U Izvješću o stanju šuma za 2007. godinu, ta agencija Ujedinjenih naroda napominje da je od 1990. do 2005. svijet izgubio oko tri posto svojih šuma, s prosječnim godišnjim gubitkom od 0.2 posto.
Stopa gubitaka šuma blago se usporila od 2000. godine, zahvaljujući akcijama pošumljavanja, no deforestacija se nastavlja zabrinjavajućim ritmom na 13 milijuna hektara godišnje, stoji u izvješću.
Svijet danas ima nešto manje od 4 milijarde hektara šuma koje pokrivaju oko 30 posto kopna.
Međutim, iako su ilegalna sječa šuma, (ratni) sukobi i siromaštvo neke od najvećih opasnosti, "sve je više dokaza da će klimatske promjene bit najpogubnije za šume", piše u izvješću.
U njemu se tako upozorava na "moguć porast broja šumskih požara nastavi li se trend globalnog zagrijavanja i učestalijih naglih promjena".
FAO u tekstu navodi da je poslije 2005. godine, kada je na snagu stupio Protokol iz Kyota (dokument kojim se potpisnice obvezuju smanjivati emisiju stakleničkih plinova), provedba odredbi polako počela uzimati maha.
Međutim, učinak Kyota "slab je kad je u pitanju šumski sektor".
Izvješće upozorava i na druge prijetnje koje donosi globalno zatopljenje kao što su širenje štetočina i bolesti zbog porasta temperatura.
Opći zaključak izvješća je da napredak postoji ali je nejednak. Tako Europa uspijeva održivo upravljati svojim šumama, no Latinska Amerika i Afrika nastavljaju gubiti svoje šume ritmom koji doista zabrinjava.