Prema WHO i agenciji UN-a, specijaliziranoj za bolest AIDS-a (UNAIDS), milijuni života mogli bi biti spašeni, poglavito u subsaharskoj Africi, ako bi obrezivanje postalo opća praksa, no uz uvjete da se obavlja u higijenskim uvjetima i da muškarci ne prihvate rizično ponašanje pogrešno tumačeći da su jednom obrezani sto posto sigurni od infekcija.
Zaključci i preporuke rezultat su međunarodnog savjetodavnog skupa održanog od 6. do 8. ožujka u Švicarskoj.
Prema tri studije obavljene u Africi (Kenija, Uganda i Južnoafrička Republika), obrezivanje za gotovo 60 posto smanjuje opasnost infekcija virusom HIV-a.
"Te preporuke su korak naprijed u prevenciji HIV-a", izjavio je dr. Kevin De Cock, direktor odjela HIV/AIDS u WHO-u. Upozorio je ipak da će "trebati pričekati nekoliko godina kako bi se uočio pozitivan učinak takvog ulaganja".
Obrezivanje bi se trebalo provoditi u zonama gdje zaraza zahvaća više od 15 posto stanovništva, gdje se virus širi uglavnom heteroseksualnim putem i gdje više od 80 posto muškaraca nije obrezano.
Stručnjaci naglašavaju da "obrezivanje ne štiti potpuno" obrezanog muškarca.
To je tek dodatno sredstvo, koje treba kombinirati s čitavim nizom preventivnih mjera (prezervativi, pregledi itd.).
U svijetu je obrezano 665 milijuna muškaraca, ili 30 posto svjetske muške populacije.
U subsaharskoj Africi, u kojoj je najveći broj zaraženih virusom HIV-a obrezivanje bi omogućilo da se u 20 godina izbjegne 6 milijuna novih zaraza i 3 milijuna smrti, predviđaju stručnjaci.
Također stručnjaci ističu da stanovništvu treba jasno kazati ono što struka znade o obrezivanje te ono što ne zna. A to znači pojasniti ljudima da stručnjaci nemaju dovoljno podataka o tome smanjuje li obrezanost i rizik prenošenaj virusa HIV s muškarca na ženu, te kakav je utjecaj obrezanosti na analne odnose, na homoseksualne odnose.
K tomu etika priječi zdravstvene službe da obrezivanje proglase obveznom operacijom. Ističu da je nadasve važno da se postupak obavlja u strogo higijenskim uvjetima.