GS: TRŽIŠTE NOVCA - VISOKA LIKVIDNOST FINANCIJSKOG SUSTAVA

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Hrvatski financijski sustav, tijekom ljetnih mjeseci, karakterizira visoka likvidnost, koja je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, a prosječne kamatne stope bankovnog sustava nastavljaju padati.#L# I u uvjetima visoke likvidnosti, banke još nisu spremne u većoj mjeri kreditirati realni sektor, već se i dalje orijentiraju na bezrizične vrijednosnice. O tome govore podatci da krediti banaka poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu, dok su u porastu njihovi upisani iznosi blagajničkih zapisa središnje banke. U odgovoru na pitanje zašto je to tako, neki su pak analitičari skloni postavljanju protupitanja - ima li, u aktualnom hrvatskom gospodarskom trenutku, atraktivnih i (sigurnih) programa u koje bi banke bile spremne usmjeriti plasmane. Visoka likvidnost financijskog sustava tijekom sprnja i kolovoza uzrokovala je veliku dominaciju ponude nad potražnjom u dnevnoj trgovini na tržištu novca, uz pad kamatnih stopa. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke u srpnju je ponuda bila dvostruko veća od potražnje, a u kolovozu je ponuda trostuko premašivala potražnju. Smanjen je i prosječan dnevni promet - za čak 8 milijuna kuna, dok je s druge strane pojačano prekonoćno trgovanje - prosječno za čak 80 milijuna kuna. Visoka likvidnost sustava je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, što se u Biltenu središnje banke ilustrira podatcima da je upisani iznos kunskih blagajničkih zapisa dostigao razinu od 2,6 milijardi kuna, blagajničkih zapisa u stranim valutama 2 milijarde kuna (čemu je doprinjeo visok priliv deviza od turističke sezone), a trazorskih zapisa Ministarstva financija razinu od 2,1 milijardu kuna. Pritom iz središnje banke primjećuju da porastu upisa vrijednosnica u kunama nije smetalo ni znatno smanjenje kamatnih stopa (kamatne stope na kunske blagajničke zapise s rokom dospijeća od 35 dana smanjena je sa 8 na 6,8 posto, a na trezorske zapise s rokom dospijeća od 42 dana s razine od 10 na 9,1 posto). Nasuprost porastu upisa vrijednosnica je podatak da je u dva ljetna mjeseca porast plasmana banaka poduzećima i stanovnišvu iznosio 1 milijardu kuna, u čemu i nadalje nešto bolje prolazi sektor stanovništva (čiji se krediti ipak malo povećavaju), dok krediti poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu. Prosječne pak kamatne stope bankovnog sustava nastavljaju padati što podjednako vrijedi i za aktivne i za pasivne kamate. Pritom iz središnje banke napominju da se prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez valutne klauzule u srpnju spustila na svoju najnižu razinu otkako se vodi ta statistika, a isto se odnosi i za prosječnu kamatnu stopu na kunske kredite s valutnom klauzulom (te su kamatne stope u srpnju iznosile 11,48 posto, odnosno 11,30 posto). Po podacima iz Biltena HNB-a prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima bila je u srpnju na razini od 7,37 posto. Dugoročne kamatne stope nisu toliko značajno smanjene, ali i dugoročni krediti čine tek 19,5 posto novoodobrenih kredita u srpnju. S druge pak strane pasivne kamatne stope također su znatno pale na također najniže razine. Tako je prosječna kamatna stopa na kunske depozite u srpnju bila na razini od 3,3 posto (na oročene 7,5 posto), dok je prosječna kamatna stopa na devizne depozite iznosila 3,8 posto (na oročene 4,9 posto). Kako apsolutni pad pasivnih kamatnih stopa nije tako velik kao kod aktivnih, kamatna se marža i dalje smanjuje i u srpnju je postigala svoje najniže vrijednosti. (Hina) ds