Kao najveći izazov hrvatskog sučeljavanja s europskim mogućnostima, Drago Roksandić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu vidi racionalno sagledavanje povijesnih događaja u prošlom stoljeću.
Početkom 90-ih godina u ratnoj situaciji prevladavalo je uvjerenje da ništa ne valja, kasnije se tražilo pravo na nostalgiju, a do danas nije određen racionalan odnos prema najvećim društvenim i civilnim promjenama u 20. stoljeću, ocijenio je.
Roksandić smatra da su stereotipi Europljana o tome da je ovaj dio Europe "poluperiferijski" kao i oni o "fatalizmu nerazvijenosti" povijesno neodrživi, dok olako korištenje izraza "balkanizacija" ocjenjuje znanstveno neodgovornim.
Nigdje u Europi procesi nisu toliko kompleksni kao ovdje, a Hrvatska treba vidjeti što njezin ulazak u EU znači u povijesnoj perspektivi, u kontekstu prošlosti i budućnosti, dodao je Roksandić.
Holm Sundhaussen s Istočnoeuropskog instituta u Berlinu podsjetio je da su raniji procesi "pozapadnjačivanja" Europe pokazali da se nacije ne mogu mijenjati preko noći, pukim importiranjem institucija, već je to dugotrajan proces koji se događa kroz dva do tri naraštaja.
Integracija Europe i proširivanje EU nije samo politički, gospodarski i pravni izazov, već i kulturni, rekao je.
"Ako se EU shvaća kao zajednica vrijednosti, krajnje je vrijeme govoriti o različitostima i sličnostima među europskim narodima, o kompatibilnosti i nekompatibilnosti njihovih vrijednosti", istaknuo Holm Sundhaussen.
Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu drži ako postoje dva pristupa u procesima integracije, prvi je institucionalni optimizam, a drugi kulturološki pesimizam.
Cipek smatra da i jedni i drugi pogrešno tradiciju svode samo na razdoblje jednostranačja i komunizma, a ona je puno duža.
Kada se gledaju sustavi u zemljama istočne Europe, vidi se da je riječ o jednom od najraznolikijih područja, pokazalo se da tradicija određuje sadašnje preferencije birača koje nerijetko idu granicama nekadašnjih carstava, kazao je Cipek.
U prigodi večerašnjeg okruglog stola Zaklada Hanns Seidel obilježila je svoju 10. obljetnicu otvorenja ureda u Zagrebu.
Sljedeća tribina održat će se 29. ožujka na temu "Privatne radiopostaje u Europi između društvenih obveza i komercijalnosti".