Pozivi od strane Češke i Bugarske uslijedili su budući da nekih 180 zemalja svijeta radi na izjavi koja će dati osnovne smjernice u pogledu načina suzbijanja emisija štetnih plinova koji izazivaju efekt staklenika nakon 2012. Višednevna konferencija o klimatskim promjenama završava u petak.
"Najnovije ekstremne vremenske prilike u različitim dijelovima svijeta ukazuju na hitnu potrebu za odgovarajućim mjerama kojima međunarodna zajednica treba odgovoriti", kazao je Yordan Dardov, zamjenik bugarskog ministra zaštite okoliša.
On je kazao da je Bugarska mjesto 12 zajedničkih projekata s industrijaliziranim zemljama koji imaju za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova, a pokrenuti su nakon što se ta zemlja priključila Kyoto protokolu protiv globalnog zagrijavanja u 2002.
Istočni Europljani uvelike su premašili svoj udjel u smanjenjima emisija prema Kyoto protokolu budući je većina teške industrije tih bivših komunističkih zemalja propala nakon 1990.
Kritike na konferenciji usmjerene su na Sjedinjene Države, koje su ponovile svoje odbijanje priključenju Kyoto sporazumu i objavile da će odbiti svako obvezivanje na ciljeve smanjenja emisije u budućnosti. S četiri posto ukupnog svjetskog stanovništva, SAD čini oko četvrtinu emisije stakleničkih plinova u svijetu, većinom ugljičnog dioksida koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva poput nafte, ugljena i prirodnog plina.
Čelnik češkog izaslanstva Tomas Novotny ustvrdio je da su mnoge zemlje istaknule da "klimatske promjene predstavljaju globalni problem, koji traži globalni odgovor". Pozvao je na suradnju između bogatih zemalja i onih u razvoju, koje kako je kazao trebaju biti "solidarne" u borbi protiv klimatskih promjena.
Ministri koji sudjeluju u radu konferencije u zadnja tri dana pokušavaju oblikovati izjavu o načinima daljnjeg smanjenja štetnih emisija nakon 2012. kada ističe Kyoto sporazum i obvezna smanjenje emisija koja iz njega proizlaze.