POSLOVNI PREGLED BROJ 178

POSLOVNI PREGLED broj 178 07. - 13. listopada 2000. SADRŽAJ: ? PRIHOD OD TURIZMA U OVOJ GODINI BIT ĆE VEĆI ZA OKO DEVET POSTO 2 ? ZABRANA LICENCIRANJA SREĐUJE STANJE U PRIJEVOZNIŠTVU 2 ? CIJENE NA MALO U RUJNU PORASLE 1,2 POSTO 2 ? PROIZVOĐAČKE CIJENE U RUJNU PORASLE ZA 0,9 POSTO 2 ? SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI 3 ? NAKON TROMJESEČNOG POVEĆANJA, U KOLOVOZU PAO BROJ ZAPOSLENIH 3 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA U KOLOVOZU 3.197 KUNA 3 ? HRVATSKI ROBNI IZVOZ 2,8 MILIJARDI DOLARA 3 ? IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 21,5 MILIJARDU KUNA 3 ? D&B: POSLOVNI REJTING HRVATSKE U POZITIVNOM SMJERU 4 ? U PROMJENE USTAVA RH UKLJUČITI I NEKE ODREDBE O HNB-U 4 ? HNB: RUJANSKI RAST CIJENA POD JAKIM SEZONSKIM UTJECAJEM 5 ? HRVATSKE BANKE I ŠTEDIONICE BILJEŽE PAD PRIHODA O KAMATA 5 ? ZAGREBAČKA BANKA: NAJVEĆI PORAST DEVIZNE ŠTEDNJE OD OSNIVANJA 5 ? PRIJEDLOG REFORME FINANCIJSKOG SUSTAVA PRED VLADOM 5 ? NA LISTI ZA PODMIRENJE DUGOVA GRAĐEVINARIMA ZASAD 157 PODUZEĆA 6 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? UGOVOR JANAF-A I RUSKOG JUKOS-A O SURADNJI - U SUSTAVU 3200 KILOMETARA 7 ? MOGUĆNOSTI INE I JANAF-A NAKON UKIDANJA EMBARGA SRJ 7 ? HRVATSKI TELEKOM NAJAVIO JAČI MARKETING I DODATNO ZAPOŠLJAVANJE 8 ? HUP: HT-OVA INERTNOST KOČI RAZVOJ INTERNET POSLOVANJA 8 ? MEDITERAN OSIGURANJE PRIPAJA SE JADRANSKOM OSIGURANJU 8 ? PBZ AMERICAN EXPRESS OSVOJILA NAGRADU ZA MARKETINŠKI PROGRAM 9 ? LOT POLISH AIRLINES POVEZUJE ZAGREB I VARŠAVU 9 ? KANADSKI ABC GROUP ZAINTERESIRAN ZA KUPNJU AD PLASTIKA IZ SOLINA 9 ? USKORO 1000. UGOVOR DEBIS LEASINGA; VRIJEDNOST 40 MILIJUNA DEM 9 ? DILJ ULAŽE U MODERNIZACIJU PROIZVODNJE 9 ? OSIJEK DOBIO TRGOVAČKI CENTAR BILLU 10 ? ZADARSKA ADRIA PROIZVELA 800 TISUĆA KONZERVI U OSAM DANA 10 ? STANJE U GRADITELJSTVA TEŽE NEGO U DRUGIM GRANAMA 10 ? DRVOPRERAĐIVAČI TRAŽE NIŽE KAMATNE STOPE KAO POTICAJ IZVOZU 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRIHOD OD TURIZMA U OVOJ GODINI BIT ĆE VEĆI ZA OKO DEVET POSTO U idućoj godini realno je u turizmu očekivati porast fizičkog prometa za 5 do 10 posto, a deviznog prihoda od turističke potrošnje za oko 10 posto. Očekivanje je to hrvatske Vlade koja je u četvrtak prihvatila mjere i aktivnosti za pripremu iduće turističke sezone. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 45 posto više turističkih noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, istaknula je ministrica turizma Pave Župan Rusković. Prihod od turizma bit će pak povećan za oko 9 posto. Prve procjene govore da će se od ove sezone uprihodovati oko 2,8 milijardi dolara, iako će prihod izražen u kunama biti veći (zbog aprecijacije dolara za oko 12 posto), kazao je ministar financija Mato Crkvenac. Mjerama za pripremu iduće turističke sezone želi se poboljšati turistička ponuda, potaknuti daljnji rast turističkog prometa. Cilj je i financijska sanacija i restrukturiranje turističkih tvrtki, pri čemu ministrica kao mjere ističe reprogram kreditnih obveza tih tvrtki s poslovnim bankama i HBOR-om, utvrđivanje politike i modela privatizacije turističkog portfelja u vlasništvu države, jačanje aktivnosti za ulazak u hrvatski turizam svjetski uglednih hotelskih lanaca. Vlada je prihvatila i odluku o pokretanju postupka za sklapanje Financijskog memoranduma između Hrvatske i Europske unije. To je osnova za bespovratnih tri milijuna eura koji bi se koristili u okviru tehničke pomoći za proces usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima EU, privatizaciju u turističkom sektoru, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, reformu državne uprave itd. Vlada je prihvatila i izmjene i dopune Stečajnoga zakona. Kako je priopćeno, njima se, uz ostalo, predviđa da u troškove stečajnoga postupka ulaze tromjesečne bruto plaće i naknade za godišnji odmor zaposlenika. Time se osigurava mogućnost preustroja tvrtke u stečaju što znači i spašavanje radnih mjesta. Kada bi se u troškove stečaja unijele i otpremnine zaposlenicima takva bi se mogućnost u mnogim slučajevima posve izgubila. O ovome rješenju Vlada će povesti raspravu na Gospodarsko-socijalnom vijeću i potom usvojiti konačnu verziju. ZABRANA LICENCIRANJA SREĐUJE STANJE U PRIJEVOZNIŠTVU Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Mijo Bezer rekao je u utorak na konferenciji za novinare da je prošlotjedna odluka ministra Alojza Tušeka o neizdavanju licenci za međunarodni prijevoz tereta motivirana spoznajom Ministarstva i prijevoznika o manjku roba u odnosu na prijevozničke kapacitete, što je dovelo do poremećaja tržišta i problema u poslovanju prijevozničkih poduzeća. "Budući da nema dovoljno izvoznih roba, prijevoznici su jedni drugima ulazili u posao, snižavajući cijene i uspostavljajući nelojalnu konkurenciju", rekao je Bezer. Najavio je kako će odluka vrijediti sve do izglasavanja novog Zakona o cestovnom prijevozu i donošenja Programa razvoja cestovnog prijevoza, što se očekuje do kraja godine. Ministar Alojz Tušek naglasio je kako odluka ne zaustavlja tržišnu utakmicu i ne zadire u ustavna prava građana. Po njemu, ona je posve zakonita i usmjerena sređivanju stanja na prijevozničkom tržištu. Zadovoljstvo odlukom istaknuli su i Rudolf Rom, pomoćnok direktora sektora za promet, graditeljstvo i komunalno gospodarstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Branko Kovačić, predsjednik Upravnog odbora udruge Hrvatski cestovni prijevoznici. Ministar Alojz Tušek donio je 4. listopada odluku kojom od 10. listopada do donošenja Programa razvoja djelatnosti cestovnog prijevoza, zabranjuje izdavanje licenci za međunarodni prijevoz tereta, izuzev u slučaju zamjene staroga za novo vozilo. 2. STATISTIKA CIJENE NA MALO U RUJNU PORASLE 1,2 POSTO Cijene na malo (sa sezonskim proizvodima) u Hrvatskoj su u rujnu porasle za 1,2 posto u odnosu na kolovoz, a u odnosu na rujan prošle godine više su za 7,1 posto. Iako su analitičari uglavnom očekivali da bi u rujnu moglo biti nastavljeno smirivanje cijena zabilježeno u srpnju i kolovozu, rast maloprodajnih cijena u rujnu je drugi najveći mjesečni porast tih cijena u ovoj godini. Maloprodajne su cijene, naime, najviše porasle u lipnju za 1,9 posto (zbog povećanja trošarina na naftne derivate i pića), a na njihov rast u rujnu ponajviše je utjecao porast cijena poljoprivrednih proizvoda. Tako su maloprodajne cijene sezonskih poljoprivrednih proizvoda u rujnu 4,3 posto više nego u kolovozu, a bez sezonskih proizvoda više su za 2,2 posto. Cijene na malo industrijskih proizvoda ukupno su u rujnu u odnosu na kolovoz više za 1,3 posto, a industrijskih neprehrambenmih proizvoda za 2 posto (školske knjige, lijekovi i odjeća), podatci su Državnog zavoda za statistiku. Kada se isključi utjecaj sezonskih proizvoda, statistika bilježi rast cijena na malo u rujnu za 1,1 posto u odnosu na kolovoz, a u odnosu na rujan prošle godine za 7,2 posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, od početka godine prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,713 posto, odnosno ukupno za devet mjeseci ove godine za 6,6 posto. PROIZVOĐAČKE CIJENE U RUJNU PORASLE ZA 0,9 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u rujnu bile za 0,9 posto veće nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na rujan prošle godine proizvođačke su cijene u rujnu ove godine bile veće za 8,9 posto, dok su u prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 9,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, i u rujnu su najviše porasle cijene energije, za 1,4 posto u odnosu na kolovoz. U devetomjesečnom razdoblju ove godine proizvođačke su cijene energije više za čak 30,4 posto nego u istom lanjskom razdoblju. SMANJEN BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI Broj zaposlenih radnika u industriji u kolovozu je u Hrvatskoj smanjen za 0,4 posto prema mjesecu ranije, a u usporedbi s kolovozom lani manji je za 2,1 posto. Proizvodnost rada u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci veća za 5,6 posto prema istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju smanjen je 0,1 posto prema srpnju, dok je u odnosu na lanjski kolovoz njihov broj porastao za 0,5 posto. Istodobno, smanjen je i broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji 0,5 posto prema srpnju te 2,5 posto u odnosu na kolovoz lani, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom radilo je 0,2 posto manje zaposlenih. Proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju porasla je 4,6 posto, u prerađivačkoj industriji 7,6 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjena za 5,5 posto. NAKON TROMJESEČNOG POVEĆANJA, U KOLOVOZU PAO BROJ ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u kolovozu bilo 1.335.326 ukupno zaposlenih, što je 0,1 posto manje nego u srpnju, objavio je Državni zavod za statistiku. Nakon tri mjeseca blagog povećanja broja zaposlenih, njihov broj u kolovozu ponovno je smanjen. Istodobno, broj nezaposlenih porastao je za 0,8 posto, na gotovo 350 tisuća, što je utjecalo i na stopu nezaposlenosti koja je u kolovozu iznosila 20,8 posto. U prvih osam mjeseci ove godine, najveći porast zaposlenosti u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, bilježi se u hotelima i restoranima i to od 1,7 posto, obrazovanju - 1,1 posto te u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima - 1,7 posto. Najveći pad zaposlenosti u prvih osam mjeseci, od sedam posto, pojavio se u ribarstvu. PROSJEČNA NETO PLAĆA U KOLOVOZU 3.197 KUNA Od siječnja do kolovoza ove godine u Hrvatskoj je za neto plaće zaposlenih isplaćeno 23,4 milijarde kuna, što je 8,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prosječna neto plaća isplaćena u kolovozu iznosila je 3.197 kuna i bila je veća od plaće u istom mjesecu lani nominalno za 9,1 posto (realno 3,3 posto), podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). U kolovozu su se prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 4.621 kunu u financijskom posredovanju, što je 44,6 posto više od republičkog prosjeka, do 2.191 kune u ribarstvu, 21,5 posto manje od prosjeka. HRVATSKI ROBNI IZVOZ 2,8 MILIJARDI DOLARA Hrvatsko je gospodarstvo u prvih osam mjeseci ove godine na strana tržišta izvezlo roba u vrijednosti od 2,85 milijardi dolara, što je za 3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na prijašnje mjesece porast izvoza nešto je usporen, ali analitičari do kraja godine očekuju nastavak povoljnih izvoznih kretanja nakon odluke EU o liberalizaciji trgovinskog režima sa Hrvatskom, koja se počinje primjenjivati od početka studenoga, te ulaska u WTO. Po podacima Državnog zavoda za statistiku hrvatski je robni uvoz u osam ovogodišnjih mjeseci iznosio 4,97 milijardi dolara, što je za svega 0,4 posto više nego u istom vremenu lani. Pokrivenost uvoza izvozom je još uvijek niskih 57,2 posto. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u osam ovogodišnjih mjeseci manji je za 2,9 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosi nešto više od (još uvijek visokih) 2,1 milijardu dolara. Značajno je da se visoki rast izvoza, od 20,4 posto bilježi upravo u razmjeni sa zemljama Europske unije, u koje je usmjereno 56,7 posto ukupnog izvoza ili više od 1,6 milijardi dolara. I dalje se najviše izvozi u Italiju, a vrijednost isporuka u tu zemlju u prvih je osam mjeseci ove godine iznosila 648 milijuna dolara, što je 33,1 posto više nego u isto doba lani. Istodobno je vrijednost izvoza u Njemačku smanjena za 9,6 posto, na oko 414 milijuna dolara, dok je izvoz u Austriju, realiziran u vrijednosti od 190 milijuna dolara, povećan za 11,5 posto. Izvoz u susjednu Sloveniju premašio je iznos od 303 milijuna dolara i povećan je za 4,6 posto, dok je u Bosnu i Hercegovini smanjen za 13,3 posto, na 315 milijuna dolara. Podaci pak o kretanju izvoza po pojednim djelatnostima pokazuju da visok rast izvoza bilježi proizvodnja kemijskih proizvoda - čija je vrijednost isporuka na strana tržišta povećana za 18,9 posto na 357 milijuna dolara. Također i u proizvodnji naftnih derivata čiji je izvoz sa vrijednošću od 294 milijuna dolara veći 51,7 posto nego u osam prošlogodišnjih mjeseci. Kod djelatnosti proizvodnja ostalih prijevoznih sredstva (brodogradnja) bilježi se vrijednost izvoza od 408 milijuna dolara, što je 12,1 posto manje nego u osam mjeseci lani. Značajnije smanjenje vrijednosti izvoza prisutno je kod proizvodnje hrane i pića, za 23,9 posto na oko 170 milijuna dolara, kao i proizvodnje odjeće, za 20,4 posto, na 256 milijuna dolara. IZNOS NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 21,5 MILIJARDU KUNA Potkraj kolovoza ove godine prekinut je trend smanjenja iznosa dospjelih nepodmirenih obveza, koji je započeo u siječnju. Tako je, prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP), zbog prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje, koji su potkraj kolovoza iznosili 21,5 milijardi kuna, u blokadi bilo 32.113 pravnih osoba. U odnosu na kraj srpnja zabilježen je 0,8 posto veći iznos nepodmirenih naloga za plaćanje te 1,1 posto više insolventnih pravnih osoba, dok je broj zaposlenih smanjen 4,1 posto. U prvih pak osam ovogodišnjih mjeseci iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjen je za 5,1 milijardu kuna. Posljedica je to u velikoj mjeri ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta plaćanja u travnju ove godine. Udjel nepodmirenih akceptnih naloga u ukupnom nepodmirenom iznosu potkraj kolovoza prošle godine bio je 64,5 posto, a istoga je dana ove godine smanjen na 53,6 posto. Za razliku od akceptnih naloga, povećanje iznosa blokada zabilježeno je u svim ostalim prioritetnim redovima u evidencijama ZAP-a. Tako je potkraj kolovoza bilo blokirano 24.306 pravnih osoba zbog sudskih i drugih ovršnih rješenja, u iznosu od 7,7 milijardi kuna. Povećan je i iznos nepodmirenih naloga na osnovi neplaćenih poreza, trošarina, carina, za 34,6 posto te doprinosa iz plaća i na plaće, za 19,7 posto. Prema vrsti djelatnosti, najveće poteškoće s plaćanjem obveza i dalje imaju pravne osobe u djelatnosti trgovine (37,9 posto svih nepodmirenih obveza), potom one u graditeljstvu (7,2 posto), u proizvodnji hrane i pića (6,9 posto) te one u poljoprivredi (6,1 posto). Nastavilo se i povećanje broja tvrtki koje su u blokadi duže od godinu dana; u toj je skupini 71 posto insolventnih pravnih osoba koje zapošljavaju 60,4 posto zaposlenih, a blokiraju 92,4 posto ukupnog iznosa dospjelih nepodmirenih naloga. Prema oblicima vlasništva, na pravne osobe u privatnom vlasništvu potkraj kolovoza odnosilo se 80 posto blokiranih pravnih osoba, sa 12,7 milijardi kuna nepodmirenih obveza ili 59,3 posto ukupnog iznosa. Na državni se sektor odnosilo 1,4 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,3 milijarde kuna duga ili šest posto ukupnog iznosa. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE D&B: POSLOVNI REJTING HRVATSKE U POZITIVNOM SMJERU Pokazatelj trenda kretanja poslovnog rejtinga Hrvatske okrenut je u pozitivnom smjeru, ocjena je iz listopadskog izvještaja jedne od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete Dun & Bradstreet (D&B), koji je objavila zagrebačka tvrtka BonLine, zastupnik D&B-a u RH. Zahvaljujući ubrzanom razvoju prije svega izvoznog sektora, D&B na Hrvatsku i dalje gleda optimistično, bilježeći pozitivan smjer kretanja njezinog rejtinga, uz zadržavanje ocjene rizičnosti ulaganja DB5a. Ta ocjena označava da još uvijek postoje značajni rizici koji se mogu javiti pri investiranju u zemlju, no uz pozitivan predznak daljnjih kretanja. To je inače najbolja od sedam mogućih ocjena u razredu DB5 koji označava područje visokog rizika. Pritom su analitičari D&B-a revidirali (na bolje) svoja očekivanja rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda pa tako u ovoj godini očekuju u Hrvatskoj porast BDP-a od 2,8 posto te ubrzanje rasta na 3,5 posto u 2001. Time su pomaknuta njihova očekivanja porasta hrvatskog BDP-a uz prethodnog izvještaja (od 2,5 odnosno 3 posto). Očekujući nastavak snažnih performansi izvoznog sektora, analitičari D&B-a ocjenjuju da su za rast tog sektora zaslužna tri faktora. To su značajan porast izvoza u zemlje Europske unije (EU), povećanje izvoza zbog formalnog ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju te poticaji nakon odluke EU o ukidanju carina i kvota za 95 posto hrvatskog izvoza do kraja 2002. godine. Analitičari D&B-a pritom ukazuju na podatke da je hrvatski izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine (ostvaren u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara) povećan za 6,7 posto, pri čemu na najznačajnija izvozna tržišta - zemlje Europske unije za čak 19,4 posto (ili na 1,6 milijardi dolara). Uvoz istodobno stagnira, odnosno u prvih je sedam mjeseci ove godine za 0,2 posto manji nego u istom razdoblju lani, a trgovinski je deficit smanjen za 8,2 posto (na 1,9 milijardi dolara). Očekuje se nastavak jačanja izvoznih kretanja, a zahvaljujući boljim međunarodnim odnosima Hrvatske, otvaraju se vrata inozemnom kapitalu u obliku direktnih stranih investicija. To će se, prema predviđanjima stručnjaka D&B, pokazati kao rast uvoza i uzrokovati deficit u 2001. godini od 6 posto BDP-a. Rejting DB5a dodijeljen je Hrvatskoj u svibnju ove godine, kada je prvi put nakon čak 20 mjeseci ta ocjena za Hrvatsku poboljšana za jednu poziciju. Indikator pak kretanja rejtinga s neutralnog u pozitivni, izmijenjen je u izvještaju za rujan, što se naglašava i u listopadskom izvješću, i govori o nastavku pozitivnih trednova u ocjeni rizičnosti ulaganja u našoj zemlji. Na ljestvici 24 zemlje u tranziciji u srednjoj i istočnoj Europi Hrvatska je i dalje na devetom mjestu. Vodeće su u ovom dijelu Europe Mađarska te Slovenija s ocjenom DB3a (blagi rizik), a na začelju su Jugoslavija i Albanija s ocjenom rizičnosti ulaganja DB7 (najveći rizik) koja stranim investitorima govori da se poslovna infrastruktura slomila te je tržište posve nepredvidljivo. U PROMJENE USTAVA RH UKLJUČITI I NEKE ODREDBE O HNB-U Odbor za suradnju Hrvatske narodne banke (HNB) i Ministarstva financija zaključio je u utorak kako je u predstojeće promjene Ustava RH potrebno uključi i drugačije određenje osnovnog cilja i zadaća hrvatske središnje banke. Na taj bi način novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci bio primjeren suvremenoj europskoj regulativi o djelovanju središnjih banaka, te bi se olakšala zakonska prilagodba financijske regulative u približavanju europskim integracijama, ističe se u priopćenju iz Ureda guvernera HNB-a, nakon sjednice Odbora za suradnju HNB-a i Ministarstva financija. Naime, sadašnji članak 53. Ustava RH određuje da je Hrvatska narodna banka "odgovorna, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu". Nasuprot tome, ističe se u priopćenju, Europska središnja banka i, sukladno tome središnje banke svih država koje su uključene u Europski sustav središnjih banaka, imaju kao primarni cilj "održavanje stabilnosti cijena". Odbor za suradnju HNB-a i Ministarstva financija zaključio je da takav osnovni cilj - "postizanje i održavanje stabilnosti cijena" -treba postaviti i za Hrvatsku narodnu banku, ne samo u novom Zakonu u HNB nego i u Ustavu RH. Takva promjena ne umanjuje značenje stabilnosti nacionalne valute, navodi se u priopćenju iz Ureda guvernera HNB-a i dodaje: "Naprotiv, stabilan tečaj domaće valute, napose u malom i otvorenom gospodarstvu s visokom razinom valutne supstitucije, usko je povezan sa stabilnošću cijena u zemlji, kao i s uspješnim uključivanjem gospodarstva u međunarodnu razmjenu roba, usluga i kapitala". Umjesto dosadašnje formulacije o odgovornosti Hrvatske narodne banke za "opću likvidnost u zemlji i prema inozemstvu" potrebno je -smatra Odbor - preciznije određenje koje kao cilj djelovanja središnje banke postavlja "likvidnost i solventnost ukupnog bankovnog sustava". "Likvidnost i solventnost bankovnog sustava podrazumijeva orijentaciju središnje banke na održavanje opće likvidnosti na financijskim tržištima, a ne izravno i/ili selektivno održavanje likvidnosti i solventnosti pojedinih ekonomskih subjekata. Dosadašnja formulacija predstavlja ostatak prošlosti i nespojiva je s procesom prilagođivanja regulative centralnog bankarstva odgovarajućoj regulativnoj praksi Europske unije", stoji u priopćenju iz Ureda guvernera HNB-a. HNB: RUJANSKI RAST CIJENA POD JAKIM SEZONSKIM UTJECAJEM Hrvatska narodna banka smatra da kretanje cijena nedvojbeno iziskuje stalnu pozornost, kako bi se u slučaju oživljavanja i tzv. bazne inflacije pravodobno poduzele odgovarajuće mjere novčane politike. Kretanje cijena u rujnu (koje je, po saznanjima HNB-a, bilo pod jakim sezonskim utjecajem) i mogući učinci poskupljenja struje od početka listopada upućuju na dodatni oprez. To svakako i jest prvorazredna zadaća središnje novčane institucije, komentar je središnje banke na upit Hine o posljednjim podatcima o kretanju cijena na malo. Državni zavod za statistiku u ponedjeljak je objavio da su maloprodajne cijene u rujnu porasle za 1,2 posto u odnosu na kolovoz. Statistički izvori, ističu iz HNB-a, kažu da su u ovogodišnjem rujnu cijene na malo bile 6,6 posto više nego u prosincu prošle godine, te 7,1 posto više nego u lanjskom rujnu, a tijekom devetomjesečnog razdoblja ove godine bile su u prosjeku 5,7 posto više nego tijekom prvih devet lanjskih mjeseci. Iz središnje banke pritom podsjećaju na svoju već poznatu procjenu, da su takvom rastu cijena znatno pridonijeli eksterni razlozi (poskupljenje nafte) i porezne promjene, bez čega bi rast cijena u ovoj godini bio otprilike upola niži. I rujanski je rast cijena, prema saznanjima HNB-a, pod jakim sezonskim utjecajem - nove cijene školskih knjiga i pribora, sezonske odjeće, te utjecaj suše na cijene poljoprivrednih proizvoda. HRVATSKE BANKE I ŠTEDIONICE BILJEŽE PAD PRIHODA O KAMATA Pokazatelji financijskih rezultata hrvatskih banaka i štedionica u prvom polugodištu ove godine pokazuju da je usporeno kretanje prihoda od kamata. Prihodi banaka i štedionica na osnovi kamata na dane kredite i slični prihodi te prihodi od provizija i naknada, koji određuju kretanje i strukturu ukupnih prihoda, u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci bili 1,1 posto manji u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Promatrano pojedinačno, prihodi od kamata pali su 1,3 posto, na 4,35 milijardi kuna, a prihodi od provizija su porasli 0,1 posto, na 818,9 milijuna kuna, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Kako se ističe u ZAP-ovom izvještaju o financijskim rezultatima 54 poslovnih i razvojnih banaka te 34 štedionice, ti su prihodi prethodnih godina imali visoke stope rasta. Tako su, primjerice, na godišnjoj razini u prvom polugodištu 1997. godine porasli za 14,9 posto, u prvom polugodištu 1998. za 36,8 posto, a 1999. za 16,1 posto. U razdoblju siječanj-lipanj 2000. troškovi banaka i štedionica porasli 16,8 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 1999. godine, a rasli su 17,9 indeksnih poena brže od prihoda na osnovi kamata, provizija i drugih naknada. Pri tome su troškovi kamata (koji imaju najveći udio u strukturi troškova) porasli za 0,5 posto, na 2,08 milijardi kuna. Najviše su, 21,1 posto, porasli troškovi amortizacije - na 199,9 milijuna kuna, dok su materijalni troškovi smanjeni 23,1 posto, na 114,4 milijuna kuna. ZAGREBAČKA BANKA: NAJVEĆI PORAST DEVIZNE ŠTEDNJE OD OSNIVANJA Zagrebačka banka u posljednja tri mjeseca bilježi najveći porast devizne štednje od osnivanja, u iznosu od 585 milijuna njemačkih maraka, izviješćeno je u petak prošloga tjedna iz te banke. Riječ je o nastavku trenda povećanja devizne štednje koji traje svih devet mjeseci ove godine, a uspješno poslovanje Zagrebačke banke potvrđeno je i vrlo dobrim rezultatima polugodišnjeg poslovanja. Ukupna devizna štednja građana u Zagrebačkoj banci u devet mjeseci ove godine porasla je za 954 milijuna DEM, što je povećanje od 37 posto u odnosu na kraj prošle godine. Devizna štednja građana u Zagrebačkoj banci na dan 30. rujna premašila je iznos od 3,5 milijardi maraka (i iznosila je 3.537.370.702 DEM) te predstavlja više od trećine ukupne devizne štednje građana u Hrvatskoj. Zvonimir Jurjević, član uprave Zagrebačke banke, izrazio je zadovoljstvo Uprave ostvarenim rezltatima u poslovanju s građanima. "Trendovi rasta devizne štednje i kreditiranja, uz oslobađanje sredstava izvorne stare devizne štednje u svojoj će ukupnosti pozitivno utjecati na daljnje oživljavanje hrvatskog gospodarstva i stabiliziranje ukupnih ekonomskih prilika", rekao je Jurjević. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PRIJEDLOG REFORME FINANCIJSKOG SUSTAVA PRED VLADOM Zagrebačka burza očekuje skoro očitovanje hrvatske Vlade o burzinom projektu reforme financijskog sustava, koja je nužna i za razvoj hrvatskog tržišta kapitala. Otvorena pitanja poticanja hrvatskog tržišta kapitala i cjelokupnog financijskog sustava teme su i desete konferencije Zagrebačke burze koja je će održeti u Zadru od 26. do 29. listopada, najavio je glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum. Na Zagrebačkoj su burzi zadovoljni ostvarenim prometom u trećem tromjesečju ove godine, ali ne i njegovom strukturom. U razdoblju od srpnja do rujna ove godine na Burzi je promet premašio iznos od 428 milijuna kuna. Od toga se čak 56 posto, odnosno gotovo 232 milijuna kuna, odnosi na trgovanje obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Činjenica da je glavnina prometa ostvarena trgovanjem obveznicama govori da nije došlo do promjene likvidnosti tržišta. Trgovanjem dionicama realizirano je 197 milijuna kuna, pri čemu je porast cijena zabilježen kod 10 dionica, pad cijena dionica 19 tvrtki, dok su cijene dionica šest tvrtki ostale nepromijenjene. Obveznice su dobrodošao novi instrument na domaćem tržištu kapitala, koji su investitori dobro prihvatili. To, ističe Kardum, može biti signal Vladi da razmisli o novom načinu financiranja državnih potreba. Putem obveznica na domaćem tržištu država može potaknuti razvoj tržišta i dobiti novac po nižoj kamati. Procjenjujući mogućnosti razvoja financijskog tržišta, Kardum je u razgovoru s novinarima istaknuo da se promjene na bolje mogu očekivati od daljnje privatizacije, pri čemu napominje kao relevantne činjenice da je odgođena privatizacija HT-a, kao provedba mirovinske reforme. Čišćenje pak portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) do kraja ove godine može mnogo značiti za državu jer će se riješiti obveza koje prema njoj kao vlasniku postavljaju pojedine tvrtke. S tim u vezi Kardum naglašava kako je Zagrebačka burza u pregovorima sa HFP-om o organiziranju dražbi za 250 poduzeća ta da odgovor Fonda očekuju do kraja tjedna. NA LISTI ZA PODMIRENJE DUGOVA GRAĐEVINARIMA ZASAD 157 PODUZEĆA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) utvrdio je početnu listu 157 poduzeća, čije će dionice biti ponuđene na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) u zamjenu za vrijednosne papire koje su dobili građevinari na ime svojih potraživanja od Ministarstva za javne radove, doznaje Hina iz HFP-a. Prema izvorima u HFP-u, Upravni odbor HFP-a uvrstio je na listu 157 poduzeća iz svog portfelja, ukupne nominalne vrijednosti veće od 847,5 milijuna kuna. Još je ranije najavljivano da će na listi biti, među ostalima, i dionice Tankerske plovidbe, Turisthotela Zadar, Končar Elektroindustrije, Istraturista, Jadranturista, a iz HFP-a najavljuju da će cjelovit popis biti objavljen do kraja tjedna na posebnoj konferenciji za novinare. Za podmirenje dugova građevinarima trebaju, inače, iz portfelja HFP-a biti osigurane dionice ukupne nominalne vrijednosti 1,6 milijardi kuna. Vrijednosnim papirima, nazvanim Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, počelo se na VTV-u trgovati prije tjedan dana (2. listopada). No, u prošlom tjednu nije obavljena ni jedna transakcija. U brokerskoj kući "ZB Brokeri", koja za Ministarstvo provodi cijeli projekt, to tumače razlikom u ponuđenim cijenama. Iz "ZB Brokera" se tako doznaje da je najpovoljnija cijena za prodaju Prava dosegla 69,99 posto nominalne vrijednosti, dok je za kupnju ponuđeno 47 posto nominalne vrijednosti. Očekuje se pak da će nakon objavljivanja liste društava čije će dionice biti ponuđene u zamjenu za Prava porasti i interes za trgovinom samim Pravima. Prava su nematerijalizirani vrijednosni papiri koji glase na ime, u denominaciji od 1 kune. Ukupno je u kotaciju VTV-a uvršteno Prava u vrijednosti 400 milijuna kuna, koliko bi do kraja godine iznosio dug Ministarstva prema građevinarima, izvođačima radova na obnovi. Prava će biti dodijeljena građevinarima (njih 350) koji će ih moći prodati na VTV-u i time ih unovčiti, ili ih na javnim dražbama zamijeniti za dionice iz portfelja HFP-a. Prva javna dražba na kojoj će građevinari - vjerovnici Ministarstva - moći zamijeniti Prava za dionice očekuje se sredinom listopada. Dionice će na dražbi biti ponuđene uz početnu cijenu od 25 posto nominalne vrijednosti. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 09.-12. listopada 2000. Br.? Dionice ? Zaključna cijena (HRK)? Postotna promjena? Promet (HRK)? ? ? 1.? Hrvatski zavod za zdrav. osig.? 100,20? -? 20.262.481? ? ? 2.? Zagrebačka banka 0? 1.295? -0,77? 2.958.746? ? ? 3.? Pliva? 460? 0,19? 2.180.567? ? ? 4.? Zagrebačka banka E? 995? 0,00? 624.313? ? ? 5.? Podravka? 135? 0,00? 552.423? ? ? 6.? Kraš? 191? -2,05? 321.041? ? ? 7.? Riječka banka? 121,66? 1,38? 189.608? ? ? 8.? Dalmatinska banka? 250? 0,00? 167.575? ? ? 9.? Tvornica duhana Zagreb? 650? -7,14? 50.700? ? ? 10.? Jadranturist? 38? 0,00? 49.447? ? ? ? UKUPAN PROMET ? ? 22,40? 27.505.610? ? ? ? Vrijednost indeksa CROBEX? ? 1,73? 824? ? ? *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 09.- 12.listopada 2000. Br.? Dionice ? Zaključna cijena (HRK) ? Postotna promjena? Promet (HRK)? ? ? 1.? PIF Pleter? 10,99? -0,09? 638.723? ? ? 2.? PIF Slavonski? 8,20? 1,61? 515.658? ? ? 3.? PIF Središnji nacionalni? 16,80? -1,47? 406.202? ? ? 4.? PIF Dom? 16,10? -0,62? 317.364? ? ? 5.? PIF Expandia? 18,01? 2,32? 208.056? ? ? 6.? PIF Sunce? 7,62? -1,29? 202.265? ? ? 7.? PIF Velebit? 13,31? -5,60? 199.427? ? ? 8.? Međimurska banka R-A? 400? -6,98? 124.000? ? ? 9.? Ericsson-Tesla? 171,51? -13,60? 81.884? ? ? 10.? Riviera? 75,51? 0,00? 13.591? ? ? ? UKUPAN PROMET ? ? -4,09? 2.727.300? ? ? ? Vrijednost indeksa VIN? ? -5,21? 346? ? ? PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 05. - 12. listopada 2000. Datum? Potražnja? Dnevni promet ? Prosječna? Noćni promet? ? ? (kn)? (kn)? kamata? (kn)? ? 05. X.? 16.000.000? 12.000.000? 3,83? 94.545.000? ? 06. X.? 9.200.000? 8.200.000? 4,34? 33.995.000? ? 09. X.? 12.500.000? 12.500.000? 3,56? 64.795.000? ? 10. X.? 2.000.000? 1.000.000? 7,00? 72.805.000? ? 11. X.? 4.000.000? 3.500.000? 7,74? 70.995.000? ? 12. X.? 10.000.000? 9.000.000? 5,39? -? ? Dnevni prosjek? 8,950.000? 7.700.000? 5,31? 67.427.000? ? AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum? Izdavatelj? Rok dospijeća? Ostvareni iznos emisije/kn? Kamatna stopa? ? 10.10.? Min. financija? 42 dana? 360.800.000? 7,50%? ? 10.10.? Min. financija? 91 dan? 171.100.000? 8,50%? ? 10.10.? Min. financija? 182 dana? 51.500.000? 9,20%? ? 09.10.? HNB ? 35 dana ? 103.000.000? 6,79%? ? 09.10.? HNB ? 91 dan ? 3.000.000? 7,60%? ? Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 10.10. - 2.791.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 09.10. - 2.592.000.000 kn 5. TVRTKE UGOVOR JANAF-A I RUSKOG JUKOS-A O SURADNJI - U SUSTAVU 3200 KILOMETARA Jadranski naftovod (JANAF) i ruska tvrtka Jukos potpisali su 5. listopada u Zagrebu Ugovor o projektu DRUŽBADRIA, odnosno o povezivanju naftovoda Družba i Adria. Time se omogućava izvoz nafte iz Ruske Federacije preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i tankerske luke Omišalj u Hrvatskoj na svjetsko tržište, objavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare JANAF-a. Ukupna duljina naftovoda od ruskog sabirnog mjesta Samara do Omišlja je 3223 kilometra, ako ide preko Slovačke i Mađarske, odnosno 3116 kilometara ako je transport preko Mađarske a bez Slovačke, izjavio je direktor JANAF-a Ante Čičin Šain. Kako je za zadovoljenje svih traženja potrebno osigurati dvosmjeran rad naftovoda, potrebno je izgraditi drugi krak reverzibilne dionice naftovoda od Siska do Omišlja. Riječ je o investiciji od 20 milijuna dolara, a sredstva za ulaganje osigurat će ruski partner, u vidu beskamatnog kredita, koji će se vraćati kroz uslugu transportirane nafte, odnosno 0,5 dolara po toni nafte. To znači da je u ruskom interesu držati što veću kapacitiranost naftovoda, rekao je Čičin Šain, napominjući da će nakon otplate cjelokupnog iznosa ukupna sredstva ostati u vlasništvu JANAF-a. Drugi krak moguće je izgraditi najkasnije u roku od 12 mjeseci nakon što stupi na snagu ugovor, odnosno dok ga ratificiraju sve uključene ruske tvrtke. Za realizaciju projekta u Hrvatskoj će biti osnovano poduzeće JUKOS ADRIA, koje će biti investitor na objektima JANAF-a. Razmatra se i mogućnost povezivanja Omišlja i Trsta u sustav i dalje na tržišta srednje Europe. Svoje zanimanje sa suradnjom iskazali su još neke ruske tvrtke, a uz to istodobno se radi na projektu SEEL (South European Energy Line), odnosno s Kaspijskog mora (Baku), koji bi preko Crnog mora (Supsa i Constanza), preko Rumunjske, Mađarske ili Jugoslavije, Hrvatske išao do Omišlja i dalje do Trsta za cijelu Europu. MOGUĆNOSTI INE I JANAF-A NAKON UKIDANJA EMBARGA SRJ Hrvatska naftna kompanija INA mogla bi, nakon ukidanja naftnog embarga prema SR Jugoslaviji, na tržište SRJ godišnje isporučivati 1,5 milijuna tona naftnih derivata, doznaje se u Ini. I Jadranski je naftovod (JANAF) spreman, ovisno o mogućnostima Naftne industrije Srbije da na svjetskom tržištu nabavi sirovu naftu i dopremi je do JANAF-ovog terminala u Omišlju, tu naftu transportirati prema rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu. Europska unija u ponedjeljak je ukinula glavninu sankcija SR Jugoslaviji, među kojima i naftni embargo. INA bi, kako je Hini izjavio rukovoditelj Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću Mario Dragun, mogla na to tržište isporučivati 1,5 milijuna tona derivata, što su količine koje ostaju nakon podmirivanja hrvatskih potreba i već ugovorenih izvoznih poslova. Prema nekim procjenama, sada se u Jugoslaviji godišnje troši 2 do 3 milijuna tona naftnih derivata, dok je svojedobno bilo trošeno oko 5 milijuna tona. INA je, prije rata, samo preko svoje maloprodajne mreže u samoj Srbiji - 123 benzinske postaje i šest skladišta - plasirala na to tržište nešto više od 500.000 tona derivata godišnje. Točne količine koje bi INA mogla isporučivati na tržište SR Jugoslavije ovisit će o interesu i potrebama toga tržišta, kao i cijeni. Nedvojbeno je, kaže Dragun, da INA može ponuditi bolju cijenu od konkurencije i zbog svojih "logističkih prednosti", odnosno blizine. JANAF pak već ima potpisan petogodišnji ugovor o suradnji s Naftnom industrijom Srbije za transport nafte od terminala u Omišlju do granice na Dunavu, odnosno prema rafinerijama u Novom Sadu i Pančevu. Ukidanjem embarga taj se ugovor, potpisan 1996., nastavlja primjenjivati, a JANAF-u je potrebna samo službena obavijest o ukidanju embarga, izjavio je za Hinu direktor JANAF-a Ante Čičin Šain. Količine su zacrtane tim ugovorom. Za ovu je godinu bio predviđen transport 2,8 milijuna tona, što se s obzirom na do sada važeći embargo neće moći ostvariti, napominje Čičin Šain. On procjenjuje da će JANAF, kao najjednostavniji i najjeftiniji način transporta za SR Jugoslaviju, i dugoročno biti vrlo konkurentan u opskrbi Srbije naftom. HRVATSKI TELEKOM NAJAVIO JAČI MARKETING I DODATNO ZAPOŠLJAVANJE Hrvatski telekom (HT) zadovoljan je prodajom prepaid usluge Simpa, koju u Hrvatskoj sada koristi gotovo 200 tisuća korisnika. Glasnogovornik HT-a Marijan Jurleka naglašava da se tom brojkom Hrvatski telekom približio ukupnom broju od pola milijuna korisnika njegovih usluga, što je, kaže, ozbiljan napredak u odnosu na prošlu godinu. Hrvatski je telekom (HT) u 2000. planirao ukupno zaposliti više od 300 ljudi, a ta će brojka izgleda biti i premašena. Naime, početkom godine u HT-u su radile 10.922 osobe, 30. rujna njih 11.118, a očekuje se zapošljavanje još stotinjak novih djelatnika. Oni će posebice raditi na poboljšanju marketinškog nastupa na hrvatskom tržištu i unaprjeđivanju prodaje svojih usluga, kako bi odgovorili zahtjevima tržišta, rečeno je u četvrtak na redovitom druženju HT-a i novinara. Razvoj proizvoda i usluga mobilnih mreža Hrvatskog telekoma, kao i drugih servisa HT-a u skladu je s najavljenim promjenama u poslovanju kompanije, koje su započele promjenom korporacijskog znaka i boje, naglasio je Jurleka. U sklopu kadrovskih pojačanja, Jurleka je predstavio i novog čovjeka u HT-u, Austrijanca Georga Muendla, koji će biti posebno zadužen za poboljšanje marketinga i prodaje. Georg Mundl se do sada istim poslom bavio u austrijskom Maxmobilu, a najavio je pojačanja i iz inozemstva - Italije, Irske, Francuske i Njemačke. HUP: HT-OVA INERTNOST KOČI RAZVOJ INTERNET POSLOVANJA Korištenja Interneta i Internet poslovanja u hrvatskom gospodarstvu nije dostatno zastupljeno, čemu uvelike pridonosi neprilagođenost Hrvatskog telekoma potrebama gospodarstva, ocijenio je u utorak na konferenciji za novinare glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević. HT-ova inertnost, po Ivančevićevu mišljenju, posljedica je zastoja u privatizaciji, monopola HT-a na fiksnu telefoniju i lošeg unutarnjeg ustroja te tvrtke, što umanjuje efikasnost HT-a, a time i hrvatskog gospodarstva koje ne može u potrebnoj mjeri koristiti usluge on - line poslovanja. HUP je, izvijestio je Ivančević, još početkom kolovoza uputio pismo generalnom direktoru HT-a Ivici Mudriniću radi suradnje na području Interneta u poslovne svrhe, no do danas nije dobio njegov odgovor, a dva mjeseca trebalo je HT-u da odgovori na HUP-ov zahtjev za otvaranje WEB adrese. K tome, dodao je, Hrvatska nema zakonsku podlogu za Internet poslovanje, pa je ono još uvijek dosta rizično. Izvijestio je da će HUP u suradnji s Ministarstvom gospodarstva pripremiti podlogu za donošenje zakonske regulative za Internet poslovanje. Da nedostatna zastupljenost on line poslovanja nije samo odgovornost HT-a, svjedoči i podatak koji je na novinarski upit iznio Ivančević, po kojemu, ovisno o djelatnosti, tek 5 do 15 posto članica HUP-a koristi Internat u svom poslovanju. Ivančevićevim ocjenama pridružio se i predsjednik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija Josip Pupić, koji smatra da 16 posto dionca HT-a treba odmah ponuditi Deutsche Telekomu (DT), kako bi se ubrzala privatizacija, a HT-u omogućio miran razvoj i sigurnost 11 tisuća zaposlenih, pod okriljem te svjetski jake tvrtke. Po njemu, DT je već ponudio 600 milijuna dolara za 16 posto dionica HT-a. MEDITERAN OSIGURANJE PRIPAJA SE JADRANSKOM OSIGURANJU Uprave Jadranskog osiguranja d.d. i Mediteran osiguranja d.d. završile su pregovore o interesnom udruživanju koje će se obaviti krajem godine kad odluku potvrde skupštine dvaju društava i kad završi postupak na Trgovačkom sudu, izvijestili su prošloga petka iz Jadranskog osiguranja. Jadransko će osiguranje time preuzeti svu imovinu i obveze Mediteran osiguranja, čime će Jadransko osiguranje postati treći osiguratelj po veličini u osiguranju motornih vozila, a u tvrtki očekuju i da će biti na trećem mjestu po veličini ukupnog portfelja u Hrvatskoj. U oba društva trenutačno je zaključeno više od 180 tisuća polica (obveznog) osiguranja od automobilske odgovornosti i značajan broj polica automobilskog kaska. Spomenuto okrupnjavanje u hrvatskom osiguranju zajednički je ulazak u "klub velikih", doprinos stabilnosti tržišta i odgovor na sve jaču stranu konkurenciju, kažu u Jadranskom osiguranju. Pregovore dviju Uprava potaknuto je iz vrha Koncerna Agram u lipnju ove godine kada je nekoliko njezinih članica kupilo većinu dionica Mediteran osiguranja. Kako je splitsko Jadransko osiguranje članica spomenutog Koncerna, a po strukturi portfelja slični su Mediteran osiguranju, udruživanje donosi racionalnije i kvalitetnije poslovanje, stoji u priopćenju Jadranskog osiguranja. PBZ AMERICAN EXPRESS OSVOJILA NAGRADU ZA MARKETINŠKI PROGRAM Ukupni promet tvrtke PBZ American Express porastao je za 40 posto u odnosu na prošlu godinu, prosječna potrošnja po korisniku istodobno povećana je za 19 posto, dok je broj korisnika PBZ AMEX kartice veći za čak 119 posto, priopćili su iz te tvrtke. Razlog tome, smatraju, treba potražiti i u činjenici da je ova tvrtka, uz do sada postojeće AMEX karticu, zlatnu i Business karticu, od ove godine u ponudu uvrstila i Affinity Card, koja okuplja članove dviju udruga: Rotary kluba i Hrvatske stomatološke komore. Također, novost su i debitne kartice vezane uz tekući račun u bankama Laguna i Riadria. PBZ American Express osvojila je Dijamantnu G.E.M. nagradu za najuspješniji marketinški program koji je u prvih šest mjeseci ove godine postigao najbolje financijske rezultate u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a koju dodjeljuje American Express Global Network Services (GNS). Inače, American Express GNS objedinjuje AMEX partnere u 70 zemalja širom svijeta, a s tri G.E.M. nagrade svoje partnere nagrađuje za najbolje marketinške programe. LOT POLISH AIRLINES POVEZUJE ZAGREB I VARŠAVU Poljska nacionalna zrakoplovna kompanija LOT Polish Airlines redovnom će linijom tri puta tjedno povezivati Zagreb i Varšavu zrakoplovima Embraer ERJ-145, rekao je na konferenciji za novinare direktor LOT-a za središnju i istočnu Europu Andrzej Myslowski, nakon što je prvi zrakoplov te kompanije sletio prošloga petka u Zračnu luku Zagreb. Nakon 29. listopada, odnosno nakon uvođenja zimskog rasporeda letenja, ta će kompanija broj tjednih letova povećati na četiri. Poljski avio prijevoznik već je u nekoliko navrata, s prekidima, povezivao Zagreb i Varšavu, i to od 1970. godine, no kako je broj putnika sa početnih sedam pao na ispod pet tisuća godišnje, letovi su 1995. godine ukinuti. Kako je istakao Myslowski, 2000. godina za ovu je kompaniju višestruko značajna. Naime, LOT je od siječnja član Qualiflyer Grupe, u kojoj se nalaze mnoge najznačajnije svjetske avio-kompanije, primjerice Swissair, Sabena, PGA i dr. LOT godišnje preveze približno milijun i pol putnika u gotovo sve europske zemlje, kao i u SAD i Kanadu. U njihovoj se floti trenutno nalazi 39 zrakoplova, a do kraja godine taj bi se broj trebao povećati za još pet. KANADSKI ABC GROUP ZAINTERESIRAN ZA KUPNJU AD PLASTIKA IZ SOLINA Kanadski koncern ABC Group, prošlotjednom je prezentacijom u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), izrazio je svoju zainteresiranost za kupnju i ulaganje u AD Plastik iz Solina. Riječ je o tvrtki za proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila i proizvoda od plastičnih masa, koja je u 60 postotnom vlasništvu Državne agencije za sanaciju banaka i HFP-a. Ostalih 38 posto dionica je u vlasništvu ACM-a RIS i ACM-a, dok oko dva posto imaju mali dioničari. Predsjednik i osnivač ABC Group (inače rođeni Vinkovčanin, koji je zbog okolnosti morao napustiti nakon II svjetskog rata Vinkovce), Mike Schmidt rekao je da imaju tvrtke u deset zemalja svijeta (SAD, Mexicu, Brazilu, Japanu, Engleskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj), pri čemu su vodeća svjetska grupacija proizvoda od plastike i plastičnih masa. Dodao je da proizvode dijelove za automobilsku industriju i opskrbljuju najveće automobilske tvrtke (General Motors, sve japanske proizvođače, Daimler Chrysler, europske proizvođače). AD Plastik, čiji je temeljni kapital 245 milijuna kuna, zapošljava 847 djelatnika, a radi među ostalim za automobilske gigante Renault i Volkswagen. USKORO 1000. UGOVOR DEBIS LEASINGA; VRIJEDNOST 40 MILIJUNA DEM Debis Leasing Hrvatska, tvrtka u stopostotnom vlasništvu DaimlerChrysler Services, ovih će dana potpisati 1000-ti ugovor o financiranju kupnje automobila, a ukupna financirana vrijednost je 40 milijuna njemačkih maraka. Time će, rekao je direktor tvrtke Joerg Essig, ovogodišnji plan biti ostvaren dva mjeseca prije. Istaknuo je kako je tvrtka, koja je počela raditi početkom godine i koja sada zapošljava 20 djelatnika, usmjerena isključivo financijskim uslugama na tržištu auomobila. Essig napominje da financiraju kupnju vozila iz sustava koncerna - Mercedes-Benz i Chrysler Jeep, odnedavno i Fiata, a uskoro se može očekivati uvrštavanje u leasing programe i Mitsubishija, Hundayija i KIA-e. Za čelnike tvrtke Internet je marketinški medij broj jedan, a za mrežu prodavatelja osigurat će da preko Interneta mogu izravno tiskati ugovor, kreditne odluke isl. Tvrtka Debis u Njemačkoj osnovana je prije točno deset godina, djeluje u 35 zemalja i kroz 180 poslovnica, a zapošljava 26.240 zaposlenih. S godišnjom stopom rasta od 21 posto, u prošloj je godini ukupan promet iznosio 12,9 milijardi eura, sa ostvarenom operativnom dobiti od dvije milijarde eura. Po usporednim pokazateljima, Debis zauzima četvrto mjesto na svijetu po pruženim financijskim uslugama toga tipa. DILJ ULAŽE U MODERNIZACIJU PROIZVODNJE Vinkovačka industrija građevinskog materijala Dilj nedavno je u Italiji potpisala ugovor o kupnji postrojenja za automatsku proizvodnju žljebnjaka i završnog crijepa. Vrijednost kupljene opreme je 1,5 milijuna njemačkih maraka. Spomenuta je investicija, kažu u Dilju, nastavak modernizacije proizvodnje, jer je samo sa suvremenom tehnologijom moguće pratiti i održati se na svjetskom tržištu na kojem je konkurencija izuzetno velika. Ovom investicijom Dilj će potpuno automatizirati proizvodnju žljebnjaka i završnog crijepa, a novo postrojenje instalirat će se na prostoru sadašnje linije jedan. Novim postrojenjem, istaknuli su u Dilju, povećat će se i proizvodnja žljebnjaka i završnog crijepa sa pet tisuća komada na sedam tisuća komada u jednoj smjeni, a kvaliteta će doseći europsku razinu. OSIJEK DOBIO TRGOVAČKI CENTAR BILLU Austrijski maloprodajni trgovački lanac Billa otvorio je u srijedu prvi trgovački centar u Osijeku. U kupnju zemljišta i gradnju objekta ukupne površine 3600 četvornih metara Billa je uložila oko 30 milijuna kuna, a trenutačno je zaposleno 116 djelatnika. Glavni direktor tvrtke "Billa Hrvatska" Damir Horvat kazao je kako se 83 posto prometa ostvaruje proizvodima hrvatskog porijekla te da Billa u Osijeku sigurno neće ostati samo na jednom trgovačkom objektu. Za 9. studeni najavio je otvaranje trgovačkog centra Billa u Slavonskom Brodu, a u naredne četiri godine gradnju 40 takvih centara u Republici Hrvatskoj, od čega 10 iduće godine. Kako je istaknuto Billa kao najveći maloprodajni prehrambeni lanac u Austriji pokriva oko 38 posto tamošnjeg tržišta, a članica je međunarodne trgovačke skupine Rewe, čiji je prošlogodišnji promet iznosio 88 milijardi njemačkih maraka. ZADARSKA ADRIA PROIZVELA 800 TISUĆA KONZERVI U OSAM DANA Tvornica ribljih konzervi "Adria" u Zadru u prošlih je osam dana proizvela 800 tisuća "Eva" konzervi, poznatih od prije na hrvatskom tržištu, te se time postupno stabilizira poslovno stanje u toj tvrtki. Zahvaljujući dobrom ulovu plave ribe u idućem razdoblju očekuju se nove količine te riblje konzerve. Oko 70 posto proizvodnje zadarska će "Adria" plasirati na srednjoeuropsko tržište koje joj je pristupačnije zbog nedavnih carinskih olakšica EU-a. Po informacijama iz uprave tvrtke, uskoro će "Adria" iskoristiti kredit Dalmatinske banke u iznosu od 4 milijuna kuna čime će biti pokriven dio dugova prema vjerovnicima, a samim tim stvorit će se i pretpostavke da ta tvrtka, u većinskom vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, postane zdravo poduzeće, te da mogućnost stečaja bude otklonjena. 6. AKTIVNOSTI UDRUGA STANJE U GRADITELJSTVA TEŽE NEGO U DRUGIM GRANAMA Udruga poslodavaca graditeljstva Hrvatske ocijenila je da je stanje u graditeljstvu teže nego u drugim gospodarskim granama, potkrijepivši to podatakom da je vrijednost radova u posljednjih deset godina smanjena 60 posto u odnosu na 1990. Skupština Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske (UPGH) izabrala je u četvrtak i novo čelništvo Udruge, a za predsjednika je imenovan Boris Čupić, iz "Armirača". Novi predsjednik Udruge detaljnije se osvrnuo na položaj graditeljstva u Hrvatskoj, iznoseći kako je u posljednjih 10 godina broj zaposlenih smanjen je za 60 tisuća, vrijednost radovaukupno je tijekom 1998. i 1999. iznosila oko 3 milijarde DEM, odnosno 60 posto vrijednosti iz 1990, a udjel graditeljstva u BDP-u danas je samo 5,6 posto. Po njegovu mišljenju, s kojim su se složili i ostali sudionici u raspravi, Vlada za poticanje razvoja građevinskoh tvrtki uz ostalo trebala utvrditi strategiju izgradnje infrastrukturnih objekata kao i investicijskih ulaganja javnih poduzeća i velikih tvrtki u vlasništvu države. Također, mišljenja je Čupić, država bi trebala definirati ustroj stambenog gospodarstva i stambene politike, kako bi se godišnje moglo graditi 22 tisuće stanova, koliko ih se danas gradi u zemljama EU-a. S tim ocjenama složio se i ministar graditeljstva Radimir Čačić. Nasuprot tome, ove godine su investicije u graditeljstvu pale za 7 posto, rekao je Čačić, izrazivši nadu da će uspjeti uvjeriti kolege u Vladi o nužnosti promjene toga trenda. DRVOPRERAĐIVAČI TRAŽE NIŽE KAMATNE STOPE KAO POTICAJ IZVOZU Predstavnici industrije prerade drva i papira zatražili su u srijedu sniženje kamatnih stopa na manje od pet posto za poticanje izvoza tih tvrtki. I dok su kamate posljednjih godina u Hrvatskoj dosegnule i 15 do 20 posto, drvna industrija u zemljama konkurentima ima kamatu od 2,8 do 3,2 posto, kazao je predsjednik Nadzornog odbora Croatiadrva Ferdinand Laufer na Poslovnom klubu "Program poticanja proizvodnje namijenjene izvozu tvrtki industrijske prerade drva i papira Hrvatske", održanom na Zagrebačkom velesajmu. "Mi smo radno intenzivna djelatnost i svaka kamata iznad pet posto za nas je čisti gubitak", istaknuo je Laufer, zatraživši i za hrvatsku drvnu industriju kamatu kao u konkurentskim zemljama. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev smatra pak da je kamatna stopa od 7 posto koju HBOR ima za programe poticanja izvoza povoljna. "Možemo sniziti kamatnu stopu samo uz subvencije iz proračuna", poručio je Kovačev. Predstavnici drvnoprerađivačke industrije na tom su skupu zatražili potporu Vlade toj značajnoj izvoznoj grani. Drvna i drvnoprerađivačka industrija prošle je godine ostvarila 502 milijuna američkih dolara ukupnog prihoda, a učešće izvoza u tom je prihodu čak 66,6 posto, odnosno 334 milijuna dolara. Drvnoprerađivačkoj industriji potporu je u ime Vlade dala potpredsjednica Vlade Željka Antunović. "Izražavam u ime Vlade podršku ovoj grani, jer postoji objektivna šansa i perspektiva razvoja i zapošljavanja", kazala je Antunović. Pritom je pozvala na objektivnost i partnerstvo s Vladom, poručivši ujedno da Vlada ne priznaje saniranje bezizlaznih projekta. Rješimo se onoga što nema šansu, što nema kvalitetan proizvod i tržište. To eliminirajmo, pa će ono što ima šansu imati mogućnosti i za bolje rezultate, kazala je Antunović. Sudionici Poslovnog kluba suglasili su se da, uz "jeftinije" kredite za obrtna sredstva i pripremu izvoza, drvnoprerađivačka industrija treba povećati izvoz finalnih proizvoda. I statistički podatci govore o stalnom povećanju izvoza trupaca, te s druge strane povećanju uvoza gotovih proizvoda, odnosno namještaja. Tako od ukupnog prošlogodišnjeg izvoza od 334 milijuna dolara čak 204 milijuna otpada na izvoz piljene građe i ploča, a gotovo upola manje, 129 milijuna dolara, na izvoz finalnih proizvoda. Nasuprot tomu, uvoz gotovih proizvoda prošle je godine dosegnuo 170 milijuna dolara, što je gotovo dvostruko više nego 1995. (94 milijuna dolara). 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI "AMBIENTA 2000." OD 11. DO 15. LISTOPADA Međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije "Ambienta 2000", održava se od 11. do 15. listopada na Zagrebačkom velesajmu. Okupio je 493 izlagača, od kojih 280 iz inozemstva, iz ukupno 24 zemlje.Generalni direktor ZV-a Jurica Pavelić istaknuo je kako je ovogodišnja Ambienta ponovo bilježi povećan interes i sudjelovanje inozemnih izlagača. Tako je uz već redovite nastupe izlagača iz Italije, dodao je, povećano sudjelovanje njemačkih, slovenskih, austrijskih, poljskih, španjolskih, francuskih te izlagača iz Bosne i Hercegovine. Pavelić je posebno izdvojio i dva kolektivna nastupa i to poljskih i austrijskih izlagača. U PARIZU PREDSTAVLJENE MOGUĆNOSTI ULAGANJA U HRVATSKU Francuski su gospodarstvenici zainteresirani za ulaganje u Hrvatsku, a oni koji već posluju spremni su proširiti svoje dosadašnje poslovanje, rečeno je u srijedu na jednodnevnom seminaru o mogućnostima ulaganja i poslovanja u Hrvatskoj. Seminar, koji je organizirao Francuski centar za vanjsku trgovinu, okupio je 70-ak predstavnika poznatih francuskih tvrtki i banaka, a otvorio ga je državni tajnik za vanjsku trgovinu Francois Huwart. Nakon što su zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica i potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Dusper iznijeli zakonodavno-pravni okvir poslovanja u Hrvatskoj i mogućnosti ulaganja, svoja pozitivna iskustva u radu u Hrvatskoj s francuskim poslovnim ljudima podijelili su glavni direktori BNP Dresdner Bank Croatia, Bina Istra i Renault Hrvatska - Dominique Menu, Thibault Beurnier i Jean Michel Sicre. Francuski su se gospodarstvenici zanimali za najavljivane porezne i ostale olakšice za ulaganja, ocjenivši kako je to povoljnije nego u drugim državama Europe. Posebno su ih zanimale uređenost zemljišnih knjiga odnosno pravna i imovinska sigurnost, rekao je Mimica. Među područjima o kojima je više bilo riječi izdvaja se i zainteresiranost za ulaganje u restrukturiranje i reformu energetskog sektora. HRVATSKI TJEDAN U ALEKSANDRIJI "Hrvatska - turistički i gospodarski potencijali", naziv je jednotjedne izložbe hrvatskih mogućnosti i potencijala koja se održava u Aleksandriji, u organizaciji hrvatskog Veleposlanstva u Egiptu i Aleksandrijske gospodarske komore. Otvaranju izložbe 8. listopada bilo je nazočno više od 200 uglavnom poslovnih ljudi Aleksandrije, novinara i diplomata, a otvorili su je hrvatski veleposlanik u Egiptu dr. Drago Štambuk i predsjednik aleksandrijske gospodarske komore Moustafa Yakout El Naggar. SAVJETOVANJE HRVATSKIH RAČUNOVOĐA Na Brijunima je u četvrtak počelo dvodnevno međunarodno savjetovanje "Financije i računovodstvo-suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije" koje se održava u organizaciji udruge "Hrvatski računovođa", a u čijem radu, uz domaće stručnjake, sudjeluju i predavači iz Francuske, Njemačke, Slovenije i SAD-a. Pozdravivši sudionike, predsjednik udruge "Hrvatski računovođa" Tihomir Domazet rekao je da je savjetovanje ponajviše usmjereno izlasku iz poteškoća i iznalaženju najsuvremenijih rješenja kao i rješenja vezanih uz članstvo u Europskoj uniji i WTO-u. Istaknuvši kako više ne može funkcionirati izolirano i često neracionalno gospodarstvo, akademik Vladimir Stipetić rekao je da je globalizacija nezaustavljiv svjetski proces. Oni koji su se na vrijeme pripremili za uključenje u svjetske financijske, trgovinske i druge tokove postigli su u povijesti nezapamćeno brzi razvoj. Spomenuo je primjere Singapura, Hong Konga i Irske za koju je rekao da, iako na rubu europskih gospodarskih kretanja, bilježi izniman gospodarski napredak.