sličnosti između Hrvata, Nijemaca, Norvežana i Šveđana, dodao je.
Govoreći o naseljavanju Bosne i Hercegovine, Damir Marjanović je prigovorio hrvatskim medijima zbog interpretacije podataka njegova istraživanja o genetskoj sličnosti Hrvata i Bošnjaka. Zbog takvih interpretacija primao sam i telefonske prijetnje, dodao je.
O pitanjima genetike, etnogeneze i povijesti govorili su i Andrija Željko Lovrić, Dubravko Moskatelo, Mladen Rac, Mario Šlaus, Agneza Szabo i Boris Olujić.