Na početku razgovora voditelj programa Marin Sopta ocijenio je kako je dijaspora danas postala jedna o bitnih globalnih tema. U svijetu ima više od 170 milijuna pripadnika iseljeničkih skupina, podsjetio je. Po njegovim riječima danas u svijetu postoje dva glavna smjera u promišljanjima o dijaspori.
"Za razliku od onih koji misle da je dijaspora dobrobit, postoji skupina država koje tretiraju iseljeničke skupine s vrlo negativnim konotacijama", istaknuo je Sopta, dodavši kako su nakon 11. rujna Sjedinjene Države ozakonile svojevrsno praćenje i snimanje pripadnika islamskih useljeničkih skupina. "Na sličan se način i Velika Britanija odnosi prema svojim useljeničkim skupinama", rekao je.
"Negativan odnos prema etničkim skupinama koje su se prije devedesetih borile za slobodu svojih naroda imale su i druge europske države", rekao je, podsjetivši na negativan odnos bivše Savezne Republike Njemačke prema hrvatskim političkim emigrantima.
Sopta je istaknuo poseban doprinos hrvatske dijaspore tijekom hrvatske borbe za stvaranje slobodne i neovisne hrvatske države. "Takvu su ulogu pozitivno ocijenili neki kanadski znanstvenici", rekao je, napomenuvši kako je nezamjenjiva uloga dijaspore u razvoju gospodarstva mnogih zemalja.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske Saša Tolnauer smatra kako hrvatsko zakonodavstvo ima jedno od najboljih rješenja manjinske politike u Europi.
"Manjine su legitimacija europskih integracija", rekao je, dodavši kako je Savjet za nacionalne manjine mjesto gdje se mogu rješavati svi problemi. "Naša Vlada želi biti uzor drugim europskim zemljama u manjinskoj politici", rekao je Tolnauer.
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti "Dr. Ive Pilara" Vlado Šakić ocijenio je kako bi se prije globalnih integracija Hrvatska sama trebala integrirati.
Kako bi se to ostvarilo, potrebno je njegovati vlastit identitet, otkrivati međusobnu koheziju i proučavati migracijska pitanja, rekao je, dometnuvši kako Hrvatska još od 16. stoljeća sudjeluje u velikim europskim pokretima pučanstva. Smatra kako su osim ratnih izbjeglica pred Turcima i rane hrvatske emigracije imale gospodarski značaj.
Na okruglom stolu "Hrvatsko iseljeništvo i manjine u Hrvatskoj u procesu europskih integracija" govorit će Ivan Čizmić, Josip Jurčević, Tomislav Sunić, Igor Kanižaj, Stjepan Šulek, Vesna Kukavica, Rebeka Mesarić-Žapčić, Željko Holjevac i Sandra Cvikić.