FINANCIJSKI BILTEN BROJ 359

FINANCIJSKI BILTEN broj 359 21.- 28. rujna 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Smanjenje trošarina na derivate 9. Premijer Račan s predstavnicima japanske Daiwa banke 10. Županijski dom o izvršenju proračuna 11. Predstavnica američke Exim banke u Zagrebu 12. Hrvatsko izaslanstvo sa zamjenikom generalnog direktora MMF-a 13. Hrvatsko izaslanstvo s predsjednikom Svjetske banke 14. Izaslanstvo Europske investicijske banke u HBOR-u 15. Rohatinski: Inflacija će ostati pod kontrolom 16. Dobit HNB-a ove će godine iznositi 194 mil kn 17. Dobit Riječke banke 109 mil kn 18. U novčane fondove Zagrebačke banke uloženo 42 mil kn 19. Neto dobit Grupe Podravka 21,4 mil kn 20. Grawe Hrvatska postala vlasnica Slavonija i Adria osiguranja 21. Do kraja godine poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni 22. Banke i dalje suzdržane u kreditiranju 23. U srpnju i kolovozu aprecijacija kune prema euru, deprecijacija prema dolaru 24. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama 21. IX 64.500.000 64.500.000 1,71 119.613.000 22. IX 4.000.000 4.000.000 3,56 139.623.000 25. IX 62.000.000 57.500.000 3,63 162.343.000 26. IX 50.000.000 46.500.000 5,30 100.223.000 27. IX 11.000.000 7.500.000 5,13 86.795.000 28. IX 6.500.000 3.500.000 6,86 - Dnevni prosjek 33.000.000 30.583.333 4,365 121.719.400 Visoka likvidnost i nadalje obilježava poslovanje Tržišta novca Zagreb. Velika ponuda novca i smanjenje potražnje u dnevnom trgovanju utjecali su na snižavanje prosječne dnevne kamatne stope u proteklih sedam dana sa 6,53 na 4,365 posto godišnje. Početkom tjedna kreditori su tražili povrat 56 milijuna kuna ranije plasiranih kuna, što je potaknulo trgovanje, budući su tržišni sudionici tražili zamjenske novce. Tek manji dio prijavljenih potreba je ostao nepodmiren zbog kreditnih ograničenja, ali i stoga što tražitelj nije prihvatio traženu višu kamatnu stopu. Ni u utorak nije u potpunosti bila podmirena potražnja, jer nije bilo dovoljno slobodnih sredstava. No, već u srijedu potražnja je značajno pala, a bolja stanja na računima korisnika omogućila su im da vrate oko 70 milijuna kuna, nakon čega se i ponuda ponovno povećala, a smanjila se i cijena opozivnog novca. Ni toga dana, kao ni u četvrtak, nije se mogla u potpunosti podmiriti prijavljena potražnja zbog kreditnih ograničenja korisnika. U noćnom trgovanju u tom razdoblju je zabilježen skok prometa, prosječno za čak 30 milijuna kuna na noć. U ponedjeljak tijekom noći je bilo 14,7 milijuna kuna nepodmirenih potreba, a naravno i kamatna je stopa skočila na 5,29 posto, prema u petak zabilježenih 1,68 posto. Već u utorak tijekom noći situacija se smirila, odnosno ponuda kuna je porasla, a potražnja se smanjila za 60 milijuna kuna. To je omogućilo i vraćanje kamatnih stopa na razinu od 3,00 posto godišnje. No, prosječna je tjedna kamatna stopa u noćnom trgovanju dosegnula 3,01 posto ili 48 baznih bodova više nego tjedan dana ranije. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa HNB-a, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 249,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,76 posto, upisani su zapisi u iznosu od 218,6 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,80 posto, upisani su zapisi u iznosu od 27 milijuna kuna. Također je na rok od 182 dana prihvaćeno 4,0 milijuna kuna pristiglih ponuda uz kamatu od 8,00 posto. Od 27. rujna vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,326 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 25. do 28. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 220 230 230 1.809.588 Pliva 440 445 440 136.855 Podravka 130 136 132 635.581 Viktor Lenac 85 93,9 93,9 76.356 Zagrebačka banka 0 1.325 1.350 1.325 173.825 Hotel Intercontinental 100 150 100 19.100 Istraturist 40 40 40 2.400 Jadranturist 38 38,9 38 22.059 Karlovačka pivovara 299 299 299 64.883 Končar 48 50 48 14.800 Kraš 200 203 200 152.902 Privredna banka Zagreb 75 78 76 49.897 Plava laguna 410 410 410 11.070 Riječka banka 116 118 118 76.300 Riviera 72 78 78 10.094 Tvornica duhana zagreb 700 700 700 12.600 Zagrebačka banka E 986 1.000 994 416.052 Hr. zavod za zdr. osig.* 100,00 100,30 100,30 12.629.061 16.313.423 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj burzi ovoga je tjedna bilo 16,31 milijun kuna prometa, najvećim dijelom ostvarenog u trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, tj. 12,63 milijuna kuna. Aktivno je bilo 17 dionica. Pritom je 11 izgubilo, a četiri dobilo na cijeni. Najviše je pala cijena redovnim dionicama Zagrebačke banke, 75 kuna. Dionice te banke serije E pojeftinile su 16 kuna, a pala je i cijena dionica Privredne banke, četiri kune. Istodobno, dionice Dalmatinske banke su porasle 10, a Riječke tri kune. Dionice Hotela Intercontinental oslabile su 50 kuna, Plive 20 kuna, Karlovačke pivovare 11 kuna, a Kraša i Plave lagune po 10 kuna. Podravkine dionice su bile tri kune jeftinije, kao i Končareve, dok su Rivijerine oslabile jednu kunu. Dionice Viktora Lenca su poskupile 19 kuna, a jadranturista kunu. Obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje su ojačale 0,02 bodova od nominale. Vrijednost CROBEX indeksa od ponedjeljka je pala 34,1 bod, na 810,8. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25. do 28. rujna (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.100,00 1.200,00 1.200,00 2.529.900 Brodospas 70,00 120,00 120,00 1.049.348 Chromos Boje i lakovi 82,24 82,24 82,24 183.312 Chromos-Samobor 440,00 440,00 440,00 4.400 Ericsson-Tesla 167,00 180,00 167,00 78.585 Hlađenje 39,00 39,00 39,00 55.614 Hoteli Rabac 37,00 77,40 77,40 807.783 Jadera -Zadar 472,50 472,50 472,50 551.407 Jadranka 1.200,00 1.200,00 1.200,00 5.736.000 Jadranski naftovod 1.150,00 1.150,00 1.150,00 4.600 Kino 175,50 175,50 175,50 263.250 Kraš 201 202 201 23.614 Laguna 168,00 168,00 168,00 2.245.152 Neon 111,60 111,60 111,60 214.941 Riviera 75,51 77,00 77,00 53.745 Sonic štedionica 500,00 500,00 500,00 1.500 Vis 60,00 60,00 60,00 838.680 PIF Dom 16,54 17,45 16,90 215.976 PIF Expandia 17,80 18,25 17,80 243.059 PIF Pleter 11,03 11,10 11,03 405.155 PIF Slavonski 8,00 8,90 8,50 150.023 PIF Sunce 7,62 8,10 7,64 114.814 PIF Središnji nacionalni 16,71 17,05 16,71 319.071 PIF Velebit 14,83 15,05 14,83 1.309.817 17.399.746 Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica od početka tjedna zabilježen je promet od 17,4 milijuna kuna. Aktivno je bilo 24 dionice, od kojih je 12 izgubilo, a sedam dobilo na vrijednosti. Najviše su skočile cijene Jadranke i Anite, 660 i 650 kuna. Značajnije su porasle i cijene dionica Lagune, 72, kune, Brodospasa i Jadranskog naftovoda, po 50 kuna, te Hotela Rabac, 47 kuna. Poskupile su i dionice Visa, devet kuna. Najveći gubitnik bile su dionice Sonic štedionice, koje su pale 100 kuna. Dionice Kina su pojeftinile 20 kuna, Ericssona-Tesle 14, Chromos boja i lakova 12,66, a Hlađenja 12 kuna. Pale su i cijne dionica Kraša, devet kuna. Ovoga su tjedna pojeftinile dionice svih PIF-ova. Najviše su oslabile dionice Expandije, 80 lipa, a značajnije su pale i cijene dionica Sunca 56 lipa, Slavonskog fonda, 40 lipa te Doma 38 lipa. Nešto jeftinije su i dionice Pletera te Središnjeg nacionalnog fonda, 0,02 lipe. Vrijednost indeksa Vin od ponedjeljka je pala 13,7 bodova, na 351,3 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. rujna 28. rujna Promjena u % New York/DJIA 10.765,52 10.824,06 0,54 Tokyo/Nikkei 16.311,05 15.626,96 -4,19 London/FTSE-100 6.199,20 6.264,10 1,04 Frankfurt/DAX 30 6.682,92 6.832,76 2,24 Na njujorškoj burzi američke kompanije nastavalju objavljivati upozorenja dioničarima da ne očekuju ranije najavljivane rezultate poslovanja. Visoka cijena nafte, pad tečaja eura, pad potražnje na europskom tržištu za čipovima uzokovali su pad cijena dionica tzv. nove ekonomije, ali i blue chip dionica veći dio tjedna. Među kompanijama koje su najavile manje zarade u trećem tromjesečju bile su i Intel, Eastman Kodak, Lexmark, Guess, IBM-a, Home Depot itd. Pad cijena zabilježen je u sektoru maloprodajnih lanaca, naftnih i farmaceutskih kompanija. Porast cijena zabilježen je u duhanskoj industriji, zatim kod biotehnoloških i financijskih kompanija, a možda najveća zvijezda su bile dionice Coca-Cole, čija je cijena oštro skočila nakon Goldman Sachove pozitivne ocjene njihovih rezultata poslovanja. Indeks Dow Jones ojačao je u proteklih sedam dana 0,54 posto, na 10.824 bodova. Upozorenje najvećeg svjetskog proizvođača čipova Intela ulagačima da očekuju slabiju zaradu nego što je ranije najavljivano, oštro je cijene cijelog tehnološkog sektora povuklo naniže. Već danima na Tokijskoj burzi gube ponajviše tehnološke dionice. No, razlog tome su i negativne tendencije na američkom tržištu te završetak prve polovine fiskalne godine u Japanu, kad se uobičajeno bilježi manja potražnja za dionicama japanskih korporacija. Ni pojava novih investicijskih fondova, koji su u četvrtka počeli kupovati dionice japanskih kompanija nije toga dana uspjela spriječiti pad indeksa Nikkei. On je u proteklih sedam dana izgubio čak 4,19 posto na vrijendosti, te iznosi 15.626 bodova. Istodobno, na europskim burzama ulagači se također pribojavaju nižih zarada europskih kompanija, pa većina povlači kapital iz tehnoloških i najčešće ulaže u farmaceutski sektor. Ipak, pomoć zemalja skupine G7 oslabljenom tečaju eura pozitivno je odjeknula na tržištima kapitala tako da je na većini europskih burzi zabilježen u ovom razdoblju porast vrijednosti burzovnih indeksa s najnižih razina u posljednja četiri mjeseca. Ipak, dealeri smatraju da oporavak europskih tržišta nije jak, te da u svakom trenutku može biti prekinut. Indeks FTSE ojačao je u tom razdoblju 1,04 posto, na 6.264 boda, a DAX 2,24 posto, na 6.832 boda. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 21. rujna 28. rujna Promjena u % Euro/USD 0,8599 0,8790 2,22 Euro/JPY 91,40 94,49 3,38 USD/JPY 106,61 107,58 0,90 Tečaj eura na deviznim tržištima oporavio se u proteklih sedam dana zahvaljujući intervenciji središnjih banaka zemalja skupine G7, koji su prošlog tjedna odlučili pomoći europskoj valuti. To je bila njihova prva koordinirana akcija od 1995. godine. Najveći kupac bila je, mišljenje je tržišnih sudionika, Bank of Japan, jer japanski su institucionalni ulagači ponajviše zainteresirani da se do zaključivanja polugodišnjih izvješća poslovanja tečaj eura približi razini od 100 jena. Ulagači su ipak oprezni, jer je jaz između kamatnih stopa u Europi i SAD-u prevelik da bi samo jedna intervencija mogla dugoročno zaustaviti klizanje eura, odnosno spriječiti odljev kapitala u SAD. Uz to, ni jučerašnji ishod referenduma u Danskoj, na kojem je većina Danaca rekla ne uvođenju eura, nije od pomoći trenutno vrlo osjetljivom tečaju eura. No, spremnost zemalja G7 da ponovno interveniraju utjecala je na to da se nakon objavljivanja rezultata referenduma tečaj eura značajnje ne spusti. On je u proteklih sedam dana ojačao 2,22 posto prema dolaru, na 0,879 dolara i 3,38 posto prema jenu, na 94,49 jena. Istodobno, američki je dolar ojačao prema jenu na 107,58 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 22. - 29. rujna 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 22. rujna 29. rujna u % Euro 1 7,5159 7,5096 -0,08 DEM 1 3,8428 3,8395 -0,08 USD 1 8,8297 8,4873 -3,87 GBP 1 12,5036 12,4413 -0,49 JPY 100 8,3067 7,8816 -5,11 ATS 1 0,5462 0,5457 -0,09 ITL 100 0,3881 0,3878 -0,07 CHF 1 4,9856 4,9211 -1,29 SIT 100 3,5992 3,5927 -0,18 Na tečajnici HNB-a u zadnjih su tjedan dana sve inozemne vlaute izgubile na vrijednosti prema kuni. Njemačka marka je oslabila 0,08 posto, a u pet tjedana koliko se bilježi pad njezina tečaja ukupno je oslabila 0,72 posto. U tom su razdoblju za toliko otprilike pojeftinili i euro, austrijski šiling i talijanska lira. Slovenski tolar gubi na cijeni već 18. tjedan. Cijena mu je ukupno pala čak 4,33 posto. Američki je dolar ovoga tjedna oslabio 3,87 posto. Ipak, najveći gubitnik bio je japanski jen, kojemu se tečaj ovoga tjedna spustio 5,11 posto. Nakon dva tjedna jačanja, švicarski je franak oslabio 1,29 posto. Britanska funta je istodobno izgubila 0,49 posto na vrijednosti prema kuni. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, u utorak su s rokom dospijeća od 42 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, ostvaren je iznos emisije od 304,2 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,088 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,054 kunu, uz kamatu od 8,3 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,088 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,00 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 14,66 posto. Također su na današnjoj aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 122,4 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 97,901 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,60 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,901 kuna, uz kamatu od 8,60 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,901 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,60 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 68,14 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,697 milijardi kuna. Od toga je 1,698 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 878,5 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 120 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 03. listopada. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna, s rokom dospijeća od 42 dana. 8. VLADA: SMANJENJE TROŠARINA NA DERIVATE Hrvatska je Vlada u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se trošarine na motorne benzine i dizel smanjile za 60 lipa po litri, čime se omogućuje da se ne mijenja maloprodajna cijena derivata. Izmjenama se predlaže i ukidanje zabrane prodaje plavog dizela za ribare i poljoprivrednike na benzinskim postajama. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak posebno ističe da smanjenje trošarina znači da, ni pod kakvim uvjetima, ne dolazi do rasta inflacije u Hrvatskoj do kraja godine. Hrvatska time ostaje u zoni niske inflacije, maksimalno 5,5 posto do kraja godine, naglašava ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Ističe da je Hrvatska, predloženim rješenjima, jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela izbjeći naftnu krizu. Naime, obzirom na rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu Vlada je još na prošloj sjednici najavila smanjenje trošarina kako bi pomogla INI, a da se ne mijenja maloprodajna cijena naftnih derivata. Predloženim zakonom trošarine bi se na motorne benzine MB-98 (super) i ostale olovne benzine smamnjila sa sadašnjih 3,50 kuna po litri na 2,90, na bezolovne benzine sa 3,00 na 2,40 kuna, te na dizelska goriva sa 2,10 na 1,50 kuna po litri. Tim smanjenjem, objasnio je Kuštrak, Hrvatska bi bila među europskim zemljama s najnižim udjelom poreza u cijeni naftnih derivata (kod dizela bi taj udio bio 47 posto, a kod bezolovnih benzina 55 posto). Smanjenje trošarina, koje bi stupilo na snagu osam dana nakon objave zakonskih izmjena u Narodnim novinama, mjesečno bi značilo oko 98 milijuna kuna manje u državnom proračunu. Do kraja godine proračun bi izgubio oko 250 milijuna kuna, kazao je Kuštrak. 9. PREMIJER RAČAN S PREDSTAVNICIMA JAPANSKE DAIWA BANKE Premijer Ivica Račan primio je u četvrtka izaslanstvo Daiwa SBCM, koje je predvodio predsjednik banke Akira Kiyota, izvijestio je Vladin Ured za odnose s javnošću. U razgovoru je obostrano izraženo zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom između Vlade RH i Daiwa banke. Razmjenjena su mišljenja o budućim mogućnostima suradnje u području financija i ulaganja, pri čemu je premijer Račan posebno istaknuo da postoje mnoge prilike za japanska ulaganja u području turizma i brodogradnje. Predsjednik banke Akira Kiyota predložio je da izaslanstvo hrvatske Vlade posjeti Japan i upozna niz japanskih investitora s mogućnostima sudjelovanja u konkretnim projektima, što je premijer Račan prihvatio. Interes japanskih tvrtki za Hrvatsku je u porastu, izjavio je Kiyota. 10. ŽUPANIJSKI DOM O IZVRŠENJU PRORAČUNA Državni se proračun u prvih šest mjeseci ove godine izvršavao uglavnom u okviru plana. Istaknuto je to u raspravi o izvješću o izvršavanju proračuna, koje je u srijedu dobilo pozitivnu ocjenu Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Rast prihoda (u prvom polugodištu) bio je nešto brži od planiranog, no predviđa se da će do kraja godine biti blaži, kazao je pomoćnik ministra financija Velimir Rajković. Rashodi će, ocjenjuje, biti nešto veći nego se planiralo, prije svega zbog obveza prema socijalnoj skrbi, odnosno mirovinskom fondu i zdravstvenom osiguranju. Predviđeno je bilo da će proračunski deficit ove godine iznositi oko tri posto, no zbog određenog probijanja rashoda na kraju godine mogao bi biti oko četiri posto, što je još uvijek dvostruko manje nego lani, rekao je Rajković. Iako je spomenuto izvješće prihvaćeno većinom glasova, dio zastupnika HDZ-a bio je kritičan prema proračunskoj politici. Izvješće je realno, ali ovakva proračunska politika je neodrživa, ocijenio je Franjo Križanić (HDZ), upozoravajući na poreznu presiju i rast javne potrošnje. Drugačijeg su viđenja međutim bili zastupnici iz redova šestorke. Tako Zlatko Komadina (SDP) navodi da je proračun izvršen u planiranim okvirima, da je povećana financijska disciplina, da se korektno izvršavaju fiskalni prihodi. 11. PREDSTAVNICA AMERIČKE EXIM BANKE U ZAGREBU Američka Exim banka spremna je kreditnim jamstvima olakšati zaključivanje ugovora s komercijalnim bankama, kako bi se izgradila lokalna infrastruktura, recimo aerodrom, električna centrala, poboljšao telekomunikacijski sustav i slično, kazala je u povodu svog posjeta Zagrebu Vanessa Weaver, članica Upravnog odbora Banke. U razgovoru za hrvatsku redakciju radija Glas Amerike, Weaver je objasnila da Exim banka uobičajeno daje jamstva za financiranje gradnje cesta, objekata u elekro-energetici, ili vodovoda, naftovoda i plinovoda. Osim toga, pomaže financiranje projekata na područjima poput telekomunikacija i zdravstva ili pak plaćanje konzultantskih usluga. Donedavno je Banka poslovala isključivo sa središnjim vlastima ali od kolovoza ove godine otvoren je program pomoći za lokalni ili regionalni razvoj. Među dvadesetak gradova i pokrajina koje su prve izabrane za takvo financiranje je i Zagreb. "Smatramo da će se u slijedećih desetak do dvadesetak godina povećati financiranje lokalnih projekata (...) primjer je Zagreb, ili recimo Seul u Južnoj Koreji, Buenos Aires u Argentini, Sofija u Bugarskoj ili Rio de Janeiro u Brazilu. Spremni smo svojim kreditnim jamstvima olakšati sklapanje financijskih ugovora s komercijalnim bankama, kako bi se - kupnjom američkih proizvoda ili usluga - izgradila lokalna infrastruktura", kazala je Weaver. Uslugama Exim banke koriste se velike korporacije poput Bechtela, Enrona ili Lockheed Martina. Manje i srednje tvrtke tek se trebaju upoznati s mogućnostima Banke, napominje Weaver. "Naša kreditna jamstva su vrlo dobra alternativna opcija, pogotovo ako su zajmovi komercijalnih banaka nedostupni ili su dostupni pod nepovoljnim uvjetima", dodaje. Exim banka je dosad, uz ostalo, odobrila kreditna jamstva za financiranje auto-ceste koju gradi Bechtel, pomogla je da Hrvatska od tvrtke Lockheed Martin kupi radarsko-senzorni sustav za kontrolu leta i u drugim poslovima koje su s američkim tvrtkama sklapali HEP, ministarstvo prometa i veza, te ministrstvo obrane. 12. HRVATSKO IZASLANSTVO SA ZAMJENIKOM GENERALNOG DIREKTORA MMF-A Hrvatsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem, sastalo se u utorak u Pragu sa zamjenikom generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Stanleyem Fisherom. Fisher je pokazao veliko zanimanje za hrvatsku projekciju trogodišnjeg državnog proračuna, osobito za mjere koje će Vlada poduzeti kako bi osigurala izvršenje proračuna, te naglasio potrebu održavanja fiskalne stabilnosti. Hrvatsko izaslanstvo s Fisherom je razgovaralo neposredno prije svečanog otvorenja godišnje zasjedanja Svjetske banke i MMF-a. Zamjenik generalnog direktora MMF-a u razgovoru je istaknuo da MMF, čija redovita misija u Hrvatsku dolazi krajem listopada, savjetuje da se najteži potezi strukturnog prilagođavanja poduzmu što prije, jer bi odgađanje moglo u budućnosti donijeti veće probleme od onih danas, izvijestila je glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Marđetko Kurečić. U hrvatskom izaslanstvu uz potpredsjednika Linića su i ministar financija Mato Crkvenac, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i njihovi suradnici. Hrvatsko je izaslanstvo je u ponedjeljak navečer u Pragu održalo prezentaciju za zainteresirane strane investitore, u organizaciji Merrill Lyncha. Investitore je posebno zanimao daljnji tijek privatizacije, osobito Hrvatskih telekomunikacija. Slavko Linić istaknuo je da je ekonomski program nove Vlade takav da osigurava gospodarsku stabilnost. 13. HRVATSKO IZASLANSTVO S PREDSJEDNIKOM SVJETSKE BANKE Potpredsjednik Vlade RH Slavko Linić, ministar financija dr. Mato Crkvenac i zamjenik guvernera HNB-a dr. Boris Vujčić sastali su se u četvrtak u Pragu s predsjednikom Svjetske banke Jamesom Wolfensohnom. Predsjednik Svjetske banke kazao je kako je dobro informiran o novom gospodarskom stanju u Hrvatskoj kao i o naporima i težnjama nove Vlade da izgradi tržišnu ekonomiju. Ne može se sve odmah i odjednom, kazao je Wolfensohn, ali važno je da Hrvatska sada ima dobar smjer promjena, a za to ima potporu Svjetske banke. Situacija u Hrvatskoj, rekao je Wolfensohn, nije puno drugačija nego u zemljama u regiji. Mnogi su problemi, kao što su privatizacija, promjene u poreznom sustavu, borba protiv korupcije - svima slični. Važna je zato odlučnost da se ustraje u promjenama. Važno je imati gospodarski program, koji hrvatska Vlada, rekao je Wolfensohn, sada vrlo ozbiljno priprema, i onda na tome ustrajati. S Jamesom Wolfensohnom hrvatsko je izaslanstvo razgovaralo i o nastavku provedbe postojećeg EFSAL kredita koji koristi Hrvatska. Do sada je iskorišteno oko 50 posto novca tog kredita za financiranje strukturnih prilagodbi (tj. oko 80. milijuna DEM), a sada se u Pragu dogovorilo da se ubrzano iskoristi ostatak novca, te istodobno priprema novi aranžman. Hrvatsko se izaslanstvo, koje je u Pragu sudjelovalo na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, odvojeno sastalo i s potpredsjednikom Svjetske banke za središnju Europu i Aziju Hohannesom Linnom koji je potvrdio dolazak stručne misije krajem listopada u Hrvatsku. Čelnici Svjetske banke, na pitanje hrvatske delegacije, odgovorili su da se ni u kom slučaju ne bi smjelo dogoditi da Jugoslavija uzurpira zajednički novac bivše SFRJ, te da će se o tome itekako voditi računa. 14. IZASLANSTVO EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE U HBOR-U Izaslanstvo Europske investicijske banke (EIB) predvođeno koordinatorom radne skupine za Balkan Massimom d'Eufemiom održalo je radni susret s predstavnicima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR-a). Predstavnici EIB-a nalaze se i u "fact-finding" misiji u Hrvatskoj, koju koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, a u cilju razgovora o provedbi projekata u okviru Pakta o stabilnosti, priopćeno je danas iz HBOR-a. Bankarima iz EIB-a u prošli su četvrtak na radnom susretu predočeni programi HBOR-a u području kreditiranja obnove i razvitka, malog i srednjeg poduzetništva, lokalne infrastrukture te uloga Banke u hrvatskom gospodarstvu u segmentu financiranja izvoza i osiguranju od političkog i komercijalnog rizika. Massimo D'Eufemia istaknuo je da sagledava mogućnost suradnje s HBOR-om na području malog i srednjeg poduzetništva, turizma i lokalne infrastrukture. Europska investicijska banka (EIB) kao ne-profitna financijska institucija Europske unije, djeluje po bankarskim principima međunarodnih financijskih institucija, a koje je HBOR usvojio u svom poslovanju. Europska investicijska banka potencijalni je izvor dugoročnih kredita (i do 15 godina) uz povoljnu kamatu, te financira 50 posto vrijednosti projekta, navodi se u priopćenju. 15. ROHATINSKI: INFLACIJA ĆE OSTATI POD KONTROLOM Inflacija će ostati na razumnoj i kontroliranoj razini jer je učinak nedavnog povećanja trošarina bio jednokratan i nije se prenio na ostale cijene, kazao je danas u Saboru guverner HNB-a Željko Rohatinski. U prvih osam mjeseci ove godine cijene na malo porasle su 5,3 posto, od čega je tri posto neposredni učinak povećanja trošarina i cijena naftnih derivata. Da toga nije bilo, inflacija bi iznosila oko 2,3 posto. To je kazao guverner HNB-a nakon rasprave o financijskim izvješćima središnje banke u Zastupničkom domu Sabora. U raspravi su zastupnici najviše zamjerki imali na izvješće HNB-a za prošlu godinu. Najčešće su navodili malu dobit, promašene kreditne plasmane i velike rezervacije HNB-a za nenaplativa potraživanja od banaka u stečaju. Uime Kluba zastupnika SDP-a Josip Leko zamjerio je središnjoj banci i to što su prošle godine pojačani negativni makroekonomski trendovi - gospodarstvo je zabilježilo pad, stopa je nezaposlenosti porasla, a kamatne su se stope zadržale na vrlo viskoj razini. To je, ustvrdio je, krivnja i središnje banke jer ona ima značajnu ulogu u stvaranju gospodarske klime. Zbog toga zastupnici SDP-a neće prihvatiti izvješća za prošlu godinu, ali hoće financijski plan za ovu godinu, s obzirom da su očite pozitivne promjene u politici HNB-a, zaključio je Leko. U završnoj riječi Rohatinski je kazao kako se od njega ne može očekivati da snosi odgovornost za situaciju u prošloj godini, s obzirom da je na dužnost guvernera došao tek nedavno, te da nije htio mijenjati izvješće za 1999. jer je sastavljeno prije njegovog dolaska. No, ako zastupnici to od njega očekuju, odmah će podnijeti ostavku, kazao je guverner. Na zamjerke da su previsoki troškovi poslovanja HNB-a, guverner je, pak, odgovorio kako on, a ni ostali čelnici središnje banke, od njegova dolaska nisu potrošili ni kune na namještaj, slike ili nešto slično. Slaže se da je potrebna štednja, no kaže kako HNB još nije sasvim ekipirana i opremljena da sama obavlja sve poslove. Tako je, primjerice, kao razlog visokih troškova upravljanja deviznim pričuvama naveo to što djelatnici banke još uče kako to činiti od onih koji znaju, a takva su financijska znanja vrlo skupa. Financijski plan HNB-a za ovu godinu Dom je prihvatio jednoglasno, no odbio je financijsko izvješće, kao i godišnje izvješće HNB-a za prošlu godinu. 16. DOBIT HNB-A OVE ĆE GODINE IZNOSITI 194 MILIJUNA KUNA Prošle je godine dobit Hrvatske narodne banke iznosila svega tri milijuna kuna, dok se ove godine planira dobit od 194 milijuna kuna, što je prihod državnog proračuna, kazao je danas u Saboru guverner HNB-a Željko Rohatinski. Obrazlažući Zastupničkom domu financijsko izvješće HNB-a za prošlu godinu i financijski plan za ovu, guverner je kazao da se situacija u bankarstvu ove godine znatno poboljšala. Bankarski je sustav stabiliziran, stoga će prihodi središnje banke porasti oko 17 posto, a neće biti potrebne rezervacije za nenaplaćena potraživanja od banaka u stečaju, što je prošle godine opterećivalo rad HNB-a, kazao je Rohatinski. Na poboljšanje stanja u bankarstvu, ali i gospodarstvu ukazuje i podatak da su prošle godine devizne rezerve središnje banke u prosjeku bile oko 15 posto niže nego godinu dana prije, dok su krajem kolovoza ove godine bile čak 26 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom su depoziti u bankama porasli čak 34 posto, kazao je. Rohatinski očekuje podršku Sabora financijskom planu središnje banke za ovu godinu. Ako će zastupnici biti nezadovoljni planom, moja vam je ostavka na raspolaganju, zaključio je guverner HNB-a. 17. DOBIT RIJEČKE BANKE 109 MILIJUNA KUNA Riječka banka, koja je od nedavno u većinskom vlasništvu njemačke Bayerische Landesbank, u prvih je osam mjeseci ove godine ostvarila dobit 109,3 milijuna kuna, izvijestio je u srijedu predsjednik Uprave te banke Ivan Štokić na konferenciji za novinare. Ocijenio je da je to vrlo vrijedan financijski rezultat, a profitabilnost banke, dodao je, rječito pokazuju i doprinos na prosječnu aktivu 2,4 posto, te doprinos na kapital 23,5 posto. U osam mjeseci ove godine financijski potencijal banke pojačan je 23 posto, pa je na kraju kolovoza premašio 7,5 milijardi kuna (7.564 milijuna kuna), istaknuo je Štokić. Napomenuo je kako najznačajniji izvor sredstava u potencijalu čine depoziti stanovništva, koji su na kraju kolovoza dosegli razinu 51,3 posto ukupnih izvora banke. Sukladno tome, jača i orijentacija banke u odnosu na plasmane fizičkim osobama, te je njihova razina na kraju kolovoza dosegla 1.127 milijuna kuna, što je 13 milijuna kuna viši iznos od ukupnih plasmana pravnim osobama. Štokić je istaknuo da će Riječka banka i dalje voditi strogo konzervativnu politiku plasmana i uopće poslovanja, usmjerenu na očuvanje stabilnosti, likvidnosti i solventnosti, na zaštitu kapitala i sigurnost depozita, ali također usmjerenu na primjeren profit vlasnicima i primjerene radne i životne uvjete zaposlenika. "Težnja je da zadržimo visoko mjesto u hrvatskom bankarstvu i do kraja godine dosegnemo razinu od osam posto bankarskog tržišta Hrvatske", rekao je predsjednik Uprave Riječke banke. U Riječkoj banci trenutačno je zaposleno 1058 djelatnika, a prosječna plaća im je oko 4300 kuna, a iznos najniže plaće je 2900 kuna. 18. U NOVČANE FONDOVE ZAGREBAČKE BANKE ULOŽENO 42 MILIJUNA KUNA Neto imovina otvorenih investicijskih fondova Zagrebačke banke - ZB plusa i ZB europlusa, od srpnja ove godine, kada su započeli s poslovanjem, do danas udvostručena je na više od 42 milijuna kuna, rekao je član Uprave ZB Investa Dinko Novoselec u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji. Tvrtka ZB Invest, koja upravlja spomenutim fondovima, kao i sami fondovi u sto postotnom su vlasništvu Zagrebačke banke. To im, prema riječima direktora Sektora investicijskog bankarstva Zagrebačke banke Borisa Galića, omogućava sigurnost ulaganja, likvidnost poslovanja te dostupnost potencijalnim klijentima u svim poslovnicama matične banke. Također, udjeli u fondovima mogu se kupiti ili prodati u bilo kojoj poslovnici Banke ili njenih tvrtki -kćeri: ZB brokeri ili ZB Investu. Inače, minimalni ulog u fond ZB plus iznosi dvije tisuće kuna, a u ZB europlus 250 eura. ZB plus, kunski fond, trenutno je aktivniji od fonda ZB europlus, koji nudi ulaganja uz valutnu klauzulu. Naime, čak 60 posto od 42 milijuna kuna uloženo je upravo u kunski fond. Pojašnjavajući takvu situaciju, Galić je istakao kako u kunski fond uglavnom ulažu hrvatske tvrtke, dok se individualni klijenti uglavnom odlučuju za "devizni" fond. Iako je individualnih investitora brojčano više, tvrtke fondovima povjeravaju veće svote novca. Iako novost na hrvatskom tržištu, investicijski su fondovi najrašireniji način ulaganja u svijetu, pa primjerice u SAD-u ulaganja u novčane fondove čine oko 15 posto američkog BDP-a. 19. NETO DOBIT GRUPE PODRAVKA 21,4 MILIJUNA KUNA - 21 POSTO VEĆA Neto dobit grupe Podravka u prvom je polugodištu, u odnosu na isto razdoblje lani, porasla 21 posto na 21,4 milijuna kuna. Istodobno, ostvarena je prodaja u ukupnoj vrijednosti od 1.164 milijuna kuna što predstavlja rast od pet posto. Pritom je vrijednost prodaje na domaćem tržištu veća za šest, a na inozemnom četiri posto, objavilo je u srijedu poslovodstvo Podravke na konferenciji za novinare. Strateške odrednice grupe Podravka su prosječni godišnji rast od deset posto, s tim da se očekuje značajan porast prodaje na europskom tržištu i to ne samo na strateškim tržištima zemalja srednje i istočne Europe nego i tržištima zemalja EU-a, kazao je Darko Marinac, predsjednik uprave Podravke. Po njegovim riječima, Podravka je uspješna kompanija koja će u budućnosti biti još uspješnija o čemu svjedoče i dovršene investicije. Naime, započela je proizvodnja u novoj tvornici u Koprivnici, radi i tvornica u Poljskoj (službeno otvaranje 28. listopada), a nastavljena je i implementacija informatičkog sustava SAP, istaknuo je Marinac. Podravka nije odustala od izlaska na inozemnu burzu, kazao je Marinac, no prije izlaska, koji se očekuje iduće godine, potrebno je završiti planirano restrukturiranje. Tako se, među ostalim, intenzivno radi na pronalaženju strateškog partnera za mesnu industriju Danica, a kako su izvijestili iz Podravke, interes su već iskazale četiri hrvatske tvrtke i jedna iz Mađarske. Strateškog partnera za Danicu u Podravci planiraju izabrati do kraja ove godine. Podravka se intenzivno priprema za konkurenciju na otvorenom internacionalnom tržištu roba i kapitala kao neminovnost i pretpostavku budućeg rasta, istaknuo je Marinac. Kako je rečeno na konferenciji za novinare očekuju se i rast prodaje te bolji poslovni rezultati od ulaska u WTO i europske integracije. Za to su već napravljene i simulacije tj. koliki se rast očekuje nakon toga, no poslovodstvo još uvijek ne želi u javnost ići s "ciframa". 20. GRAWE HRVATSKA POSTALA VLASNICA SLAVONIJA I ADRIA OSIGURANJA Preuzimanjem 100-postotnog dioničkog paketa osječkog Slavonija osiguranja u kolovozu te 60-postotnog udjela u vlasništvu nad pulskim Adria osiguranjem u rujnu ove godine, osiguravateljska kuća Grawe Hrvatska d.d. proširila je svoju prisutnost na području cijele zemlje. Također, time je ojačala i svoje mjesto treće najveće osiguravajuće kuće u Hrvatskoj, istakao je na današnjoj konferenciji za novinare Othmar Ederer, generalni direktor i predsjednik Uprave Grazer Wechelseitige Versicherunga, koncerna u čijem je Grawe Hrvatska vlasništvu. Kako je najavio Igor Pureta, član Uprave Grawe Hrvatske, Slavonija osiguranje, s ukupnom premijom od 43,3 milijuna kuna, u idućoj bi godini trebala u potpunosti biti integrirana u novu tvrtku- vlasnicu. No, stav je tvrtke kako se ime tvrtke neće mijenjati, upravo zbog njene regionalne prepoznatljivosti. U sličnom će se procesu uskoro naći i Adria osiguranje, za čijih je preostalih 40 posto dionica Grawe trenutno u pregovorima s jednim investicijskim fondom. Grawe Hrvatska, koji trenutno drži 22 posto hrvatskog osiguravateljskog tržišta, ali i vodeće mjesto prema vrijednosti premija u životnom osiguranju, u svoju će ponudu uvesti i osiguranje od automobilske odgovornosti, koje čini najveći dio premija dviju kupljenih osiguravajućih kuća. Iako Ederer nije želio iznijeti novčanu vrijednost novokupljenih vlasničkih udjela, istakao je kako je ta tvrtka do sada uložila više od 500 milijuna kuna u hrvatsko gospodarstvo, te bi taj iznos trebao rasti. 21. DO KRAJA GODINE POBOLJŠANJA U VANJSKOTRGOVINSKOJ RAZMJENI? Hrvatski izvoz u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada, bilježi značajno oživljavanje, a očekuje se da bi u zadnjim ovogodišnjim mjesecima mogla uslijediti i povoljnija vanjskotrgovinska kretnja, nakon odluke Europske unije o liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom kao i ulaska u WTO. U prvih sedam mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,5 milijardi dolara (2.533 milijuna dolara), što je za 6,7 posto više nego u istom vremenu lani. Pritom je značajno da se iznadprosječni rast izvoza bilježi upravo u zemlje EU, u koje je vrijednost hrvatskih isporuka povećana za 19,4 posto, tako da je udio tih zemalja u ukupnom hrvatskom izvozu povećan sa 50,8 posto u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci na 56,8 posto u istom vremenu ove godine. Vrijednost uvoza roba u Hrvatsku u prvih sedam mjeseci iznosi gotovo 4,4 milijade dolara (4.397 milijuna USD), što je 0,2 posto manje nego u isto doba lani. Brži rast izvoz smanjio je vanjskotrgovinski deficit sa 2.031 milijun dolara (u prvih sedam mjeseci lani) na 1.863 milijuna USD (u istom vremenu ove godine), što je još uvijek nedovoljno smanjenje deficita, o čemu govori i stopa pokrivenosti uvoza izvozom od svega 57,6 posto. Povoljnim izvoznim rezultatima u prvih sedam mjeseci uglavnom je doprinijela prerađivačka industrije, pa je tako izvoz brodograđevne industrije, ostvaren u vrijednosti od 391 milijun dolara, povećan na međugodišnjoj razini za 18,3 posto, a naftnih derivata (244 milijuna dolara) za 52,8 posto, dok je izvoz proizvoda kemijske industrije porastao za 17,4 posto na 318 milijuna dolara. Istodobno, međutim, neke tradicionalne izvozne grane bilježe značajno smanjenje izvoza. Tako je izvoz proizvodnje odjeće, od 226 milijuna dolara, manji za 21,7 posto nego u sedam prošlogodišnjih mjeseci, a izvoz hrane i pića, realiziran u vrijednosti od 148 milijuna dolara, smanjen je za 25,2 posto. Porast izvoza u proteklih sedam meseci, ocjenjuju u Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, posljedica je i povećane potražnje, ali i novog sustava uvoznih povlastica EU koje su se počele primjenjivati početkom godine. Na tržište zemalja CEFTA-e izvoz je povećan za skromnih 1,6 posto, a za očekivati je da će nakon potpisivanja bilateralnih sporazuma s članicama tog udruženja doći do poboljšanja međusobne vanjskotrgovinske razmjene. Na kretanje hrvatske vanjskotrgovinske razmjene poticajno bi trebala djelovati nedavna odluka EU o jednostranoj liberalizaciji trgovinskog režima s Hrvatskom koja se počinje primjenjivati početkom studenoga. Time je omogućen izvoz iz Hrvatske u EU bez carine i kvota za gotovo sve industrijske proizvode, osim tekstilnih, i većinu poljoprivrednih proizvoda, osim za ribe i riblje proizvode, vino i baby beef. Intenziviranju hrvatske vanjtrgotrgovinske razmjene u idućim mjesecima trebao bi doprinjeti ulazak Hrvatske u WTO. Pritom se zbog nižih carina, u Hrvatskoj očekuje povećan uvoz kapitalnih dobara kao i robe široke potrošnje. Po ocjenama iz HGK, to se ne bi trebalo drastičnije odraziti na stanje deficita, s obzirom da se očekuje i dinamičniji rast izvoza uslijed većeg otvaranja novih tržišta hrvatskim proizvodima. 22. BANKE I DALJE SUZDRŽANE U KREDITIRANJU Kreditna aktivnost banaka u Hrvatskoj i dalje ne prati značajan rast depozita, pa je suzdržanost banaka od kreditiranja poduzeća još dominantno obolježje cjelokupnog financijskog okruženja. Monetarna pak kretanja u lipnju i naročito u srpnju karakterizira intenzivni rast svih monetarnih agregata kao i inozemne aktive. Uz dobru likvidnost banaka, rast plasmana, međutim, bio je malen, premda ipak nešto veći nego proteklih mjeseci. Istodobno, država je znatno smanjila neto dugovanja bankarskom sektoru u srpnju. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke novčana masa porasla je ukupno za 3,35 milijardi kuna tijekom lipnja i srpnja te je posljednjeg dana sedmog mjeseca iznosila 17,2 milijarde kuna. Premda je i gotov novac značajno porastao, komponenta za najdinamičnijim rastom je depozitni novac poduzeća koji je u lipnju i srpnju povećan za 1,5 milijardi kuna (29,5 posto) i iznosio 6,5 milijardi kuna krajem srpnja. Analitičari središnje banke ističu da je to tim važnije jer se upravo depozitni novac poduzeća tijekom prošlogodišnje recesije najviše smanjio. U okolnostima sužene likvidnosti gospodarstva oporavak depozitnog novca poduzeća, ističu u HNB-u, bitna je pretpostavka za oživljavanje poslovanja gospodarskih subjekata. Država je tijekom lipnja i srpnja nastavila podmirivati dospjele neplaćene obveze iz proteklih godina. Ministarstvo financija plasiralo je obveznice u japanskim jenima u protuvrijednosti od 400 milijuna dolara, a dio tog priliva prodan je HNB-u kako bi se kunama platile dospjele obveze domaćim dobavljačima. Uz to izdane obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje također su poboljšale likvidnost dijela gospodarstva s kojima taj fond posluje. Za povećanje novčane mase stoga je nekoliko razloga: sezonski utjecaj - dobre turističke sezone, podmirivanje većeg iznosa državnih obveza kao i tri uzastopna tromjesečja porasta gospodarske aktivnosti, ističu u središnjoj banci. Ukupna likvidna sredstva povećana su u lipnju i srpnju za 5,7 milijardi kuna i iznosila su krajem srpnja 65,7 milijardi kuna. Porast devizne štednje u ta dva mjeseca bio je znatan - za 1,76 milijardi kuna pa su devizni depoziti krajem srpnja iznosili 42 milijarde kuna. Iz znatnog ubrzanja porasta deviznih depozita (u odnosu na prethodne mjesece) analitičari središnje banke zaključuju da smo se "vratili u uobičajenu 'predrecesijsku' sezonsku shemu i da više nema ni traga neodlučnosti deponenata koja je bila prisutna tijekom prošle godine". Pritim je zabilježen rast i kunske štednje - za 0,56 milijardi kuna u lipnju i srpnju, koja iznosi 6,5 milijardi kuna. To se, uz ostale faktore, drže u HNB-u, može pripisati i stabilnom, ondosno nominalno aprecirajućem tečaju. Kreditna pak aktivnost banaka nije pratila izraziti rast depozitne baze. Porast plasmana od 1 milijardu kuna, od čega u srpnju 0,9 milijardi, samo je blago ubrzanje prema priješnjim mjesecima potpune stagnacije ili čak smanjenja kredita, a daleko od pravog zamaha. Nešto bolje, kao i ranije, prolazi sektor stanovništva, čiji su krediti nešto povećani, dok krediti poduzećima stagniraju ili malo rastu, što i nadalje govori o suzdržanosti banaka od kreditiranja poduzeća. 23. U SRPNJU I KOLOVOZU APRECIJACIJA KUNE PREMA EURU, DEPRECIJACIJA PREMA DOLARU U dva ljetna mjeseca, srpnju i kolovozu nastavljen je trend nominalne aprecijacije kune prema euru (za 1 posto), dok je kuna prema dolaru deprecirala za 5,8 posto. Prema podatcima Hrvatske narodne banke, u prvih osam mjeseci ove godine kuna je prema euru ukupno ojačala za 1,6 posto, dok je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. Trend nominalne aprecijacije kune prema euru započeo je u ožujku ove godine. Taj je trend nastavljen i u srpnju i u kolovozu, a vrijednost eura, prema srednjem tečaju HNB-a, sa 7,64 kune koncem lipnja smanjena je na 7,56 kuna koncem kolovoza. U srpnju kuna je nominalno aprecirala za 0,5 posto, a njeno znatnije jačanje spriječeno je intervencijom središnje banke na deviznom tržištu. HNB je, naime, na aukciji 5. srpnja otkupila deviza u ukupnom iznosu od 73,7 milijuna dolara. Tijekom kolovoza kuna je ojačala za 0,54 posto bez daljnjih intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Uz uspješnu turističku sezonu na povećanje devizne ponude utjecao je i priljev deviza od emisije obveznica na japanskom tržištu kapitala, ističe se u najnovijem Biltenu HNB-a. Analitičari središnje banke podsjećaju da se trend nominalne aprecijacije tečaja eura prema američkom dolaru, koji se očitovao u drugoj polovici svibnja i u lipnju, nije nastavio idućih mjeseci. Stoga je i kuna tijekom srpnja i kolovoza počela trend deprecijacije prema američkom dolaru. Tečaj dolara porastao je sa 8 kuna za dolar koncem lipnja na 8,5 kuna na kraju kolovoza. Tako je u srpnju i kolovozu ostvarena ukupna nominalna deprecijacija kune prema dolaru od 5,8 posto, a od početka godine kuna je prema dolaru ukupno oslabila za 11,3 posto. Krajem kolovoza zabilježena je i nominalna deprecijacija kune prema košarici valuta u iznosu od 1 posto u usporedbi s koncem lipnja. Podatci središnje banke o realnom efektivnom tečaju kune (deflacioniranom cijenama na malo i cijenama industrijskih proizvoda pri proizvođačima) odnose se na lipanj. Zbog znatnog relativnog rasta domaćih cijena, kao i zbog jačanja kune prema dolaru i euru, kuna je u lipnju realno aprecirala za 2 posto (uz cijene na malo kao deflator), odnosno za 3,4 posto (uz proizvođačke cijene kao deflator), ističe se u Biltenu HNB-a. 24. Statistika Hrvatski vanjski dug blizu 10 mlrd usd - Inozemni dug Republike Hrvatske približio se brojci od 10 milijardi američkih dolara. Krajem lipnja hrvatski vanjski dug iznosio je 9.915 milijuna dolara, podatak je iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke. Iz raspoloživih podataka proizlazi da je to za 236 milijuna dolara veći iznos inozemnog duga nego krajem svibnja, a za 287 milijuna u odnosu na početak ove godine, u kojoj gledajući po pojedinim mjesecima inozemni dug varira između 9,5 do 9,9 milijardi USD. Pri tome treba podsjetitit da je razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, po podacima izračunatim po novoj metodologiji, dostignuta već krajem 1998. godine. Iz tih podataka uočljivo je da je doba znatnog povećanja hrvatske zaduženosti uslijedilo u godinama nakon 1996., u kojoj je u inozaduženje uključen ukupni iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu, i kada je na kraju te godine dug iznosio 5,3 milijardi dolara. Već krajem 1997. hrvatski je inozemni dug dostigao blizu 7,5 milijardi, a krajem 1998. gotovo 9,6 milijardi dolara. Krajem prošle godine stanje hrvatskog inozemnog duga iznosilo je nešto više od 9,8 milijardi UDS. O uzlaznom kretanju inozaduženja govore podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao sa 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997., 44,1 posto u 1998., da bi u prošloj godini dostigao 48,4 posto. Ukupna je otplata inozemnog duga u izvozu roba i usluga 1997. godine činila 13,8 posto, 1998. godine 19,4 posto, a u prošloj je godini taj udio povećan na 29,5 posto. Što se pak tiče strukture inozemnog duga prema domaćim sektorima, po najaktualnijim podacima krajem lipnja ove godine, 41,9 posto od ukupnog duga (ili 4.157 milijuna dolara) odnosi se na dug države, u čemu su sa oko 70 posto zastupljene obveznice. Slijedi sa 32,3 posto (odnosno 3.220 milijuna dolara) ostali sektor (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije, stanovništvo). Banke u ukupnom iznosu vanjskog duga sudjeluju sa 17,5 posto (ili 1.739 milijuna dolara), dok se na dug središnje banke, po stanju krajem lipnja ove godine, odnosi 1,8 posto ili 177 milijuna dolara. Naplata prihoda za financiranje javnih potreba veća 0,9 posto - Naplata prihoda za financiranje javnih potreba u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, prema podacima Zavoda za platni promet (ZAP) povećala se za 0,9 posto, na 45,9 milijardi kuna, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prihodi proračuna i nominalno su manji za 1,1 posto. Istodobno, prihodi izvanproračunskih fondova povećali su se 5,5 posto (na 13,9 milijardi kuna), a prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava za 8,5 posto, na 726,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi proračuna svih razina (države, županija i gradova/općina) u tom razdoblju iznose 31,2 milijarde kuna, od čega su porezni prihodi 77,6 posto, ili 24,2 milijarde kuna. U strukturi poreznih prihoda najveći se dio odnosi na porez na dodanu vrijednost - 48 posto ili 11,6 milijardi kuna. Slijede porez i prirez na dohodak, s udjelom od 17,6 posto, trošarine (16,2 posto), carine (9,6 posto), porez na dobit (6,5 posto), dok se najmanji dio odnosi na gradske, odnosno općinske poreze - 1,9 posto, te na županijske poreze - 0,2 posto. Na porast prihoda od trošarina od čak 23,9 posto, ističu u ZAP-u, utjecalo je povećanje trošarina na automobile, motocikle, naftne derivate, alkohol, pivo i kavu od 1. lipnja te na cigarete od 1. srpnja. Trošarine su povećane da bi se nadoknadio dio izgubljenih proračunskih prihoda nastao zbog izmjena poreza na dodanu vrijednost. Od prihoda proračuna na razini države, županija i gradova, odnosno općina, u iznosu od 31,2 milijarde kuna, na vlastite se prihode odnosi 79,9 posto, ili 24,9 milijardi kuna, dok zajednički čine 20,1 posto ili 6,3 milijarde kuna. U ukupnim vlastitim prihodima, 22,6 milijardi kuna prihodi su državnog proračuna, od kojih se najveći dio odnosi na porez na dodanu vrijednost (11,6 milijardi kuna) i trošarine (3,9 milijardi kuna). Manjak proračuna u prvih sedam mjeseci 2,6 mlrd kn - Državni je proračun u srpnju zabilježio manjak od 1,37 milijardi kuna, što je deficit proračuna u prvih sedam mjeseci ove godine povećalo na ukupno 2,66 milijardi kuna. U prvih je sedam mjeseci ove godine državni proračun, naime, ostvario prihode u ukupnom iznosu od 25,63 milijarde kuna, a istodobno je izvršeno 28,29 milijardi kuna rashoda, podatci su iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija. Kako će kapitalni prihodi proračuna, s obzirom na odgađanje druge faze privatizacije Hrvatskog telekoma za iduću godinu biti manji od planiranih, Vlada je Saboru na ovaj tjedan započeto zasjedanje uputila prijedlog izmjena Zakona o izvršenju proračuna. Njime bi se Vladi dala ovlast da se za premošćivanje nedostatnih prihoda zaduži u iznosu do 5 milijardi kuna. To je otprilike i razlika između za ovu godinu planiranih 8,47 milijardi kuna kapitalnih prihoda i u sedam mjeseci ostvarenih 3 milijarde kuna tih prihoda. Kako je nedavno izjavio ministar financija Mato Crkvenac, sve pripreme za taj mosni zajam od ukupno 400 milijuna dolara su obavljene, a prva tranša od 250 milijuna mogla bi se povući vrlo brzo nakon donošenja zakonskih izmjena. Taj kredit služi za financiranje proračuna, za podmirenje potreba za koje sada nedostaje sredstava, kazao je Crkvenac sredinom prošlog tjedna. Prema podatcima Ministarstva financija, u mjesecu srpnju proračunski su prihodi iznosili 4,26 milijardi kuna, a rashodi 5,62 milijardi. Na prihodnoj strani u srpnju se ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, bilježi smanjenje poreznih prihoda od 2,7 posto, a smanjenje je zabilježeno kod svih poreza osim kod trošarina. Porezom na dobit u srpnju je prikupljeno 126 milijuna kuna, što je 29,9 posto manje nego li u srpnju prošle godine. Taj pad pripisuje se smanjenju gospodarske aktivnosti tijekom prošle godine i visokoj zaštitnoj kamati koja se koristila pri obračunu porezne osnovice, ističu iz Ministarstva financija. Prihodi od poreza na dohodak sa 342 milijuna kuna u srpnju na međugodišnjoj razini bilježe smanjenje od 15,6 posto. Analitičari Ministarstva financija pritom ističu da je to posljedica travanjskog povećanja osobnog odbitka sa 1.000 na 1.250 kuna, te 5 postotnog smanjenja bruto plaća proračunskih korisnika. No, od trošarina je u srpnju prikupljeno ukupno 685 milijuna kuna, ili čak 60,2 posto više nego li u istom mjesecu lani. To je očekivana posljedica lipanjskog povećanja iznosa trošarina. Naime, iako su trošarine porasle od 1. lipnja, obzirom na zakonski rok plaćanja od 30 dana, do osjetnog je povećanja prihoda došlo upravo u srpnju, objašnjavaju iz Ministarstva financija. Najveći se porast pritom bilježi kod trošarina na duhanske prerađevine od kojih su prihodi porasli za čak 81 posto, dok je trošarinama na naftne derivate prikupljeno 47,2 posto više prihoda nego u srpnju prošle godine. Od ukupno 5,62 milijarde kuna proračunskih rashoda u srpnju, najviše je utrošeno na bruto plaće proračunskih korisnika (24,1 posto rashoda), a gotovo trećinu rashoda (31,2 posto) čini stavka subvencija i tekućih transfera. Subvencije su tijekom srpnja iznosile 487,9 milijuna kuna, što je 96,2 posto veći iznos nego u srpnju prošle godine. Tekući transferi iznosili su 1,27 milijardi kuna, od čega je Zavodu za mirovinsko osiguranje transferirano 580,7 milijuna, a za zdravstveno osiguranje 327,6 milijuna kuna.