Usporedbe radi, u razdoblju od 2001. do 2003. prosječna godišnja stopa rasta u tih osam zemalja iznosila je 3,1 posto.
Nove su članice takvim očitovanjima značajno nadmašile 15 starih članica čija je prosječna godišnja stopa rasta u razdoblju od 2004. do 2006. iznosila 2,2 a u razdoblju od 2001. do 2003. 1,4 posto.
Znatno je ubrzan i proces nadoknade zaostatka za starim članicama pa je BDP po stanovniku osam zemalja koje su 2004. pristupile EU u 2006. iznosio 54,4 posto odgovarajuće prosječne vrijednosti 15 starih članica EU u odnosu na 50,6 posto u 2004. te 48,9 posto u 2003.
Prosječna godišnja stopa rasta BDP-a 10 novih članica EU trebala bi u 2007. iznositi 5,7 posto a trend snažnog rasta trebao bi biti nastavljen i u 2008., uz prognoziranu stopu rasta od 5,5 posto. U 15 starih članica EU odgovarajuća stopa rasta trebala bi u 2007. iznositi 2,7 a u 2008. 2,5 posto.
Još je spektakularnija razlika između razdoblja prije i nakon pristupa osam zemalja EU te između novih i starih članica kada su u pitanju izravna inozemna ulaganja, ukazuju u WIIW-u, navodeći da su u razdoblju od 2004. do 2006. izravna ulaganja u novim članicama porasla za 8,3 posto u odnosu na 3,6 posto u razdoblju od 2001. do 2003.
Usporedbe radi, 15 starih članica zabilježilo je u razdoblju od 2004. do 2006. stopu rasta ulaganja od 0,3 posto, koja je time ostala nepromijenjena u odnosu na razdoblje od 2001. do 2003.
U WIIW-u nadalje prognoziraju da bi 25-člana Unija u 2007. trebala dosegnuti stopu rasta od 3,0 posto a u 2008. 2,8 posto a identične vrijednosti tog pokazatelja WIIW prognozira i za 27-članu Uniju.
Hrvatska bi u 2007. i 2008. trebala zabilježiti stopu rasta BDP-a od 5,0 posto. Inflacija mjerena potrošačkim cijenama trebala bi u 2007. iznositi 2,8 a u 2008. kliznuti na 2,3 posto.
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi po prognozama WIIW-a u 2007. iznositi 10,8 a u 2008. 10,3 posto, dok bi manjak tekuće bilance plaćanja u 2007. trebao iznositi 7,7 a u 2008. 7,1 posto BDP-a.
Ekonomski trendovi u budućim članicama EU, koje obuhvaćaju zemlje-kandidate Hrvatsku, Makedoniju i Tursku, te potencijalne kandidate Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, ponovno su ugodno iznenadile, konstatiraju u WIIW-u, zaključujući da sve zemlje bilježe respektabilne stope rasta koje se čine održivima.