WT 27. XI. BALKANSKI SUMMIT NIJE NIKAKVO JAMSTVO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 27. XI. 2000. Balkanski summit nije nikakvo jamstvo "Sve iluzije da su problemi koji muče Balkan završeni zbacivanjem srbijanskoga predsjednika Miloševića s vlasti raspršile su se na summitu regionalnih čelnika krajem protekloga tjedna. Prvi summit ove vrste, na kojem su bili okupljeni dužnosnici 15 zemalja EU-a zajedno sa čelnicima zemalja koje su nekoć činile Jugoslaviju, zbog mnogo toga bio je proslava pojave demokratskih čelnika u nekoliko balkanskih zemalja. Ipak, čulo se i dosta upozorenja vezanih za potencijalne nove krize u Crnoj Gori i Kosovu(...). U završnoj izjavi summita u petak, Hrvatska, BiH, Makedonija, Albanija i Jugoslavija složile su se raditi zajednički na političkom dijalogu, regionalnoj slobodnoj trgovini i bliskoj suradnji u područjima pravde i unutrašnjih poslova. Francuski predsjednik Jacques Chirac, čija je zemlja trenutno predsjedatelj EU-a, objavio je kako će EU 2001. godine regiji poslati 705 milijuna dolara, što će biti prvi dio financijskog programa pomoći, vrijednog 3.9 milijardi dolara. Srbija će dobiti 202 milijuna dolara u prvoj godini, kazao je povjerenik za proračun EU-a, Michaele Schryer. Međutim, govorilo se i o izvorima nestabilnosti u regiji. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je kako će njegova republika održati referendum početkom sljedeće godine glede svoje uloge u Jugoslaviji, tvrdeći kako svijet mora priznati Crnu Goru i Srbiju kao de facto odvojene zemlje. Jugoslavenski novi predjsednik, Vojislav Koštunica, rekao je kako bi se bilo kakva unilateralna odluka Crne Gore mogla pokazati pogubnom. Za Kosovo je kazao da je najveći europski problem, upozoravajući da bi problemi na tom području mogli potaknuti krize i u drugim područjima. Bernard Kouchner, UN-ov upravitelj na Kosovu, izrazio je sličnu zabrinutost, prisjećajući se nedavne serije podmetnutih bomba, ubojstava i napada na srbijanske policajce uz kosovske granice. Jugoslavija je optužila Albance za napad na srbijanska područja izvan Kosova, i upozorila kako će, ako međunarodna zajednica ne intervenira, poslati svoje vlastite vojnike da učine isto. Jugoslavenska vojska jučer je poslala tenkove pored granice kako bi i primjerom pokazala kako zahtijeva da NATO izbaci Albance s tog područja najkasnije do danas. 'Ne trebamo još žrtava da bismo shvatili kako sukob na Kosovu nije gotov', kazao je Kouchner. Istaknuo je kako se većinsko stanovništvo Kosova, Albanci, sada, kada je Milošević svrgnut, boji da će njihova želja za neovisnosti biti manje ostvariva. Sudionici summita sa znatiželjom su očekivali što će kazati Koštunica glede različitih sukoba u regiji i zahtjeva međuarodnog suda za ratne zločine u Haagu. Zasigurno nisu bili sretni njegovim odgovorima. Koštunica je, naime, za kampanju bombardiranja Srbije optužio neuspjehe EU, a haaški sud opisao kao igračku američke politike, tvrdeći kako neće izručiti Miloševića. Nije pokazivao znakove žaljenja prema hrvatskom narodu za ulogu koju je Srbija odigrala u sukobu koji je trajao od 1991. do 1995. godine. Hrvatski predsjednik, Stipe Mesić, pak, naglasio je potrebu za suradnjom s haaškim sudom i izručenjem optuženih ratnih zločinaca kao što su Milošević, predsjednik Srbije Milan Milutinović kao i bivši čelnici bosanskih Srba, Radovan Karadžić i general Ratko Mladić. Kazao je i to da Koštunica do sada nje preuzeo nadzor nad srbijanskom vojskom i policijom, ključnim polugama vlasti njegova prethodnika, i da nedavna pojava Miloševića na nacionalnoj televiziji jasno pokazuje kako ima namjeru ostati aktivan u jugoslavenskoj politici. 'Bilo bi iluzorno raspravljati o bilo kakvoj normalizaciji bez pune suradnje s haaškim sudom, bez pojedinačnog preuzimanja krivnje koja će spriječiti stvaranje mitova kolektivne krivice bilo koje zemlje', kazao je Mesić", a prenosi Jasminka Škrlec.