U razdoblju do 2025. stanovništvo u tim regijama ući će u skupinu najstarijih u svijetu, pri čemu će mješavina niskih stopa nataliteta, duljeg životnog vijeka i krhkog postkomunističkog gospodarstva vjerojatno prisiliti vlade da više troše na sustav zdravstvene i skrbi za starije osobe, upozorila je Svjetska banka u studiji utemeljenoj na podacima Ujedinjenih naroda.
U skupini 28 zemalja obuhvaćenih studijom Slovenija će imati najstarije stanovništvo. Na drugom mjestu se nalazi Hrvatska, koju u stopu prate Češka, Bugarska i Mađarska. U Hrvatskoj bi tako udio dobne skupine od 65 godina naviše trebao do 2025. porasti na oko 22 posto u odnosu na oko 16 posto u 2000. dok bi se ukupan broj stanovnika u tom razdoblju trebao smanjiti za 234 tisuće.
U Sloveniji će udio dobne skupine od 65 godina naviše do 2025. porasti na oko 23 posto u odnosu na 14 posto u 2000. Time će se ta malena alpska zemlja naći između Britanije s prognoziranom udjelom odgovarajuće skupine od 20 i Italije od 26 posto, ističe se u izvješću Svjetske banke.
Ukupno će se u razdoblju do 2025. čak 20 do 25 posto stanovnika devet zemalja u rasponu od Azerbajdžana do Slovačke naći u dobnoj skupini od 65 godina naviše. Ukupan broj stanovnika trebao bi se smanjiti za 24 milijuna, od čega samo u Rusiji za 17 milijuna.
Najviše problema u nošenju s izazovima koje sa sobom donosi starenje populacije Svjetska banka prognozira državama na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i mnogima od onih u regiji zapadnog Balkana gdje se bilježi zastoj u postkomunističkim reformama.
Nasuprot tome, u najboljoj je poziciji da se s njima uspješno nose 10 istočnoeuropskih zemalja koje su 2004. pristupile EU, te Albanija i Hrvatska, i to ako nastave provoditi gospodarske reforme sadašnjim tempom, upozorava Svjetska banka.
Nagle promjene u demografskoj strukturi tvore "dramatičan trend s mogućim značajnim gospodarskim i socijalnim posljedicama" a njihov tempo nije viđen nikada dosad u skupini tako raznolikih zemalja, stoji u izvješću te međunarodne organizacije.
Posebno zabrinjava mogućnost naglog rasta troškova dugoročne zdravstvene skrbi za sve veći broj starijih ljudi. "Rješenje leži u uspostavi mehanizama skrbi koji će biti osjetno manje skupi od bolničkih usluga. Da bi se to postiglo, nužno je priznati neslužbene njegovatelje i pružiti im odgovarajuću potporu", upozoravaju u Svjetskoj banci.
Vlade bi se također trebale boriti protiv manjka radne snage podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu, poticanjem fleksibilnih oblika zapošljavanja i širenjem financijskih tržišta kako bi ona ulagala u radna mjesta s visokim stupnjem produktivnosti.
S druge strane, u Svjetskoj banci smatraju da postojeći institut dječjeg doplatka i porezne olakšice koje mnoge zapadnoeuropske vlade nude parovima s djecom imaju "zanemariv učinak" kada je u pitanju poticanje na rađanje.