Građevinski radovi na tom plinovodu dugom 195 kilometara procijenjeni su na 90 milijuna eura.
Radovi na izgradnji plinovoda Pula-Karlovac, kako se očekuje, počet će sredinom siječnja, a Vlada je još ranije od Plinacro-a zatražila da se završe u roku šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Taj rok Vlada je dala i Ini za izgradnju podvodnog plinovoda od platforme Ivana K u Jadranu do kopna, te plinovoda do Vodnjanja, odnosno lokacije Vodnjan/Marčana, od kuda će dalje ići plinovod Pula-Karlovac.
Izgradnjom tih plinovoda bit će omogućen transport plina od plinskih polja u sjevernom Jadranu do kontinentalnog dijela Hrvatske.
Naime, trenutno se taj plin transportira preko Italije i Slovenije do Hrvatske.
Projekt plinofikacije, uz magistralni plinovod Pula-Karlovac, u petogodišnjem razdoblju predviđa izgradnju magistralnih plinovoda Lučko-Ivanja Reka, potom Zagreb istok-Kutina te Kutina-Slavonski Brod.
Predviđa i izgradnju sustava za prikupljanje podataka i daljinskog upravljanja plinskim transportnim sustavom Republike Hrvatske SCADA te, naknadnom odlukom Ministarstva gospodarstva, ubačenog plinovodnog sustava Baranje.
Kako je već ranije istaknuo predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Radošević, kada se svi planirani poslovi dovrše Hrvatska će uz postojećih 1.657 kilometara imati i 394 nova kilometra magistralnih plinovoda.
Druga pak faza razvojno-investicijskog ciklusa plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2007.- 2010. predviđa izgradnju plinovodnog sustava Like i Dalmacije, te plinovodnog sustava Slavonski Brod - Donji Miholjac - mađarska granica (Dravaszerdahely).