POSLOVNI PREGLED BROJ 177

POSLOVNI PREGLED BROJ 177 POSLOVNI PREGLED broj 177 30. rujna - 06. listopada 2000. SADRŽAJ: ? STEČAJEVIMA SE RAŠČIŠĆAVAJU NAGOMILANI PROBLEMI 2 ? TREND CIKLUS INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE - RAST OD 2,7, ODNOSNO 1,7 POSTO 2 ? NASTAVLJEN RAST BDP-A: U DRUGOM TROMJESEČJU 3,7 POSTO 2 ? ZAP: DRUGI MJESEC ZA REDOM REALNI RAST PRIMITAKA PODUZETNIKA 2 ? U HRVATSKU PROŠLE GODINE ULOŽENO 1,4 MILIJARDE DOLARA 3 ? NAJVEĆA POJEDINAČNA ISPLATA U KOLOVOZU 240 TISUĆA KUNA 3 ? VISOKA LIKVIDNOST FINANCIJSKOG SUSTAVA 3 ? GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU 620 MILIJUNA KUNA 4 ? NOVI ZAKON O HNB-U: OSNOVNI CILJ SREDIŠNJE BANKE - STABILNOST CIJENA 4 ? PREDSTAVLJENA NOVA BANKA: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK DD 5 ? DOBIT HYPO ALPE-ADRIA-BANKE U PRVIH ŠEST MJESECI 70 MILIJUNA KUNA 5 ? NIŽE KAMATNE STOPE ZAGREBAČKE BANKE NA OROČENE DEPOZITE 5 ? U VARAŽDINSKOJ BANCI STAMBENI KREDITI BEZ DEPOZITA I STATUSA ŠTEDIŠE 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? OTVOREN AGROKOROV DISTRIBUCIJSKI CENTAR, VRIJEDAN 75 MILIJUNA DEM 7 ? KREDIT EBRD-A OD 500 MILIJUNA DEM AGROKORU, BEZ JAMSTVA DRŽAVE 7 ? PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 775 MILIJUNA KUNA 7 ? Đ.Đ. MONTAŽA OSTVARILA 500.274 KUNA NETO DOBITI 7 ? LUKA RIJEKA: DESET DO 20 POSTO VEĆI PROMET 8 ? HOTELSKI LANAC HILTON U DUBROVNIKU 8 ? MOSTARSKI INTER-INVEST NOVI VLASNIK MAKARSKOG HOTELA PARK 8 ? SLOVENSKA TVRTKA POKREĆE PROIZVODNJU U ZLATARU 8 ? HFP: PODRŠKA ŽELJEZARI SPLIT 8 ? PREKINUTI ŠTRAJKOVI U "ĐURI ĐAKOVIĆU" 9 ? ZADAR: OTKAZI RADNICIMA TIZ-A 9 ? TVRTKA WER LIEFERT WAS? PROSLAVILA PETOGODIŠNJICU POSLOVANJA 9 ? LEDINSKI O RESTRUKTURIRANJU HRVATSKIH ŠUMA 9 ? INTER-AMERIČKA BANKA ZA RAZVOJ SPREMNA POMOĆI HRVATSKOJ 9 ? HRVATSKA - VRATA INDONEZIJE PREMA TRŽIŠTU JUGOIST. EUROPE 10 ? HRVATSKO-NORVEŠKA SURADNJA NA IZRADI PROGRAMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI 10 ? PRI HUP-U OSNOVANO VIJEĆE ZA KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE 10 ? U ZAGREBU ODRŽAN FORUM POSLODAVACA JUGOISTOČNE EUROPE 11 ? U PULI OTVOREN TREĆI OBRTNIČKI SAJAM ISTRE 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA STEČAJEVIMA SE RAŠČIŠĆAVAJU NAGOMILANI PROBLEMI Dosad je podignuto više od 500 kaznenih prijava zbog nepravilnosti u privatizaciji, a prijave će se i dalje podnositi, kazao je u srijedu u Zastupničkom domu Sabora potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Na kraju rasprave o Analizi državnog portfelja Linić je kazao kako je rad Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) bio loš, što je utvrdio i Državni ured za reviziju. U knjigama Fonda su jedni podaci, a "na terenu" drugi, pa sada gubimo dane i noći kako bismo utvrdili pravo stanje, istaknuo je. Zbog toga što su dozvolili takav rad, otpušten je najveći dio donedavnih voditelja HFP-a, dometnuo je Linić. Na optužbe oporbe, iznesene u raspravi, kako Vlada ne zna ništa drugo nego pokretati stečajeve, Linić je kazao kako ona samo provodi zakone. Dodao je kako stečajni procesi nisu ništa drugo nego pokušaj dogovora između vlasnika tvrtki i vjerovnika, a ako se oni ne dogovore o daljnjem poslovanju poduzeća, pokreće se stečaj. To nije politika zatvaranja radnih mjesta, nego raščišćavanja nagomilanih problema zaduženosti i nelikvidnosti u poduzećima i više ne dolazi u obzir, istaknuo je Linić, da bi se novcem poreznih obveznika plaćali vjerovnici koji su neodgovorno plasirali kredite. No, država će, kaže, pomoći onim vjerovnicima koji pokažu volju da spase poduzeće, pa će se odreći svojih potraživanja. U upravljanju državnim portfeljom ima problema, no pokušat ćemo poboljšati rad Fonda za privatizaciju, te daljnju privatizaciju provoditi transparentnije i učinkovitije, zaključio je Linić. 2. STATISTIKA TREND CIKLUS INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE - RAST OD 2,7, ODNOSNO 1,7 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od lipnja do kolovoza ove godine veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prošle godine za 2,7 posto. Ukupna je industrijska proizvodnja u razdoblju od lipnja do kolovoza, u usporedbi s razdobljem ožujak- svibanj ove godine, veća za 1,7 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Statistika kretanja industrijske proizvodnje na temelju indeksa trend-ciklusa, pokazuju povećanje industrijske proizvodnje u najznačajnijoj djelatnosti - prerađivačkoj industriji, dok ostale dvije djelatnosti Nacionalne klasifikacije - rudarstvo i vađenje, te opskrba električnom energijom, plinom i vodom - bilježe pad proizvodnje. Prerađivačka je industrija, koja ima 79-postotni udio u strukturi industrijske proizvodnje, u razdoblju lipanj-kolovoz zabilježila porast proizvodnje od 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok taj porast u tromjesečju lipanj-kolovoz u odnosu na prethodno ovogodišnje tromjesečje (ožujak-svibanj) iznosi 2,7 posto. Gledano po glavnim industrijskim grupacijama, najveći se porast industrijske proizvodnje bilježi kod kapitalnih proizvoda - 26,6 posto u razdoblju lipanj-kolovoz ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 21,7 posto u razdoblju lipanj-kolovoz u odnosu na razdoblje ožujak-svibanj ove godine. Na međugodišnjoj razini (lipanj-kolovoz ove u odnosu na isto razdoblje lani) rast industrijske proizvodnje bilježi se i kod intermedijarnih proizvoda, osim energije i to za 2,9 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,5 posto, dok pad bilježi proizvodnja trajnih roba za široku potrošnju (5,9 posto), te energije (za 2,6 posto). Trend-ciklus, na temelju kojeg se iskazuje promjena industrijske proizvodnje, je serija desoziniranih indeksa iz kojih je isključen utjecaj slučajne komponente. Desezoniranje je izvršeno posebnom metodom (X-12-ARIMA, verzija 0.2.5) na mjesečnoj seriji indeksa koja počinje s indeksom za siječanj 1992. NASTAVLJEN RAST BDP-A: U DRUGOM TROMJESEČJU 3,7 POSTO Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) povećan je u drugom tromjesečju ove godine 3,7 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, procjena je Državnog zavoda za statistiku. U prvom je ovogodišnjem kvartalu BDP-a bio 4 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Time je nastavljen realni rast BDP-a zabilježen u četvrtom tromjesečju prošle godine. To se ocjenjuje kao znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije i da se u 2000. može očekivati realni rast BDP-a, nakon prošlogodišnjeg pada od 0,3 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznesenim u tromjesečnom obračunu BDP-a, u drugom tromjesečju ove godine BDP izražen u stalnim cijenama (1997.) iznosio je 32,67 milijardi kuna, a u tekućim cijenama 39,1 milijardu kuna. To je treće tromjesečje za redom kako se ostvaruje realni rast BDP-a. U posljednja tri mjeseca prošle godine zabilježen je rast BDP-a od 1,6 posto, čime je ujedno zaustavljen njegov pad iz prethodna četiri tromjesečja. ZAP: DRUGI MJESEC ZA REDOM REALNI RAST PRIMITAKA PODUZETNIKA Novčani primici poduzetnika - trgovačkih društava, u prvih su osam ovogodišnjih mjeseci iznosili 247,2 milijarde kuna, što je nominalno 7,1 posto, a realno 1,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, novčani su izdaci poduzetnika iznosili 245,4 milijarde kuna, odnosno nominalno su porasli 6,6 posto, a realno jedan posto. Kako ističu u Zavodu za platni promet (ZAP), to je, nakon jednoipolgodišnjeg razdoblja u kojem je prevladavao trend realnog smanjivanja novčanih primitaka i izdataka, drugi mjesec za redom da je stopa rasta primitaka premašila stopu rasta cijena na malo. Primici iz redovnog poslovanja, koji u strukturi ukupnih novčanih primitaka čine 86,6 posto, nominalno su veći za 7,8 posto. Sredstva primljena iz proračuna i fondova porasla su u promatranom razdoblju 26,9 posto, a povrati plasmana i drugih sredstava za 1,7 posto. Najmanjih 1,4 posto su porasli ostali primici, dok je ukupni iznos kredita i pozajmica pao 0,4 posto. U strukturi izdataka, najviše su porasli ostali izdaci - za 12 posto. Slijede 6,8 posto veća plaćanja za materijal, robu i usluge, a za nešto manjih 6,1 posto porasli su i izdaci za neto plaće. Smanjenje izdataka zabilježeno je kod plasmana vlastitih sredstava (za 12,5 posto), povrata kredita i pozajmica (0,5 posto) te izdataka za javnu potrošnju (0,4 posto). U HRVATSKU PROŠLE GODINE ULOŽENO 1,4 MILIJARDE DOLARA Strana su ulaganja u Hrvatsku prošle godine iznosila 1,4 milijarde dolara, a prema privremenim podatcima središnje banke u prvom su polugodištu ove godine dosegnula 582,2 milijuna dolara. Strana ulaganja u prošloj, a i u ovoj godini, ponajviše se odnose na proces privatizacije pojedinih tvrtki. Kod nas se prvenstveno radilo o spajanju i preuzimanju, vrlo je malo greenfield ulaganja, ističe direktor Direkcije za statistiku Hrvatske narodne banke Igor Jemrić. Iznos prošlogodišnjih stranih ulaganja u odnosu na 1998. veći je za 56,73 posto, kazao je Jemrić u utorak na predstaljvanju UNCTAD-ovog izvješća koje je ove godine bilo na temu "Međunarodna spajanja i preuzimanja poduzeća i razvoj". Najveći dio ulaganja prošle, a tako je i u prvom polugodištu ove godine, u Hrvatskoj se odnosi na vlasnička ulaganja - na njih se odnosi čak 1,2 milijarde od ukupnih 1,4 milijarde dolara prošlogodišnjih stranih ulaganja. Došlo je do udvostručenja vlasničkih ulaganja, a smanjenja ostalih, kaže Jemrić. Tako se prošle godine na ostala ulaganja (ulaganja u dužničke odnose) iznosila su 151,6 milijuna dolara, a zadržana zarada, odnosno profit koji je reinvestiran u poduzeće, dosegnula je iznos od 47 milijuna dolara. I ti podatci govore da je najviše stranih ulaganja u Hrvatsku došlo u procesu privatizacije. "Bez jednog poznatog velikog ulaganja razina stranih ulaganja bi pala na 50 posto iznosa", kaže Jemrić, napominjući da ne može iznositi pojedinačne podatke o tvrtkama. Poznato je pak da je riječ o ulasku Deutche Telekoma u Hrvatske telekomunikacije, a to potkrepljuje i Jemrićev podatak da se od ukupnih prošlogodišnjih ulaganja čak 73 posto odnosi na ulaganja u telekomunikacije. U djelatnost ostalog novčanog posredovanja, što je statistički izraz za ulaganja u poslovno bankarstvo, prošle je godine bilo usmjereno 6,43 posto stranih ulaganja. No, ulaganja u poslovno bankarstvo dominantna su u prvom polugodištu ove godine i na njih se odnosi 85 posto od ukupnih 582,2 milijuna dolara stranih ulaganja u prvih šest mjeseci. A u prvom polugodištu, kao što je poznato, u državni su se proračun slili prihodi od prodaje Privredne banke Zagreb, Splitske i Riječke banke. Struktura prema zemljama ulagačima pokazuje da je prošle godine najveći dio ulaganja, 85 posto, iz zemalja Europske unije, pri čemu prednjači Njemačka s udjelom od 65,26 posto ukupnih godišnjih ulaganja (ili 918,7 milijuna dolara). Promatra li se razdoblje od 1993. do sredine ove godine, u kojemu je u Hrvatsku ukupno uloženo nešto manje od 4,3 milijarde dolara, vodeći je inozemni ulagač SAD sa 26,1 posto, ili 1,1 milijardom od ukupnih ulaganja, a Njemačka druga s iznosom nešto većim od 1 milijarde dolara. Po podatcima središnje banke, hrvatska ulaganja u inozemstvo u razdoblju od 1993. do sredine ove godine iznose 384 milijuna dolara, a velik dio tih ulaganja odnosi se na farmaceutsku industriju. NAJVEĆA POJEDINAČNA ISPLATA U KOLOVOZU 240 TISUĆA KUNA Najveća pojedinačna plaća u kolovozu u Hrvatskoj je iznosila 240.500 kuna, a isplaćena je u djelatnosti proizvodnje ostalih duhanskih proizvoda. Prosječna pak isplaćena neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u kolovozu iznosila 3.197 kuna. Proizlazi da je najveća pojedinačna isplata ravna iznosu od 75 prosječnih kolovoških plaća, ili pojednostavljeno rečeno, za takav bi iznos, prosječni radnik (sa prosječnom plaćom iz ovogodišnjeg kolovoza) trebao raditi više od šest godina. Kod najvećih pojedinačnih plaća, napominju iz Zavoda za platni promet, treba imati u vidu da je riječ o svim isplatama u promatranom mjesecu bez obzira na koje se razdoblje odnose, a koje se s poreznog aspekta smatraju plaćom. Dakle, može se raditi o kumuliranim isplatama, isplatama po osnovi menađerskih ugovora, otpremnina, nagrada i sl. Po podacima ZAP-a na ljestvici takvih največih pojedinačnih isplata u kolovozu slijedi sa 169.445 tisuća zaposlenik u djelatnosti putničkih agencija, organizatora i turoperatora, a tek nešto manje "debelu" platnu vrećicu sa 159.852 kune primio je u kolovozu netko u nekoj od poslovnih banaka, a slijedi 159.852 kune pojedinačne neto plaće u brodogradnji. Iznad 100 tisuća pojedinačne neto plaće (po navedenim osnovama) u kolovozu je zabilježena isplata od 129.980 kuna u trgovini na veliko farmaceutskim proizvodima, te 117.004 kune u djelatnosti uzgoja povrća, cvijeća i ukrasnog bilja. Tek nešto manji iznos, ili točnije 96.056 kuna u kolovozu je primio zaposlenik u proizvodnji sirovih ulja i masti. Tri pojedinačne isplate nešto veće od 70 tisuća (pa do blizu 78 tisuća kuna) ZAP je evidentirao u djelatnostima proizvodnje piva, restorana i hotela i motela. Također tri pojedinačne isplate (u rasponu od 62 tisuće do 66 tisuća kuna) zabilježene su u arhitektonsko i inžinjerijskoj djelatnosti, ostaloj trgovini na veliko i održavanju uredskih strojeva i računala. VISOKA LIKVIDNOST FINANCIJSKOG SUSTAVA Hrvatski financijski sustav, tijekom ljetnih mjeseci, karakterizira visoka likvidnost, koja je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, a prosječne kamatne stope bankovnog sustava nastavljaju padati. I u uvjetima visoke likvidnosti, banke još nisu spremne u većoj mjeri kreditirati realni sektor, već se i dalje orijentiraju na bezrizične vrijednosnice. O tome govore podatci da krediti banaka poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu, dok su u porastu njihovi upisani iznosi blagajničkih zapisa središnje banke. U odgovoru na pitanje zašto je to tako, neki su pak analitičari skloni postavljanju protupitanja - ima li, u aktualnom hrvatskom gospodarskom trenutku, atraktivnih i (sigurnih) programa u koje bi banke bile spremne usmjeriti plasmane. Visoka likvidnost financijskog sustava tijekom sprnja i kolovoza uzrokovala je veliku dominaciju ponude nad potražnjom u dnevnoj trgovini na tržištu novca, uz pad kamatnih stopa. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke u srpnju je ponuda bila dvostruko veća od potražnje, a u kolovozu je ponuda trostuko premašivala potražnju. Smanjen je i prosječan dnevni promet - za čak 8 milijuna kuna, dok je s druge strane pojačano prekonoćno trgovanje - prosječno za čak 80 milijuna kuna. Visoka likvidnost sustava je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, što se u Biltenu središnje banke ilustrira podatcima da je upisani iznos kunskih blagajničkih zapisa dostigao razinu od 2,6 milijardi kuna, blagajničkih zapisa u stranim valutama 2 milijarde kuna (čemu je doprinjeo visok priliv deviza od turističke sezone), a trazorskih zapisa Ministarstva financija razinu od 2,1 milijardu kuna. Pritom iz središnje banke primjećuju da porastu upisa vrijednosnica u kunama nije smetalo ni znatno smanjenje kamatnih stopa (kamatne stope na kunske blagajničke zapise s rokom dospijeća od 35 dana smanjena je sa 8 na 6,8 posto, a na trezorske zapise s rokom dospijeća od 42 dana s razine od 10 na 9,1 posto). Nasuprost porastu upisa vrijednosnica je podatak da je u dva ljetna mjeseca porast plasmana banaka poduzećima i stanovnišvu iznosio 1,0 milijardu kuna, u čemu i nadalje nešto bolje prolazi sektor stanovništva (čiji se krediti ipak malo povećavaju), dok krediti poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu. Prosječne pak kamatne stope bankovnog sustava nastavljaju padati što podjednako vrijedi i za aktivne i za pasivne kamate. Pritom iz središnje banke napominju da se prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule u srpnju spustila na svoju najnižu razinu otkako se vodi ta statistika, a isto se odnosi i za prosječnu kamatnu stopu na kunske kredite s valutnom klauzulom (te su kamatne stope u srpnju iznosile 11,48 posto, odnosno 11,30 posto). Po podacima iz Biltena HNB-a prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima bila je u srpnju na razini od 7,37 posto. Dugoročne kamatne stope nisu toliko značajno smanjene, ali i dugoročni krediti čine tek 19,5 posto novoodobrenih kredita u srpnju. S druge pak strane pasivne kamatne stope također su znatno pale na također najniže razine. Tako je prosječna kamatna stopa na kunske depozite u srpnju bila na razini od 3,3 posto (na oročene 7,5 posto), dok je prosječna kamatna stopa na devizne depozite iznosila 3,8 posto (na oročene 4,9 posto). Kako apsolutni pad pasivnih kamatnih stopa nije tako velik kao kod aktivnih, kamatna se marža i dalje smanjuje i u srpnju je postigala svoje najniže vrijednosti. GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU 620 MILIJUNA KUNA Hrvatski građevinari u prvom su polugodištu ove godine u inozemstvu izvršili radova u vrijednosti od 620 milijuna kuna, što je za 7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u tom je vremenu vrijednost novih narudžbi za izvođenje građevinskih radova u inozemstvu iznosila oko 940 milijuna kuna, a vrijednost neto narudžbi veća je 18,9 posto u odnosu na prvo polugodište lani. Pokazatelji o strukturi vrijednost obavljenih građevinskih radova u inozemstvu po zemljama izvedbe pokazuju da se čak 83 posto radova, u vrijednosti od 513 milijuna kuna, odnosi na Njemačku. Značajniji iznos - od oko 61 milijun kuna još se jedino bilježi kod izvršenja građevinskih radova u Rusiji, a tek potom sa 15,6 milijuna kuna zastupljene su afričke zemlje, prije svega Tanzanija (12,5 milijuna kuna). U drugom su pak tromjesečju ove godine domaći građevinari na stranim tržištima obavili radova u vrijednosti od 330,6 milijuna kuna, što je za 14,3 posto više u odnosu na vrijednost radova u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ali i za 2,4 posto manje nego istom razdoblju prošle godine. Na domaćem pak tržištu hrvatski su građevinari suočeni sa ozbiljnim problemima. Tako podaci Zavoda za platni promet upozoravaju da je negativni trend u kretanju novčanih primitaka i izdataka poduzetnika u prvih osam mjeseci ove godine najizraženiji upravo u djelatnosti građevinarstva, u kojem su primici manji za 7,4 posto, a izdaci za 7,9 posto. Građevinarstvo spada također i u one djelatnosti koje imaju najveće teškoće sa plaćanjima obvezama. Pravne osobe iz djelatnosti građevinarstva sudjeluju sa 7,2 posto, odnosno sa više od 1,5 milijardi kuna u ukupnom iznosu nepodmirenih naloga za plaćanje. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE NOVI ZAKON O HNB-U: OSNOVNI CILJ SREDIŠNJE BANKE - STABILNOST CIJENA Najvažnije je da novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) jasno i nedvosmisleno utvrdi osnovni cilj u djelovanju središnje banke, a to je briga o stabilnosti cijena. Naglasio je to guverner HNB dr. Željko Rohatinski u utorak na sjednici Odbora za suradnju Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. Na taj način treba otkloniti mogućnost nametanja takvih rješenja u novčanoj politici koja bi značila ubrzanje inflacije, porast tečajnih rizika i za gospodarstvo i za stanovništvo, gubitak vjerodostojnosti, udaljavanje od europskih standarda i integracija. Sve ostale odredbe u Zakonu trebaju biti podređene i prilagođene tom cilju, istaknuo je Rohatinski. Povod za takvu ocjenu bila je razmjena informacija o napredovanju u pripremi više važnih zakonskih projekata, među kojima je i spomenuti zakon o središnjoj banci koji bi trebao krenuti u raspravu već ovog mjeseca, priopćeno je iz HNB- a. Na ovoj sjednici razmotrena su i otvorena pitanja vezana za izradu trogodišnje projekcije državnog proračuna, koja je također u završnoj fazi. Ta projekcija predstavlja i dio priprema za predstojeće razgovore s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda, čiji se dolazak u Hrvatsku očekuje 27. listopada. Ovom prigodom dogovoren je i sastav radne grupe za pripremu novog Zakona o platnom prometu. Punu podršku dobio je i prijedlog ministra financija Mate Crkvenca da se na zajedničkom sastanku s predstavnicima pravosuđa i banaka razmotri što je moguće učiniti da bi se u što kraćem roku postiglo efikasnije funkcioniranje pravne države u zaštiti vjerovnika. Nedostatak takve zaštite pogoduje neodgovornim dužnicima i financijskoj nedisciplini, a odvraća i inozemne ulagače i domaće banke od većih plasmana u razvoj hrvatskog gospodarstva. PREDSTAVLJENA NOVA BANKA: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK DD Erste & Steiermarkische bank dd - nova banka na hrvatskom tržištu, sa sjedištem u Zagrebu, svoje poslovanje počinje s bilancom od gotovo tri milijarde kuna. Po planovima iznesenim u utorak na konferenciji za novinare, Banka želi biti među pet vodećih hrvatskih banaka prema ukupnim sredstvima i kapitalu s tržišnim udjelom od tri posto te vodeća banka u poslovanju s građanima. Predsjednik Uprave Petar Radaković podsjetio je da je banka nastala spajanjem triju uspješnih manjih hrvatskih banaka - Bjelovarske, Čakovečke i Trgovačke, nakon čega je jamstveni kapital nove banke 440 milijuna kuna, temeljni 272 milijuna kuna, a ukupne je zaposleno 400 djelatnika u 30 poslovnica. Radaković je, iznoseći planove Banke, napomenuo da će Banka u cilju pokrivanja što većeg područja otvoriti najmanje deset novih poslovnica, primjerice u Rijeci, Zadru, Splitu, Slavoniji. I dalje su u bančinim poslovnim razmišljanjima mali i srednji poduzetnici te obrtnici, za koje se pripremaju kvalitetni kreditni programi. Upravo podrška vlasnika banke omogućit će dugoročni izvor kreditnih sredstava. Član Uprave Erste Oestereeichischen Bank und Sparkassen Reinhard Ortner i predsjednik Uprave Steiermarkische Bank und Sparkassen Josef Kassler predstavili su ukratko banke vlasnice nove hrvatske banke. Tako je rečeno da Erste danas ima šest milijuna klijenata na području srednje Europe, gdje drži vodeće mjesto u poslovanju s građanima. Steiermarkische bank je vodeća banka u Štajerskoj, koja je svoje poslovanje proširila na Sloveniju i Hrvatsku. S bilančnom sumom od više od 90 milijardi šilinga predstavlja najveću regionalnu banku južne Austrije. DOBIT HYPO ALPE-ADRIA-BANKE U PRVIH ŠEST MJESECI 70 MILIJUNA KUNA Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 70 milijuna kuna. Uz stalan uzlazni trend, bilanca banke dosegnula je tri milijarde kuna, a do kraja godine trebala bit porasti za gotovo milijardu, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Rijeci predsjednik Uprave Gunter Striedinger. Banka večerašnjim otvaranjem svoje poslovnice u Rijeci širi poslovnu mrežu. Pritom se u svim segmentima poslovanja bilježi snažan rast, te je, primjerice, štednja građana porasla 150 posto, broj komitenata za 220 posto, a kreditno poslovanje udvostručeno je u odnosu na prethodnu godinu, rečeno je. Ciljevi otvaranja riječke podružnice, naglasila je njezina voditeljica Radojka Olić, su potpora razvoju gospodarstva i poduzetništva, te jedinicama lokalne uprave i samouprave, te, naravno, pružanje cjelovite bankarske usluge u poslovanju s građanstvom. Tom su prigodom predstavljene pojedine usluge koje pruža Hypo-Leasing Kroatien. NIŽE KAMATNE STOPE ZAGREBAČKE BANKE NA OROČENE DEPOZITE Zagrebačka banka je od 1. listopada ove godine uvela niže kamatne stope na oročenu kunsku i deviznu štednju građana te na kunske oročene depozite pravnih osoba, ovisno o roku oročenja, iznosu i valuti. Prosječno sniženje kamatnih stopa iznosi 0,3 postotna poena. Sniženje kamatnih stopa na deviznu štednju građana u njemačkim markama i drugim valutama vezanim uz EURO iznosi od 0,10 do 0,95 postotnih poena, a sniženje kamatnih stopa na oročene kunske depozite građana i pravnih osoba iznosi od 1,0 do 2,5 postotnih poena. Iz Zagrebačke banke pojašnjavaju da su time kamatne stope usklađene sa stopama na kredite i smanjenim kamatnim stopama koje Hrvatska narodna banka plaća na izdvojenu obveznu rezervu. Zagrebačka banka procjenjuje da će taj potez dati daljnji poticaj višemjesečnom trendu pada aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u Hrvatskoj. Inače, Zagrebačka je banka tijekom ove godine u tri navrata snižavala kamatne stope na kredite. U VARAŽDINSKOJ BANCI STAMBENI KREDITI BEZ DEPOZITA I STATUSA ŠTEDIŠE Varaždinska banka od početka listopada počinje primjenjivati povljanije uvjete pri odobravanju stambenih kredita. Kredit će ubuduće biti iskoristiv u punom iznosu jer za njega više nije potreban depozit. Novost koju Varaždinska banka počinje primjenjivati od ovog mjeseca je i to da stambeni kredit u toj banci mogu dobiti i oni koji nemaju status šediše, pa čak i oni kojima je to prvi kontakt s Varaždinskom bankom. Kamatna stopa od 12 posto nije mijenjana, no ističe se da će ukidanjem pologa stvarna cijena kredita, a to je efektivna kamatna stopa, biti znatno snižena. Time je Varaždinska banka svojom kreditnom ponudom postala izrazito konkurentna, ocjenjuju u toj banci. Ovakvim povoljnijim uvjetima pri odobravanju stambenih kredita Varaždinska banka želi dati poticaj stambenoj izgradnji i zapošljavanju građevinskih kapaciteta. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 02.-05. listopada 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 100,05* - 17.594.951 2. Zagrebačka banka 0 1.276 -3,69 2.688.173 3. Dalmatinska banka 247 9,78 627.850 4. Kraš 191,61 -4,22 330.286 5. Podravka 135 1,50 288.985 6. Riječka banka 116,61 -1,26 259.400 7. Pliva 455 -1,08 256.103 8. Karlovačka pivovara 299 0,00 170.470 9. Zagrebačka banka E 995 0,00 60.554 10. Končar 40 -16,67 57.535 UKUPAN PROMET 37,74 22.470.389 Vrijednost indeksa CROBEX 0,00 810 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 02.- 05.listopada 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Ericsson-Tesla 198,50 18,15 497.741 2. PIF Središnji nacionalni 17,15 2,51 497.231 3. PIF Expandia 17,96 0,28 477.298 4. PIF Velebit 14,16 -4,45 398.930 5. PIF Sunce 7,90 -1,25 199.617 6. PIF Dom 16,30 -4,11 197.925 7. Tipografija 90,00 500,00 195.210 8. Interplutex 100,00 0,00 115.400 9. PIF Slavonski 8,50 2,16 83.151 10. Tvornica duhana Zagreb 700,00 0,00 73.500 UKUPAN PROMET -83,66 2.843.590 Vrijednost indeksa VIN 3,89 365 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 28. rujna - 05. listopada 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 28. IX 6.500.000 3.500.000 6,86 93.795.000 29. IX 44.700.000 43.700.000 2,97 74.805.000 02. X 12.000.000 12.000.000 3,67 119.995.000 03. X. 3.800.000 2.800.000 6,46 222.015.000 04. X. 29.000.000 18.500.000 5,47 188.695.000 05. X. 16.000.000 12.000.000 3,83 - Dnevni prosjek 18.666.000 15.416.000 4,87 139.861.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 03.10. Min. financija 42 dana 240.100.000 7,80% 03.10. Min. financija 91 dan 119.600.000 8,60% 03.10. Min. financija 182 dana 22.000.000 9,30% 04.10. HNB 35 dana 151.000.000 6,78% 04.10. HNB 91 dan 150.900.000 7,80% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 03.10. - 2.623.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 04.10. - 2.486.000.000 kn GODIŠNJA KONFERENCIJA ZAGREBAČKE BURZE U ZADRU OD 26. DO 29.10. Deseta, tradicionalna i jubilarna godišnja konferencija Zagrebačke burze održat će se od 26. do 29. listopada u Zadru, a okupit će sve one koji nešto znače na hrvatskom tržištu kapitala, najavili su sa Burze. Očekuje se da će na ovom najvećem godišnjem skupu brokera, bankara, sudionika tržišta kapitala i profesionalaca iz financijske industrije, sudjelovati između 100 i 150 sudionika. Ovogodišnje su teme konferencije najnoviji događaji i trendovi na europskoj financijskoj sceni, regionalne perspektive i predstojeći izazovi i otvorena pitanja hrvatskog tržišta kapitala i cjelokupnog financijskog sustava povezano sa članstvom Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i ostalim asocijacijama. Dvodnevna konferencija završit će okruglim stolom o mogućnostima rasta i razvoja hrvatskog financijskog sustava uz sudjelovanje predstavnika obje strane - regulatora i sudionika na tržištu. Tako se očekuje sudjelovanje predstavnika Vlade, Hrvatske narodne banke, pojednih velikih tvrtki, poslovnih banaka, brokerskih kuća i dr. 5. TVRTKE OTVOREN AGROKOROV DISTRIBUCIJSKI CENTAR, VRIJEDAN 75 MILIJUNA DEM Koncern Agrokor otvorio je u četvrtak u Zagrebu, na Žitnjaku, Logističko-distribucijski centar, vrijedan 75 milijuna njemačkih maraka. Riječ je o najvećem takvom centru u ovom dijelu Europe, ukupne površine 38.000 četvornih metara prostora za skladištenje različitih vrsta roba, 90 skladišnih i 110 transportnih vozila. U centru je zaposleno 550 osoba. Navodeći da su time ukupne investicije Agrokora u posljednjih pet godine dosegnule iznos od 400 milijuna DEM, predsjednik Koncerna Ivica Todorić naglasio je da će kroz dva tjedan početi "punjenje" centra, a ukupna raspoloživost robom očekuje se oko Božića odnosno početkom iduće godine. Tako je sada Koncern Agrokor distribucijskim centrima pokrio četiri glavna hrvatska središta - Zagreb, Rijeku, Osijek i Split, u kojima se u 2001. očekuje promet od 2,4 milijarde kuna. U svim centrima bit će zaposleno 800 ljudi, uz stalni asortiman od 8500 artikala, rekao je Todorić. Govoreći o podršci maloprodaji, napomenuo je kako se time osiguravaju niži troškovi distribucije kako za vlastitu trgovačku tvrtku Konzuma, tako i za sve druge trgovačke lance, male trgovine, javni sektor i ugostiteljstvo. Predaja narudžbi moguća je 24 sata, uz isporuku voća i povrća dva puta dnevno, što kupcima omogućava smanjenja vlastitih skladišnih prostora, smanjenje zaliha i financijskih sredstava vezanih uz zalihe. Na upit o nacionalnom lancu trgovina, Todorić je kazao da je to u planu, ali za takvo što potrebna je podrška dobavljača i poslovnih partnera iz maloprodaje, kao i razumijevanje javnosti. Tu leži i odgovor na pitanje o mogućnosti preuzimanju Dione, rekao je predsjednik Agrokora navodeći da ne može spekulirati što će biti na kraju stečaja Dione. KREDIT EBRD-A OD 500 MILIJUNA DEM AGROKORU, BEZ JAMSTVA DRŽAVE Upravni odbor Europske banke za obnovu i razvitak u srijedu je dao suglasnost za odobravanje sindiciranog kredita Koncernu Agrokor, u vrijednosti 500 milijuna njemačkih maraka. Zajam, za koji bi ugovor trebao biti potpisan do kraja listopada, odobrio bi se uz godinu i pol počeka te rok otplate na šest godina, izjavio je predsjednik Koncerna Agrokor Ivica Todorić na otvaranju Agrokorovog distribucijskog centra u Zagrebu. Ta bi se sredstva iskoristila za djelomično refinanciranje postojećih zaduženja te za nove investicije. Pritom je značajno da je zajam dogovoren isključivo na temelju bilanci Agrokora i svih pokazatelja poslovanja, bez jamstva države, a kao zalog i isključiva garancija vraćanja kredita poslužit će dionice iz portfelja tvrtke, pojasnio je Todorić. To je dokaz da dobro postavljena strategija, kvalitetni projekti i kompanije mogu dobiti kredite, a istodobno je to potvrda da se u Hrvatskoj može i da je dobro ulagati, smatra prvi čovjek Agrokora. PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 775 MILIJUNA KUNA Koncern Končar u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci ostvario prodaju proizvoda i usluga u iznosu od 775 milijuna kuna (bez prodaje između povezanih društava), što je dva posto manje od istog lanjskog razdoblja te devet posto manje od plana, izvijestili su iz tog koncerna. Od ukupnog iznosa prodaje Koncerna u prvih osam ovogodišnjih mjeseci 43 posto ostvareno je na inozemnom tržištu. Zemlje u koje se najviše izvozi su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Njemačka, Bugarska, Francuska i Austrija. Na domaćem tržištu prodaja proizvoda i usluga porasla je 9,1 posto, na 440,6 milijuna kuna. Istodobno, zbog sezone godišnjih odmora u srpnju i kolovozu je došlo do smanjenja opsega proizvodnje pa su društva Koncerna Končar u ta dva mjeseca ostvarila prodaju proizvoda i usluga u iznosu od 173,2 milijuna kuna, što je 19 posto manje od godišnjeg plana. Đ.Đ. MONTAŽA OSTVARILA 500.274 KUNA NETO DOBITI Đuro Đaković Montaža, tvrtka iz sastava Holdinga Đuro Đaković, u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila neto dobit u iznosu od 500.274 kuna, što je 477 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su prihodi tvrtke u tom razdoblju porasli sedam posto, na 117,7 milijuna kuna, izvijestili su s Varaždinskog tržišta vrijednosnica. Zahvaljujući racionalizaciji troškova, rezultati poslovanja u okviru su planova za prvo polugodište, kažu u tvrtki. Poslovni prihod u inozemstvu ostvaren je u iznosu od 60,5 posto godišnjeg plana, dok je na domaćem tržištu ostvareno 45,1 posto godišnjeg plana. Realizirani prihodi odnose se uglavnom na energetiku, industrijska postrojenja i čelične konstrukcije. Nakon sklapanja ugovora za poslove na projektu termoelektrane (TE) Niederaussem, u ovoj je godini sklopljen još jedan posao u Njemačkoj, što je nastavak trenda porasta prihoda na tom najvažnijem izvoznom tržištu, kažu u Đ.Đ. Montaži. Riječ je o ponudi za izvođenje poslova na projektu TE Frimmersdorf u vrijednosti od 6,7 milijuna njemačkih maraka.Također je nastavljen i uspješan prodor na tržište zemalja engleskog govornog područja i to ugovaranjem posla vrijednog 1,4 milijuna maraka u Irskoj. Inače, Đ.Đ. Montaža prošle je godine ostvarila neto dobit u iznosu od 874.753 kune, 72,4 posto više nego u godini ranije. LUKA RIJEKA: DESET DO 20 POSTO VEĆI PROMET Luka Rijeka ostvarit će ove godine 10 do 20 posto veći promet od prošlogodišnjeg, a znatniji rast prometa očekuje se iduće godine, istaknuo je prošloga petka na konferenciji za tisak, direktor Luke Rijeka d.d. Miran Cofek. Po njegovim riječima takva su očekivanja rezultat nedavno sklopljenog ugovora s Lučkom upravom Rijeka, po kojem Luci Rijeka d.d. pripada prvenstvena koncesija na korištenje lučkog prostora u idućih 12 godina. Tim dokumentom stvoreni su pravni preduvjeti za razvoj naše tvrtke i njezino dugoročno poslovanje, a sada je nužna financijska pomoć - kako za osuvremenjivanje opreme, tako i za dodatno osposobljavanje i prekvalifikacije djelatnika, kazao je Cofek. Dodao je kako očekuje da dobivanje kredita, između ostalih i od Svjetske banke, neće predstavljati poteškoću, zbog kvalitetnih programa i dobrih poslovnih partnera Luke. Posebnu pozornost poslovodstvo Luke Rijeka pridat će u idućem razdoblju privlačenju novih tereta, te će uskoro, vezano uz to, biti priređeno predstavljanje Luke i riječke Lučke uprave sadašnjim i budućim poslovnim partnerima, u Pragu i u Zagrebu. Cofek je posebno istaknuo značaj mjera koje treba poduzeti na državnoj razini, s ciljem revitalizacije ukupnog riječkog prometnog pravca, naročito stoga da bi Luka Rijeka i njezino okruženje postali konkurentnim drugim sjeverojadranskim lukama. HOTELSKI LANAC HILTON U DUBROVNIKU U Dubrovniku će do kraja listopada s jednim od najpoznatijih svjetskih lanaca hotela "Hilton" biti potpisan ugovor o preuzimanju vođenja dubrovačkog hotela "Imperial". Kako je istaknuo Ante Jerković, direktor dubrovačke brodarske tvrtke Atlantska plovidba, koja je i većinski vlasnik ovoga hotela, ugovorom će Hiltonu biti povjereno vođenje te hotelske kuće u narednih 20 godina. Atlantska plovidba u ovaj projekt ulazi s većinskim vlasništvom nad hotelom i novčanim ulogom od 4,5 milijuna dolara u gotovini, dok će po dva milijuna dolara uložiti Hilton i austrijska tvrtka "Il Bau", čime će dobiti po 17 posto udjela u vlasništvu. Atlantska plovidba zadržat će većinski paket od 60 posto, dok će ostalih šest posto biti u vlasništvu HFP-a. Na temelju ugovora, ukupna ulaganja iznosit će 21 milijun dolara i riječ je o najvećoj investiciji u hotelijerstvo Dubrovačko-neretvanske županije u posljednjih desetak godina. Hotel Imperial je najstariji dubrovački hotel, izgrađen prije 103 godine. Smješten je na Pilama u neposredoj blizini povijesnog središta Dubrovnika, a tijekom srbocrnogorske agresije pretrpio je velika oštećenja. Radovi na rekonstrukciji hotela počet će početkom iduće godine, a izvodit će ih austrijska tvrtak "Il Bau". Obnovljeni hotel imat će pet zvjezdica sa 150 soba, prostorom za poslovne sastanke, podzemnom garažom i ostalim potrebnim sadržajima, a trebao bi biti otvoren početkom 2003. godine. MOSTARSKI INTER-INVEST NOVI VLASNIK MAKARSKOG HOTELA PARK Novi vlasnik makarskog hotela Park koji nakon prošlogodišnjeg odlaska prognanika te dotrajalosti i devastiranosti kuće, nije bio u funkciji turizma, je mostarsko poduzeće Inter-invest. Hotel Park izgrađen je tridesetih godina sa svega pedesetak postelja, a sredinom šezdesetih povećan je broj smještajnih i gospodarskih kapaciteta. Novi je vlasnik za hotel smješten neposredno uz makarsku gradsku plažu platio 2,82 milijuna njemačkih maraka. Nakon prodaje triju manjih gradskih hotelskih objekata - Biokova, Osejave i Miramare te hotela Park, u vlasništvu dioničkog društva Hoteli Makarska nadalje ostaju hoteli Meteor, Dalmacija i Rivijera s ukupno tisuću i pol kreveta te dva autocampa koji od 1991. nisu u funkciji turizma. SLOVENSKA TVRTKA POKREĆE PROIZVODNJU U ZLATARU Slovenska tvrtka "Prevent" iz Slovenj Gradeca proširuje svoju proizvodnju presvlaka za automobile u Hrvatsku, odnosno u Zlatar. Kako je priopćeno iz "Preventa", u Zlataru su kupili proizvodne prostore u kojima će početkom iduće godine započeti izrađivati presvlake za automobilska sjedišta za nekoliko francuskih automobilskih proizvođača. U prvoj godini u Zlataru bi na tom programu radilo 250 ljudi, a druge godine 400. HFP: PODRŠKA ŽELJEZARI SPLIT Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), sagledavajući pokazatelje poslovanja Željezare Split, dao je prošloga petka punu podršku dosadašnjem radu i rezultatima Uprave te tvrtke kao i njihovim daljnjim poslovnim planovima. Uspoređujući poslovanje u prvih šest mjeseci 2000. godine s istim prošlogodišnjim razdobljem društvo je uspjelo povećati proizvodnju uz smanjenje troškova. Gubitak je manji u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište za 17,2 posto zbog bržeg rasta prihoda (za 4,5 posto) u odnosu na rashode (za 1,4 posto). Ostvarena proizvodnja u prvom polugodištu ove godine veća je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 15,62 posto, a cijena koštanja manja je za 6,67 posto. Plaće zaposlenika rasle su u skladu s porastom troškova života (sukladno Kolektivnom ugovoru), isplata je bila redovna kao i porezi i doprinosi, pri čemu je prosječna isplaćena plaća u 1999. godini iznosila je 3.000 kuna, a u 2000. godini 3.400 kuna. Uprava društva izvijestila je HFP i o konkretnim koracima za realizaciju novih investicija usmjerenih na rekonstrukciju Željezare odnosno o aktivnostima na Projektu modernizacije i planovima nakon što je u ožujku ove godine potpisan Ugovor o modernizaciji željezare između "Željezare Split" d.d., "Hypo Alpe Adria Bank" i "Voest Alpine" AG. Austrija (a čemu je potporu, na prijedlog Ministarstva gospodarstva, dala i Vlada RH odobravajući izdavanje državnih jamstava za kreditno zaduženje). Nakon sagledavanja poslovnih pokazatelja po kojima se, u okvirima ukupnog stanja hrvatskog gospodarstva, Željezara Split ubraja među uspješne hrvatske tvrtke - HFP je iskazao svoju punu podršku dosadašnjem radu i rezultatima Uprave kao i njihovima daljnjim poslovnim planovima i načinu njihove realizacije. Pritom je posebice podržana politika zadržavanja dosadašnjeg broja zaposlenih te od strane Uprave izneseni planovi mogućeg povećanja broja zaposlenika kao i dobre odnose sa sindikatima. PREKINUTI ŠTRAJKOVI U "ĐURI ĐAKOVIĆU" Oko 260 radnika u "Industrijskim postrojenjima" d.o.o. holdinga "Đure Đakovića" nakon trodnevna štrajka u četvrtak su ponovno na svojim radnim mjestima. Radnici su prekinuli štrajk jer su se s poslovodstvom dogovorili o rokovima isplate plaća za kolovoz i rujan ove godine. U "Industrijskim postrojenjima" na zaposleničkom skupu poslodavac se obvezao da će kolovoška plaća biti isplaćena do 25. listopada, a rujanska do 20. studenoga. Radnici su se obvezali da će nadoknaditi propušteno te da će ispuniti ugovorene rokove za izradu belišćanskog mosta. Kad su primili plaću za kolovoz, danas se na posao vratilo i oko 370 radnika "Specijalnih vozila "d.d. Na poslu je i oko 170 radnika "Prijenosnika uređaja", jer im je poslodavac isplatio plaću za srpanj i troškove prijevoza za rujan. Poslovodstvo "Bešavnih boca", u kojima je zaposleno oko 140 radnika, poslalo je pismo Gradskom vijeću i upozorilo ga na teškoće u dobavi plina zagrebačkog distributera INA-plina. Radnici tog poduzeća neće štrajkati jer im je obećano da će im zaostale plaće od srpnja biti isplaćene do kraja godine. ZADAR: OTKAZI RADNICIMA TIZ-A Svih 298 zaposlenika Tekstilne industrije u Zadru dobit će otkaz i idućih dana preuzet će radne knjižice, obaviješteni su u četvrtak radnici u tvorničkome krugu. Stečaj u Tekstilnoj industriji uveden je u početku rujna, ali pokušaji stečajnog upravitelja da pokrene barem dio djelatnosti nisu uspjeli. Zaposlenici TIZ-a ne rade već 16 mjeseci, a sada će biti poslani na Zavod za zapošljavanje. TIZ im duguje oko sedam i pol milijuna kuna za neisplaćene plaće. TIZ je prije Domovinskog rata pod imenom "Boris Kidrič" bio jedna od najvećih zadarskih tvrtaka, u kojoj je bilo zaposleno više od 2000 tekstilnih radnika. TVRTKA WER LIEFERT WAS? PROSLAVILA PETOGODIŠNJICU POSLOVANJA Hrvatska podružnica jedne od najvećih europskih poslovnih baza - Wer liefert was? (WLW), obilježila je u četvrtak petu godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj te petogodišnjicu svog WLW ONLINE sustava na Internetu. Tim su povodom dodijeljena i priznanja za uspješnu suradnju dioničkom društvu "Končar sklopna postrojenja", kao velikoj tvrtki, te zagrebačkom "Strojoprometu" u kategoriji malih i srednje velikih tvrtki. WLW svojim bazama podataka, što i samo ime tvrtke govori (Tko što nudi?), zapravo posreduje između potražnje i ponude, pojasnio je direktor WLW Hrvatska Zvjezdan Čorbić, odnosno omogućava tvrtkama da pomoću više od 70 tisuća ključnih riječi, tj. proizvoda i usluga, pronađu najpovoljnijeg ponuđača, odnosno kupca proizvoda ili usluge koju traže. Inače, tvrtka WLW djeluje u 13 europskih zemalja, u vlasništvu je jedne od najvećih svjetskih telekomunikacijskih tvrtki, američke kompanije SBC Global Network. Njihova poslovna baza podataka obuhvaća 300 tisuća najrazličitijih europskih tvrtki, od čega je čak 15 tisuća tvrtki iz Hrvatske. Po broju tvrtki uključenih u bazu, te prema broju poslova sklopljenih njihovim posredstvom hrvatska se podružnica nalazi među tri vodeće podružnice u koncernu. LEDINSKI O RESTRUKTURIRANJU HRVATSKIH ŠUMA Cilj predstojećeg restrukturiranja javnog poduzeća Hrvatske šume jest ustrojavanje jednog trgovačkog društva s podružnicama, uz maksimalnu autonomiju i nužnu decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim funkcijama, ovlaštenjima i odgovornostima, istaknuo je u utorak direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski na konferenciji za novinare. Potrebna je, dodao je, i izmjena Zakona o šumama, izmjena i usklađivanje ostalih zakona koji reguliraju odnose u okolišu, revidiranje i dopuna dugoročnog programa razvoja i izrada srednjoročnog plana poslovanja. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata i mehanizama poduzetničkog djelovanja nužno je osigurati rast prihoda, racionalizaciju poslovanja, smanjenje troškova poslovanja te rast produktivnosti, kazao je Ledinski, dodavši kako je Svjetska banka pristala financirati 50 posto troškova izrade Projekta (elaborata) restrukturiranja Hrvatskih šuma. Raspisivanje natječaja za izradu spomenutog projekta priprema hrvatska Vlada koja je i donijela odluku o pokretanju procesa restrukturiranja te imenovala povjerenstvo za koordiniranje i praćenje tijeka procesa. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA INTER-AMERIČKA BANKA ZA RAZVOJ SPREMNA POMOĆI HRVATSKOJ Inter-američka banka za razvoj (IDB) spremna je Hrvatskoj pomoći u proširenju gospodarske suradnje sa svijetom, izjavio je predsjednik IDB-a Enrique Iglesias u prošli petak prilikom susreta s ministrom financija dr. Matom Crkvencem. Predsjednik IDB-a sa suradnicima razgovarao je i s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Nadanom Vidoševićem, pri čemu je istaknuta mogućnost za veće prisustvo hrvatskih tvrtki na tržištima Latinske Amarike uz pomoć te banke. Predsjednik IDB-a kazao je kako je ta banka vrlo zainteresirana za povećanje i poboljšanje suradnje s Hrvatskom, pri čemu je ocjenio kako je Hrvatska postigla izvrsne rezultate u odnosu na stanje kakvo je bilo prije nekoliko godina. Ističući da je IDB spremna Hrvatskoj biti od pomoći u proširenju gospodarske suradnje sa svijetom, Iglesias je napomenuo da je u ovom je trenutku ta suradnja s Bankom vrlo mala, ali bi se ubrzo mogla znatno poboljšati jer za to postoje svi uvjeti. Hrvatski ekonomski pokazatelji su, prema Iglesiasovoj ocjeni, vrlo obećavajući, a veći rast gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj Iglesias očekuje posebno u turizmu i u malom i srednjem poduzetništvu. Naglasio je kako je poznata činjenica da u Latinskoj Americi ima mnogo hrvatskih iseljenika među kojima ima vrlo uspješnih poslovnih ljudi koji bi mogli biti jača spona hrvatskog gospodarstva s tom regijom. Republika Hrvatska postala je članicom IDB-a krajem 1993. temeljem sukcesije članstva bivše SFRJ (28,49 posto ukupnog udjela bivše SFRJ). Članstvo u IDB Hrvatskoj omogućava pravo sudjelovanja na licitacijama za realizaciju projekata koje IDB financira u zemljama Latinske Amerike. Najveći dioničar ove banke su SAD-e (30,008 posto glasova), a od država Latinske Amerike to su Argentina (10,752 posto), Meksiko (6,912 posto) i Venezuela (5,76l posto). HRVATSKA - VRATA INDONEZIJE PREMA TRŽIŠTU JUGOIST. EUROPE Indonezija vidi Hrvatsku kao vrata prema tržištu jugoistočne Europe, kazao je u srijedu u Zagrebu prvi tajnik veleposlanstva Indonezije za Mađarsku, Hrvatsku i BiH iz Budimpešte Pratito Soeharyo (Soeharijo). "Indonezija vidi Hrvatsku kao vrata prema tržištu jugoistočne Europe" koje ima gotovo 70 milijuna potrošača, rekao je Soeharyo predstavljajući ekonomske potencijale svoje zemlje u okviru Tjedna Indonezije koji se od 2. od 6. listopada prvi put održava u Zagrebu. "Indonezija bi u Hrvatskoj, zajedno s hrvatskim partnerima, željela uspostaviti jedan veliki centar za distribuciju indonezijske robe" prema jugoistočnoj Europi koji bi djelovalo pod pokroviteljstvom indonezijske vlade, precizirao je Soeharyo. Trgovinska razmjena između Indonezije i Hrvatske 1998. iznosila je 11 milijuna američkih dolara, a prošle godine samo 8.5 milijuna dolara, što je vrlo malo s obzirom na to da je indonezijsko tržište s više od 220 milijuna stanovnika i gotovo 60.000 tvrtki golemo, rekao je. Hrvatska je ove i prošle godine u Indoneziju izvezla robu u vrijednosti nešto većoj od 260.000 američkih dolara (lijekovi, cjepiva, ljudska krv, strojevi), a uvezla indonezijsku robu u vrijednosti od oko 7.7 milijuna dolara (obuću, kavu, čaj, začine, kemijske proizvode), precizirao je Soeharyo.Kao zemlja s više od 17.500 otoka, od kojih je 6.000 naseljenih, Indonezija je osobito zainteresirana za hrvatsku brodogradnju i to osobito za veće brodove i brodove za ribarenje jer indonezijska brodogradilišta ne grade brodove veće od 15.000 tona nosivosti. Indonezija je također i velika uvoznica žita i to iz Australije, Kanade i Mađarske (4 milijuna tona godišnje) pa se i u tom području otvaraju mogućnosti za hrvatski izvoz. Najpopularnija područja za direktna strana ulaganja u Indoneziju su zračni, pomorski, cestovni i željeznički promet, opskrba električnom energijom, telekomunkacije i zaštita okoliša te teška industrija, rudarstvo, građevinarstvo, tekstilna, prehrambena i elektrotehnička industrija. HRVATSKO-NORVEŠKA SURADNJA NA IZRADI PROGRAMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI "Mreža industrijske energetske efikasnosti - MIEE" nacionalni je energetski program, koji je po ovlaštenju Vlade Republike Hrvatske izradio Energetski institut "Hrvoje Požar". Koncept mreže izrađen je u suradnji s norveškim Institutom za energetske tehnologije IFE, a stručnjaci obaju instituta su ga u četvrtak predstavili hrvatskim gospodarstvenicima te predstavnicima hrvatskih ministarstava i gospodarskih komora. Program se temelji na umrežavanju svih potrošača (konkretno industrije, uslužnog i javnog sektora, bez kućanstava), energetskih i tehnoloških stručnjaka te resornog ministarstva. Stvaranjem takve mreže omogućava se direktan protok informacija među njima, čime se smanjuju troškovi i vrijeme potrebno za rješavanje problema. Također, stvaranjem svojevrsne baze statističkih podataka olakšava se novim članovima izrada programa energetske efikasnosti u vlastitoj tvrtki. Sličan program energetske efikasnosti u Norveškoj Institut IFE uspješno provodi godinama, pa mreža obuhvaća više od 500 kompanija u 13 sektora. U Hrvatskoj je, pak, do sada bilo samo nekoliko individualnih mjera, ali do povezivanja tvrtki radi razmjene informacija još uvijek nije došlo. Zbog dugogodišnje uspješne primjene u toj skandinavskoj zemlji, hrvatski Nacionalni energetski program MIEE, ističu u Institutu Hrvoje Požar, zapravo je kopija norveške mreže, koju su stručnjaci dvaju instituta, uz potporu norveške vlade prilagodili specifičnostima hrvatskih energetskih i gospodarskih uvjeta. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA PRI HUP-U OSNOVANO VIJEĆE ZA KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE Vijeće za korporacijsko upravljanje, koje će djelovati pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, trebalo bi za oko šest mjeseci predložiti HUP-u i Vladi rješenja, odnosno moguće mjere za povećanje kakvoće korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj. Vijeće je u ponedjeljak održalo konstituirajuću sjednicu i sastajat će se po potrebi. Temeljna mu je zadaća da stručnjaci za korporativno upravljanje snime stanje i analiziraju temeljne probleme korporacijskog upravljanja u Hrvatskoj, te rješenja nakon otprilike šest mjeseci predlože HUP-u i Vladi, priopćeno je iz HUP- a. Na konstituirajućoj sjednici naglašeno je da će Vijeće posebnu pažnju posvetiti vođenju poslova i upravljanju dioničkim društvima, financijskim izvješćima, reviziji i transparentnosti, mjerama za razvoj tržišta kapitala kao vanjskog činitelja kvalitetnijeg korporacijskog upravljanja. Članovi Vijeća za korporacijsko upravljanje su dr. Jakša Barbić, dr. Drago Čengić, mr. Željko Čović, Milan Horvat, Željko Ivančević, dr. Zoran Parać, Marinko Papuga, Ivica Smiljan, Hrvoje Vojković. Za voditelja Vijeća izabran je dr. Drago Čengić, a za zamjenika Ivica Smiljan, priopćeno je iz Ravnateljstva HUP-a. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI U ZAGREBU ODRŽAN FORUM POSLODAVACA JUGOISTOČNE EUROPE Forum poslodavaca jugoistočne Europe (SEEEF), osnovan na inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i podržan od Međunarodne organizacije rada, raspravljao je u srijedu na sastanku u Zagrebu Nacrt prijedloga "Inicijative za socijalnu koheziju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu". Članovi Foruma, u kojem su uz predstavnike HUP-a i predstavnici albanske, bugarske, rumunjske i slovenske udruge poslodavaca, temeljem preporuka s prvog sastanka te zaključaka Konferencije Međunarodne organizacije rada u Sofiji (listopada prošle godine) podržali su prijedlog za osnivanjem Savjetodavne skupine za socijalnu koheziju Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. U Savjetodavnoj skupini, kako su izvijestili iz HUP-a, trebali bi biti predstavnici socijalnih partnera svih zemalja jugoistočne Europe. Skupina treba imati mogućnost predstavnike socijalnih partnera izvješćivati o svim prijedlozima koji se odnose na poboljšanje zaposlenosti, dohotka, kreiranja radnih mjesta, investicija, profesionalnog usavršavanja. Istodobno se traži upućivanje vlastitih prijedloga, koje će sudionici Pakta pravovremeno rapravljati, navodi se u Rezoluciji sa zasjedanja Foruma u Zagrebu. Prijedlog Foruma bit će raspravljen na sastanku Radnog stola za gospodarsku obnovu, razvoj i suradnju, koji će se održati 16. i 17. listopada u Istanbulu. U PULI OTVOREN TREĆI OBRTNIČKI SAJAM ISTRE U Puli je u srijedu svečano otvoren treći Obrtnički sajam Istre na kome ove godine sudjeluje 140 izlagača -obrtnika i malih poduzetnika iz proizvodnog zanatstva i usluga te trgovaca i zastupnika proizvođača strojeva i proizvodne opreme iz Istarske, Primorsko-goranske, Osječko-baranjske, Sisačko-moslovačke i Splitsko-dalmatinske županije. Na sajmu su zastupljene različite djelatnosti - od obrade metala, plastike, drva, kamena i prozvodnje prehrambenih proizvoda do proizvodnje odjeće i ukrasnih predmeta i trgovine alatima. Na 750 kvadratnih metara natkrivenog i 125 metara kvadratnih otvorenog prostora u pet dana, koliko sajam traje, bit će prikazano mnoštvo različitih proizvoda namijenjenih proizvodnji.