Ti indeksi dobro diferenciraju zemlje s obzirom na razinu bruto nacionalnog dohotka (BND) po stanovniku i daju objektivne međusobne pozicije zemalja, zaključak je studije Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) 'Usporedba pokazatelja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva - objektivni statistički pokazatelji i subjektivna percepcija konkurentnosti', koja je danas predstavljena u Ministarstvu financija.
Druga tri najpoznatija indeksa - Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke, Indeks globalne konkurentnosti Međunarodnog instituta za menadžment (IMD) i Indeks ekonomskih sloboda Heritage fondacije, u puno većoj mjeri temelje se na subjektivnim procjenama anketiranih ispitanika, kaže se u studiji.
Uz to, oni odražavaju anglosaksonski način ekonomskog mišljenja i kao takvi su primjereni zemljama izvan europskog kontinentalnog kruga, pa ne mogu dobro objasniti ekonomske performanse i potencijale srednjoeuroskih zemalja.
Oni prije svega mjere prijemčivost zemlje za inozemni kapital, a kao dobre karakteristike uzimaju mali udjel države u gospodarstvu, lakoću otpuštanja radnika te otvaranja i zatvaranja poduzeća.
Zato će Hrvatska, tvrde stručnjaci Ekonomskog instituta, u izračunu tih indeksa kao i druge europske zemlje biti kontinuirano podcijenjena, a vjerojatno dobro oslikana u Indeksu globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, koji koristi Nacionalno vijeće za konkurentnost, i EBRD-ovom mjerenju napretka u tranzicijskom procesu.
Ti indeksi, kaže Željko Lovrinčević iz EIZ-a, u znatno se većoj mjeri temelje na mjerljivim podacima o BDP-u, zaposlenosti, priljevu izravnih stranih ulaganja i izvozu te znatno bolje oslikavaju stanje gospodarstva i ukazuju na područja koja treba popraviti.
Dodaje da bi čitava stvar s indeksima konkurentnosti bila manje važna, kad o njima ne bi u određenoj mjeri ovisio kreditni rejting zemlje, a to je upravo slučaj s indeksima temeljenim na subjektivnim procjenama i dojmovima ispitanika.
Kako pesimizam hrvatskih gospodarstvenika utječe na vrijednost tih indeksa, važno je imati bolje mišljenje o sebi i biti optimističniji, smatra Lovrinčević.
Ministar financija Ivan Šuker rekao je da je Ministarstvo naručilo ovu studiju potaknuto dnevno - političkim procjenama konkurentnosti kao i onim načinjenim na temelju percepcije, a ne objektivnih pokazatelja. Zbog toga, kaže Šuker, nerijetko se dolazi do realno nevrijedećih procjena konkurentnosti.