Statistika pokazuje i da je od ukupno 3.723 stečajna postupka koji su vođeni prošle godine, najveći dio, 2.896 neriješenih predmeta iz ranijih godina, dok je tijekom 2005. primljeno 827 novih stečajnih predmeta.
Izmjenama Stečajnog zakona, koje je Vlada nedavno poslala Saboru u prvo čitanje, želi se pojednostaviti i ubrazati stečajne postupke, te bolje zaštiti zaposlenike.
Predlaže se i preciznija odredba o nesposobnost plaćanja kao jednom od uvjeta za otvaranje stečaja. Dosadašnja formulacija ako u roku dva mjeseca s bilo kojeg računa nije isplaćena bar jedna petina obveze, zamjenjuje se odredbom da se dužnik smatra nesposobnim za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze na bilo kojem svom računu duže od 60 dana.
Prigovore da bi to moglo "pokrenuti novi val stečajnih postupaka", Ministarstvo pravosuđa ocjenjuje neutemeljenim, podsjećajući u obrazloženju prijedloga da su i važećim odredbama članovi uprava poduzeća obvezni da u roku tri tjedna (21 dan) od nastupanja nesposobnosti plaćanja pokrenu stečaj.
Val stečajeva zabilježen je 2001. kada je, prema podacima Visokog trgovačkog suda, zabilježen rekordan broj novih predmeta, njih 22.946. Od toga je većina, 21.625 stečajeva pokrenuta primjenom članka 70. Zakona o izmjenama Stečajnog zakona iz 2000. koji je obvezivao Zavod za platni promet da trgovačkim sudovima dostavlja podatke o svim poduzećima koja nisu obavila nikakve isplate u zadnja tri mjeseca, a nakon čega sudovi u roku 45 dana automatski pokreću stečaj.
Visok priljev predmeta iz 2001. odrazio se i na velik broj neriješenih predmeta koji su se prenosili u sljedeće godine. Tako je u 2001. ostalo neriješeno više od 16,7 tisuća predmeta, 2002. više od 14,7 tisuća predmeta. Najviše pak stečajnih predmeta riješeno je 2003., više od 12,5 tisuća, dok je 2004. riješeno gotovo 6,5 tisuća predmeta.
Vlada izmjenama koje je uputila u prvo saborsko čitanje želi ubrzati stečajne postupke, naročito u prvoj fazi odlučivanja da li će do njega uopće doći, te u zakon unosi i određene rokove. Tako postupak utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka ne bi smio trajati duže od tri mjeseca, drugostupanjski bi sud žalbu morao riješiti u roku 60 dana, a u roku šest mjeseci od odluke o stečaju morao bi se izraditi stečajni plan.
Izmjene trebaju dodatno zaštiti i radnike, čije su se tražbine do sada dijelile, pa je u prvi isplatni red ulazio dio plaća do jedne trećine, a ostalo u drugi isplatni red. Vlada predlaže da se zaposlenici s cjelokupnim potraživanjem razvrstavaju u prvi isplatni red, a kao i svi drugi vjerovnici osobno bi morali prijaviti svoje tražbine.
Novine se predlažu i u pogledu stečajnih upravitelja. Do sada su to mogle biti fizičke osobe s položenim stručnim ispitom, te odvjetnici koji nisu morali imati i položen stručni ispit. Po novome, stečajni upravitelj mogla bi biti svaka fizička osoba s visokom stručnom spremom i položenim stručnim ispitom. Prema tomu, i odvjetnici bi morali položiti stručni ispit.
Listu stečajnih upravitelja do sada je utvrđivao predsjednik Visokog trgovački sud, a na listi je oko 470 stečajnih upravitelja, od čega oko 280 odvjetnika.
Novina je da bi listu utvrđivao ministar pravosuđa, a predviđena je i mogućnost skidanja s liste - ako sama osoba zatraži ili iz drugih važnih razloga. Lista bi se javno objavila i u Narodnim novinama i na Internetu, a podzakonskim aktima uredio bi se rad stečajnih upravitelja, te time maksimalizirao broj stečajeva po jednom upravitelju, utvrdili kriteriji za valoriziranje rada upravitelja.
Novine su vezane i uz mogućnost da razlučni vjerovnici pokrenu stečaj. Do sada su oni, naime, mogli pokrenuti stečaj bez obzira da li su pokušali ili ne namiriti se u posebnom ovršnom postupku, a po novome bi to mogli pokrenuti samo ako se ne uspiju namiriti u postupku prije stečaja.
Izmjenama se uz ostalo svima, osim zaposlenicima, uvodi obveza plaćanja predujma za pokriće troškova stečajnog postupka, izjednačavaju u pravima svi vjerovnici, pa se primjerice briše pravo na prioritetnu naplatu odvjetničkih troškova nastalih posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, uvodi mogućnost da se sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti) oglašavaju i elektronskim putem, itd.