"Čekamo na odluku slovenske vlade, a ako odgovor bude negativan, razmislit ćemo kako naprijed", izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Bruxellesu član uprave KBC-a Andre Bergen, prenosi Slovenska tiskovna agencija.
Dodao je da bi belgijska multinacionalka željela zadržati slovensku upravu NLB-a i da bi u Ljubljani moglo biti regionalno sjedište za strateški nastup za područje Balkana. Potvrdio je da se KBC želi širiti u Hrvatsku, BiH i Srbiju.
Pritom je napomenuo kako Hrvatska i Slovenija moraju riješiti pitanje 'stare' devizne štednje (hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci). Očekuje da će u idućoj godini doći do rješenja tog pitanja, ali je dodao da je utjecaj KBC-a na njegovo rješenje ograničen.
KBC je prilikom sklapanja ugovora sa slovenskom vladom prilikom ulaska u Novu Ljubljansku banku naglasio opciju po kojoj može povećavati svoj vlasnički udio, ali su mišljenja o tome u Sloveniji podijeljena.
Sadašnja vlada najavila je nastavak privatizacije u bankarstvu, ali razmišlja o formuli po kojoj bi u Novoj Ljubljanskoj banci zadržala 50 posto plus jednu dionicu.
S druge strane, predsjednik države Janez Drnovšek izjavio je početkom mjeseca za Slovenski radio da je sadašnja vlasnička struktura u Ljubljanskoj banci optimalna i da želi da se i dalje zadrži.
KBC je u zadnje vrijeme pojačao svoj nastup na tržištima u široj regiji, a nedavno je postao i vlasnikom više od 99 posto dionica madžarske ABN Amro banke, druge najveće banke u toj državi.