ZAGREB - Čelnici europskih policijskih snaga EUROPOL i hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova potpisat će u petak 13. siječnja u Beču Sporazum o operativnoj i strateškoj suradnji između Hrvatske i EUROPOL-a, priopćio je u srijedu MUP. Sporazum će u kongresnom centru Hofburg u Beču potpisati direktor EUROPOL-a Max Peter Ratzel i ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin. Potpisivanju će nazočiti Gianfranco Frattini, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za pravosuđe i unutarnje poslove, Liese Prokop, austrijska ministrica unutarnjih poslova i Vesna Škare Ožbolt, ministrica pravosuđa Republike Hrvatske. Sporazum će biti potpisan tijekom sastanka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa EU-a koji se od 12. do 14. siječnja održava u Beču, a u sklopu austrijskog predsjedanja Europskom unijom.
LJUBLJANA - Slovenski dužnosnici i političari i dalje se očituju o vladinoj uredbi kojom je cijela Savudrijska vala proglašena dijelom slovenskoga ribolovnog područja. Ministar za okoliš i predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS), jedne od članica vladajuće koalicije, Janez Podobnik izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare da su uredbom potvrđena tradicionalna stečena prava na ribolov slovenskih ribara u području koje je određeno slovenskim i koje uz cijelu Savudrijsku valu uključuje i područje ekološkog pojasa koji je slovenski parlament proglasio prošle godine. Osudio je "nedržavotvorne" izjave oporbenih zastupnika koji drže da je uredba na klimavim nogama kad je riječ o međunarodnom pravu. Zastupnik liberalnih demokrata Marko Pavliha doveo je u pitanje pravni, ali ne i politički aspekt uredbe, a zastupnik Socijalnih demokrata Aurelio Jurij je upozorio da preklapanje proglašenih jurisdikcija može izazvati dodatne napetosti između Zagreba i Ljubljane.
LJUBLJANA - Da je Slovenija u prošlosti pokazala više dobre volje oko vraćanja štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke i neka bi druga pitanja bilo lakše riješiti, rekao je u srijedu u razgovoru za Slovenski radio Jože Damijan, novi ministar bez lisnice u vladi premijera Janeza Janše, zadužen za reforme i strategiju ekonomsko-socijalnog razvitka. Dodao da je izabrana druga metoda budući da je sada slovensko stajalište da je problematika stare devizne štednje stvar sukcesije bivše Jugoslavije i da Hrvatska za slovenske banke ili banke u slovenskom i stranom vlasništvu treba otvoriti svoje bankarsko tržište bez obzira što pitanje štednje Ljubljanske banke Zagreb nije riješeno. Damijan je ocijenio da Slovenija zbog neriješenog pitanja Ljubljanske banke ne smije opterećivati odnose s Hrvatskom i ometati je na putu u Europsku uniju.
BUENOS AIRES - Argentina će bosanskog Srbina Milana Lukića, optuženog za ratne zločine počinjene u BiH, izručiti Haškom sudu, izjavio je u srijedu AFP-u sudski izvor u Buenos Airesu. Argentinski sudac Jorge Urso odlučio je Lukića poslati u Haag, a ne u Beograd koji je također zatražio izručenje. Lukić je, naime, sucu rekao kako bi radije da mu se sudi pred ICTY-jem jer strahuje za svoj život ako se vrati u Srbiju. Lukić je prema nalogu Haškog suda uhićen 8. kolovoza u zračnoj luci u Buenos Airesu gdje se trebao sastati sa suprugom i kćerkom. Haška ga optužnica u 21 točki tereti za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zbog "progona, ubojstava, istrebljenja i nečovječnih postupaka" protiv bošnjačkih civila u Višegradu. Lukića je sud u Beogradu lani osudio na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u Sjeverinu u Srbiji listopada 1992. godine.
DEN/HAAGZAGREB - Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla Del Ponte proširila je optužnicu za dvojcu bivših bliskih suradnika Slobodana Miloševića Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, optuživši ih izravno za masakre u Srebrenici, čime sužava obruč oko bivšeg jugoslavenskog predsjednika Miloševića, javlja AFP. Prema ranijoj optužnici Stanišić, bivši šef srbijanske državne službe sigurnosti (SDB), i Simatović, bivši zapovjednik postrojbe za specijalne operacije SDB, terete se da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH od 1991. do 1995. godine. "Specijalne srbijanske jedinice pod kontrolom Stanišića i Simatovića, uključujući 'Crvene beretke' i 'Škorpione' sudjelovali su u napadima formacija bosanskih Srba na enklave Srebrenicu i Žepi", navodi se u proširenoj optužnici.
BRUXELLES - Kosovo će biti jedan od prioriteta Belgije koja u ovoj godini predsjeda Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, potvrdio je u srijedu u Bruxellesu belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht, predstavljajući glavne zadaće države predsjedateljice u ovoj godini, javlja agencija STA. "Belgija će nastojati da OESS igra punu ulogu u rješavanju pitanja budućeg statusa Kosova, kakvu imaju i druge uključene međunarodne organizacije", rekao je De Gucht. Belgijski je ministar rekao da je o tome već razgovarao s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a za Kosovo Marttijem Ahtisaarijem koji mu je zajamčio da će u traženje rješenja za status Kosova angažirati sve međunarodne organizacije.
PRIŠTINA - Predsjednik Pokreta snaga Srbije (PSS) i jedan od srbijanskih tajkuna Bogoljub Karić u srijedu je na Kosovu zaprijetio rušenjem srbijanske vlade premijera Vojislava Koštunice i optužio ih za korupciju. "Vlada neće stići organizirati nove izbore, ponovit ćemo 5. listopada. Kako su došli, tako će i otići", rekao je Bogoljub Karić na sjednici glavnog odbora stranke u Kosovskoj Mitrovici. Optužio je srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu i vladu da ga proglašavaju veleizdajnikom i da ga progone "preko financijsko poreznih tijela, tajne policije, tajkuna i pojedinih medija". Karić je najavio da će njegova stranka u petak u Beogradu organizirati veliki miting protiv vlade i dodao da njegova nazočnost na tom skupu ovisi o procjeni ljudi iz njegova osiguranja.
BEOGRAD - Stranka Pokret snaga Srbije tvrdi da se Bogoljub Karić, njezin predsjednik, jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji, donedavni vlasnik kompanije "Mobtel" kojoj je srbijanska vlada potkraj prošle godine oduzela licencu za rad, vratio iz inozemstva i da se nalazi na Kosovu, gdje će u srijedu prisustvovati i izvanrednoj sjednici glavnog odbora svoje stranke. Stranka je, nakon što je "Mobtelu" oduzeta licenca i nakon što je pokrenuta istraga protiv Bogoljuba Karića zbog zaključivanja ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji s kosovskim "Mobikosom" i njegovim vlasnikom, kosovskim biznismenom Ekremom Lukom, tvrdila da se Karić službeno nalazi u inozemstvu, te da će se vratiti nakon novogodišnjih i božićnih praznika, da bi u utorak navečer priopćila da se Karić nalazi na Kosovu, te da će prisustvovati stranačkom sastanku u Kosovskoj Mitrovici.
TEHERAN - Velika Britanija pozvala je u srijedu Vijeće sigurnosti UN-a da razmotri mjere protiv Irana nakon što je ta država nastavila s proizvodnjom nuklearnog goriva, no iranski tvrdolinijaški predsjednik Mahmud Ahmadinedžad kaže da će njegova zemlja nastaviti zacrtanim pravcem. Iran je u utorak uklonio UN-ove pečate s postrojenja za obogaćivanje urana i objavio da će nastaviti "istraživanje i razvoj" nuklearnog goriva, izazvavši time gnjev Washingtona, Europske unije i Rusije. Britanski premijer Tony Blair izjavio je pred parlamentom kako mu je cilj postići međunarodni sporazum u Vijeću sigurnosti UN-a koje Iranu može uvesti sankcije. "Moramo odlučiti koje mjere poduzeti i, to je posve jasno, ne isključujemo nijednu mogućnost", naglasio je Blair.
MOSKVA - Muškarac naoružan nožem upao je u sinagogu u središtu Moskve i ozlijedio najmanje deset okupljenih vjernika. "Neidentificirani muškarac uletio je u sinagogu u ulici Boljšoja Bronaja i počeo napadati okupljene ljude nožem", prenosi agencija ITAR-Tass pozivajući se na policijske izvore. "Većina ozlijeđenih ima manje ozljede, ali imaju puno ozljeda", rekli su policijski izvori, dodajući da je muškarac uhićen. Novinska agencija Interfax javila je da bi napad u sinagogi mogao biti motiviran antisemitizmom. U izvješću izraelske vlade Rusija se nalazi na trećem mjestu u svijetu po broju antisemitskih napada, odmah iza Francuske i Velike Britanije.
MADRID - Španjolski tužitelji zatražili su u srijedu kaznu zatvora od 17.000 godina za bivšeg argentinskog mornaričkog kapetana Ricarda Miguela Cavalla osumnjičenog za zločin genocida. Cavallo je u pritvoru u Španjolskoj od 2003. kada ga je izručio Meksiko. Optužen je za otmicu i mučenje 337 protivnika diktatorskog režima u Argentini od 1976. do 1983., od kojih je nestalo bez traga njih 227. Prema španjolskim zakonima osuđenici mogu u zatvoru provesti najviše 30 godina.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel (Kršćansko demokratska unija CDU) ponudila je uoči posjeta Washingtonu proširenje njemačkog angažmana u Iraku, javlja dnevnik "Die Welt" u srijedu. Ponuda se, kako javlja "Die Welt" pozivajući se na izvore bliske uredu kancelarke, međutim ne odnosi na vojni angažman, nego na pojačano sudjelovanje u izobrazbi iračkih policajaca, u čemu je Njemačka i do sada sudjelovala u centrima za izobrazbu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Njemačka je osim toga spremna u sklopu postojećih UN fondova za stabilizaciju Iraka više uključiti u stručnu izobrazbu iračke mladeži.
ISTANBUL - Mehmet Ali Agca koji je 1981. godine pokušao atentat na papu Ivana Pavla II. bit će u četvrtak pušten iz turskog zatvora nakon odsluženja kazne, no vojska će ga odmah potražiti jer nije odslužio vojni rok, objavio je njegov odvjetnik. Agca je za pokušaj atentata odležao 19 godina u talijanskom zatvoru, a 2000. godine prebačen je u turski zatvor u Istanbulu na odsluženje druge kazne zbog pljačke i ubojstva. Prema novom turskom zakonu, njegova kazna odslužena u Italiji oduzet će se od 25-godišnjeg zatvora koliko je dobio u Turskoj za ubojstvo urednika liberalnih novina 1979. godine. Agca (48) pobjegao je iz turskog zatvora nedugo nakon tog ubojstva.