INT. HER. TRIB. 20. XI. OBNOVITI UGLED USTAVA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 20. XI. 2000. Obnoviti ugled Ustava "Briljantan um Paula Craiga Robertsa (...) i Larrya Strattona rezultirao je potankim ispitivanjem smrtnih rana od kojih naš sustav vlade boluje. Njegovo objavljivanje važno je jer pruža prigodu da se razmisli o poruci koju nosi u vrijeme u koje se nacija pita zbog čega su predsjednički izbori ispali ovako kako jesu. Mnogi Amerikanci ne shvaćaju koliko je ova zemlja različita od svih ostalih. Većina nas koji to shvaćamo još uvijek ne cijenimo činjenicu da su upravo pravni temelji naše zemlje zaslužni za ovu razliku(...). U zoru 21. stoljeća, malo Amerikanaca ih se sjeća kao temelja na kojima je izgrađeno američko čudo (jer već je odavno prestalo biti 'pokus'). Europa je nedvojbeno uvelike pridonijela kada su u pitanju umjetnost, znanost, gastronomija, moda i otmjeno ponašanje. No zemlje europskog kontinenta sasvim su neuspješne kada je u pitanju stvaranje vladine strukture koja stvara slobodu, napredak i mir. Samo društva koja se zasnivaju na američkom Ustavu uspjela su ondje gdje Europa nije. Značaj Amerike u čitavom svijetu jest u tome što su ta prava učinjena dostupnima svim ljudima koji dođu u Ameriku i pristanu živjeti ovdje(...). Pa ipak, 'Tiranija dobrih namjera' (Tyranny of Good Intentions) naglašava glavna područja u kojima su naša prava sustavno uništavana. Slučaj za slučajem dokazuje neizbježnu korumpiranost pravnika, tužitelja i dužnosnika Ministarstva pravosuđa koji su već odavno o sebi prestali razmišljati kao o dužnosnicima suda. Naslov posljednjeg poglavlja, 'Što nam je činiti?' aludira na V. I. Lenjina, naravno. Ipak, ne nudi mnogo osim što predlaže da se ponovno uspostavi ustavni poredak. Nedostatak opipljivijeg prijedloga za akciju korijene ima, prema mojem mišljenju, u pretpostavci da je Jeremy Bentham, prepotentni mladić koji se pretvorio u pravnoga filozofa, Englez, bio najviše odgovoran za dva stoljeća napada na američki Ustav. Bentham je možda bio i osnovna sila unutar britanskog pravnog establishmenta koja se borila protiv stava Williama Blackstonea- da je zakon jamstva slobode. Ipak, ovaj utjecaj mogao je ostati znatno ograničen da francuski i njemački mislioci nisu otkrili da je američki Ustav stvorio zemlju koja je stalno stajala na putu njihove vojne i intelektualne ekspanzije. (...) Socijalizam, za kojega mnogi smatraju da je mrtav, a za kojega većina smatra kako je gospodarska alternativa kapitalizmu, bio je osnovno sredstvo kojima su francuski i njemački mislioci borili protiv sve veće hegemonije dijela svijeta u kojem se govori engleski. Sve dok ne shvatimo kako je naš gospodarski uspjeh funkcija našeg pravnog sustava, i dok ne razumijemo da je socijalizam u svim svojim oblicima za cilj ima iskorijeniti taj pravni sustav, nećemo razumjeti plan i ponašanje socijalista, od Karla Marxa do Lenjina i Adolfa Hitlera, od Martina Heidegera do Hillary Rodham Clinton. Što nas dovodi do pravodobnosti ove izvrsne knjige. Običaj je da članovi Kongresa prije stupanja na svoju dužnost prisegnu(...). Povijest će zabilježiti prvi slučaj kada je predstavnica prisegu koju još nije obavila proglasila nevažećom i ispraznom. Senatorica Hillary Rodham Clinton informirala je narod SAD-a: 'mi smo sasvim različita zemlja nego što smo to bili prije 200 godina. Vrijeme je da ukinemo elektore i prihvatimo izravni izbor predsjednika iz naroda.' Prije obećanja da će se štititi i braniti Ustav SAD-a, prisega nameće dužnost da se čini ovo isto. Odlučnost gospođe Clinton da promjeni način na koji biramo predsjednika ukazuje na to kako joj prisega ne znači ništa. To, kao i trenutna previranja glede sudbine našeg predsjedništva, jasno ukazuje na odlučnost nekih, možda mnogih, da u potpunosti ukinu Ustav SAD-a. Da, postoji najhitnija potreba da se obnovi ustavni poredak. Da bismo ovo učinili, moramo biti svjesni opsega i motivacije sila koje su usmjerene protiv ovoga kao i onoga što njihov konačni cilj zahtjeva. Tada, umjesto da se pokušamo suočiti s jednom po jednom glavom devetoglave Hidre socijalizma, napast ćemo onu središnju koja trenutno stvara po dvije glave na mjestu jedne koja je odsječena", piše Balint Vazsonyl.