Cinični ljudi podložniji su raznim upalnim procesima u organizmu koji, ako su učestali, s vremenom mogu dovesti do rizika od razvoja nekog srčanog oboljenja. Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Michigan potvrdilo je već poznatu činjenicu da se kronični stres i depresija također povezuju s povišenim razinama upalnih biljega u krvi, što može dovesti do srčanih oboljenja. Prema rezultatima istraživanja michiganskih znanstvenika objavljenim u The Archives of Internal Medicine, cinični ljudi često su skloniji nezdravom načinu života.
Sudionici istraživanja zamoljeni su da ispune upitnik na temelju kojega se pokušalo ustvrditi u kojoj je mjeri pojedinac izložen kroničnom stresu ili je sklon depresiji. Znanstvenici su uzeli i uzorke krvi dobrovoljaca u dobi između 45 i 84 godine. Analizirali su tri krvna biljega - fibrinogen (bjelančevina koja se stvara u jetri, bitna za zgrušavanje krvi), C-reaktivni protein i IL-6, također protein. Veći 'cinici' imali su i više razine spomenutih krvnih biljega u krvi. S povišenom razinom IL-6 i C-reaktivnog proteina znanstvenici su povezali kronični stres, a s visokom razinom IL-6 povezali su potencijalni razvoj depresije.
"Najlošije su prognoze imale osobe s povišenim svim krvnim biljezima - oni skloni cinizmu", na kraju istraživanja izvijestila je voditeljica istraživanja dr. Nalini Rajnjit, dodajući kako su i ranije provedene studije ukazivale na povezanost psihosocijalnih faktora, primjerice stresa i kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Ranjit kaže kako je razlog ovakvim rezultatima istraživanja još nejasan. Upale su, naime često okidač za razvoj ateroskleroze koja često dovodi do srčanih napada ili moždanih udara. Kad su dr. Ranjit i kolege detaljnije analizirali rezultate studije ustanovili su da je su povišene razine upalnih biljega u krvi bile povezane s nezdravim načinom života kod pojedinca, poput primjerice pretilosti i pušenja. Zaključili su također da su cinični ljudi češće podložni nemarnom i nezdravom načinu života, što kod njih može objasniti povišeni rizik od srčanih oboljenja.
No, ne slažu se svi s pretpostavkama američkih znanstvenika. Medicinska sestra, članica British Heart Foundation, Vicky Styman smatra kako je zasad izneseno premalo dokaza za ovu teoriju. Ona tvrdi da su emocije subjektivne te da je iznimno teško dovesti u vezu ciničnost pojedinca i njegovu podložnost srčanim oboljenjima. "Kako su sami autori studije priznali, psihološki faktori poput stresa, često vode u nezdrave životne navike - pušenje, konzumiranje nezdrave hrane i fizičku neaktivnost - a sve su to rizični faktori za razvoj srčanih bolesti, što je otprije poznato", smatra Styman.