Izložba je lani u prosincu postavljena u Boroevićevu rodnom mjestu Mečenčanima te 31. siječnja u Petrinji i danas u Zagrebu, što je od 1920. godine najviše što se u Hrvatskoj reklo o Boroeviću, rekao je autor izložbe Milan Pojić.
Naime, kako je ustvrdio, Boroević je od svoje smrti sustavno prešućivan u hrvatskoj povijesti. Stoga bi, dodao je, obilježavanje rođenja trebalo biti povod za istraživanje i valorizaciju života i djela vojskovođe i domoljuba Svetozara Boroevića, ali i niza drugih, nepravedno zaboravljenih, a istaknutih Hrvata u Prvom svjetskom ratu.
Uz karte i fotografije, izložba donosi Boroevićeva pisma, najvrjedniji dio građe jer se većina arhivske građe nalazi u Austriji. Autor izložbe rekao je da se u tim pismima očituje Boroevićeva hrvatska nacionalna svijest.
Pojić tvrdi da nisu točni stereotipi po kojima je Boroević više carski/austrougarski general i vojskovođa, a manje "hrvatski/jugoslavenski domoljub" i da je on Srbin jer je rođen u pravoslavnoj graničarskoj obitelji.
Kako Pojić navodi u katalogu izložbe, nedvojbeno je da je Boroević kršten u pravoslavnoj crkvi u Mečenčanima, vjerojatno parohijskoj, gdje je službovao njegov otac ali iz tog izvoditi zaključak o njegovu srpskom podrijetlu povjesno je netočno.
Navodi da je srpska pravoslavna crkva politikom poistovjećivanja pripadnosti pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu uspjela u namjeri da se najveći dio pravoslavnih vjernika opredijeli za srpstvo, ali ne svi. Boroević je u svojim istupima i pismima sve do smrti izričito navodio da je Hrvat, te da mu je domovina Hrvatska, kaže Pojić.
U katalogu izložbe navedeno je da je provođenjem aktivne obrane Boroević uspješno odbio jedanaest napada daleko nadmoćnije talijanske vojske - od prvog u lipnju/srpnju 1915. do jedanestog u kolovozu/rujnu 1917. U dvanaestoj bici, zajedno s njemačkim divizijama, Talijanima je nanesen poraz.
Autor kataloga pita se do kuda bi išla talijanska granica u slučaju da ih Boroević nije zaustavio.
Ravnatelj HDA Stjepan Ćosić rekao je da je namjera organizatora izložbe upoznati hrvatsku javnost s povijesnom ulogom Svetozara Boroevića za vrijeme Prvog svjetskog rata.