Izvanredno stanje, proglašeno 8. studenoga i potom produljeno za tri mjeseca, do 21. veljače, uvedeno je temeljem zakona iz 1955., iz vremena Alžirskog rata, i na vrhuncu krize omogućilo je uvođenje policijskih satova u najrizičnijim područjima.
Francuska vlada opravdavala je njegovo produljenje opasnošću od nove eskalacije nasilja tijekom božićnih i novogodišnjih praznika, no to se ipak nije dogodilo, premda je u novogodišnjoj noći zapaljeno 425 automobila, za trećinu više nego prethodne godine.
Stranke ljevice, najveći sindikati u zemlji i brojne udruge građana uporno su vršili pritisak na vladu da ukine izvanredne mjere smatrajući da one ugrožavaju građanske slobode.
Produljenje izvanrednog stanja, izglasano u parlamentu u kojem vladajući Savez za narodni pokret (UMP) ima većinu, uživalo je međutim potporu francuskih građana ogorčenih najgorim nasiljem od studentskih nemira 1968. godine.
Izvanredne mjere primjenjene su ipak u ograničenom opsegu. Policijski satovi proglašeni su primjerice u 82 općine u sedam od ukupno 25 departmana u kojima je to bilo dopušteno i nisu trajali dulje od 11 dana, a zabrana okupljanja proglašena je bila samo u Eureu, Rhoni i Parizu.
Unatoč tomu, francuska vlada zadovoljna je postignutim rezultatima. Odgovarajući na kritike, Matignon ističe da je pravi rizik "ekstremizam i populizam" te da je izvanredno stanje vladi omogućilo "konkretne odgovore na krizu", prenosi Le Monde.
Nemiri u francuskim predgrađima počeli su 27. studenoga potaknuti nesretnom smrću dvojice tinejdžera imigrantskog podrijetla nedaleko od Pariza. U iduća tri tjedna zapaljeno je 9.000 automobila i deseci zgrada, a uhićeno je 3.000 ljudi. Šteta je procjenjena na više od 250 milijuna eura.
Nasilje je razotkrilo gospodarske, kulturne i socijalne probleme koji već godinama tište francuska predgrađa u kojima žive uglavnom afrički imigranti i koja su se, unatoč čitavom nizu vladinih mjera, pretvorila u prava geta.
Francuska policija zaključila je da su nemiri bili pobuna protiv socijalne isključenosti, bez vođe i političkog programa, te da njima nitko nije manipulirao, uključujući islamističke fundamentaliste.
Kontroverzni ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy, koji je krizu iskoristio za prikupljanje političkih bodova u svjetlu predsjedničkih izbora 2007., isticao je međutim kako su nemiri bili organizirani i nikako spontani, a i mnogi komentatori naglasak su prije svega stavljali na etničke i rasne elemente nemira s obzirom da su većina mladića koji su u njima sudjelovali bili afričkog podrijetla
Svjestan uzroka problema, francuski predsjednik Jacques Chirac ponovno je u utorak istaknuo kako bi francuske vlasti trebale osigurati jednake prilike za sve, u školama, na sveučilištima, pri zapošljavanju i u državnoj službi.
Zadnjih tjedana, francuska vlada najavila je niz mjera za borbu protiv diskrimacije, koju je Chirac proglasio "otrovom" za francusko društvo. Mjesnim udrugama bit će primjerice odobreni neki krediti koji su im ukinuti, a odobrena su i dodatna sredstva školama u kriznim područjima.
Predstavnici udruga upozoravaju međutim da je zatišje u predgrađima samo privremeno, a vladine mjere smatraju pukim krpanjem rupa.