Kako u ponedjeljak piše ljubljanski dnevni list "Dnevnik", od dogovora slovenske vlade i Belgijanaca ovisan je i način kako će se pristupiti pitanju vlasničkih promjena u nekim drugim bankama poput Nove kreditne banke Maribor i Abanke Vipa.
KBC je u svibnju 2002. godine Sloveniji za 34 posto dionica Nova Ljubljanske banke platio 435 milijuna eura.
Prema tada sklopljenom ugovoru, KBC od ove godine može povećavati svoj udio u NBL-u. Belgijska korporacija zainteresirana je za osiguranje većinskog vlasničkog udjela u toj banci i njeno povezivanje sa slovenskom osiguravajućom kućom Triglav, no o tome postoje različita stajališta u Sloveniji.
Osnovni model sadašnje vlade je povlačenje iz gospodarstva i zadržavanje 25 posto dionica u većim poduzećima u pretežitom državnom vlasništvu. No, posebna vladina skupina krajem prošle godine vladi je savjetovala da ne dopusti KBC-u da dođe do većinskog udjela u Novoj Ljubljanskoj banci.
Budući da je ugovor iz 2002. godine s KBC-om za slovensku stranu prilično obvezujući, sadašnja je vlada sklona razmišljanju da s KBC-om počne pregovore o tome da KBC u NLB-u postupno dobije 51 posto dionica, dok bi država zadržala 25 posto plus jednu dionicu.
Pitanje je međutim, piše list, hoće li Belgijci pristati na uvjet da se promijeni status banke kako bi se spriječilo da u budućnosti NLB postane samo podružnica belgijske korporacije koju bi mogao voditi i strani državljanin, a ne Slovenac.
Guverner slovenske središnje banke Mitja Gaspari upozorio je nedavno da NLB hitno treba dodatni kapital ako se želi širiti.
Vladina komisija za privatizaciju predložila je da se do dodatnog kapitala dođe izdavanjem povlaštenih dionica, piše "Dnevnik".