Autor izložbe arheolog Ljubomir Gudelj rekao je da su arheološka iskapanja na tom lokalitetu započela 1986. na mjestu groblja pokraj prološke župne crkve sv. Mihovila.
Izložbu je, u nazočnosti velikog broja posjetitelja, otvorio predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, kulturu i znanost Petar Selem.
Podijeljena je u nekoliko razdoblja: antika, ranokršćanski sakralni-sepulkralni kompleks, srednjovjekovno razdoblje, te novovjekovno poslijetursko doba.
Predstavljena je bogata građa, a po riječima autora, prvi pronađeni predmeti sežu u prvo stoljeće prije Krista. Antičko razdoblje svjedoči da je na tom mjestu nekada postojala poganska nekropola s manjom skupinom grobova te tri rimske stele načinjene tijekom drugog i trećeg stoljeća poslije Krista. Ovo razdoblje karakteriziraju kameni spomenici - spolije, ugrađene u zidove ranokršćanskih građevina, a neke od njih upotrebljene su za zidanje kasnoantičkih grobnica, odnosno srednjovjekovnih grobova. Iz trećeg dijela izložbe ranokršćanskog sakralnog kompleksa vidi se postojanje crkve s predvorjem koja je zauzimala područje na oko 500 četvornih metara, a potječe iz sredine petog stoljeća na ruševinama starijih antičkih objekata.
Većina prikupljenih ranokršćanskih predmeta s ovog lokaliteta omogućuje cjelovitu rekonstrukciju te srednjovjekovne crkve, napominje autor, a osim kamenih spomenika pronađena je keramika, staklo, te brončani predmeti. Velik dio izložbe sačinjavaju i ukrasni predmeti pronađeni u grobnicama koji svjedoče o ondašnjem načinu ukapanja.
U kasnosrednjovjekovnim grobovima pronađeni su i brojni primjeri srebrenog, brončanog i zlatnog nakita: naušnice, prstenje, broševi, te predmeti za svakodnevnu uporabu.
Za pronalazak ovog lokaliteta najzaslužniji je nekadašnji prološki župnik fra Mate Gnječ po čijim se saznanjima crkva sv. Mihovila smješta na početak 17. stoljeća, točnije oko 1600. godine.
Današnja župna crkva dovršena je 1898., a grobljansku kapelicu sazidao je spomenuti župnik fra Mate Gnječ 1912. godine.
Izložba je otvorena do 17. travnja.