ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Hrvatski financijski sustav, tijekom ljetnih mjeseci, karakterizira visoka likvidnost, koja je i uzrok porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, a prosječne kamatne stope bankovnog sustava
nastavljaju padati. I u uvjetima visoke likvidnosti, banke još nisu spremne u većoj mjeri kreditirati realni sektor, već se i dalje orijentiraju na bezrizične vrijednosnice. O tome govore podatci da krediti banaka poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu, dok su u porastu njihovi upisani iznosi blagajničkih zapisa središnje banke. U odgovoru na pitanje zašto je to tako, neki su pak analitičari skloni postavljanju protupitanja - ima li, u aktualnom hrvatskom gospodarskom trenutku, atraktivnih i (sigurnih) programa u koje bi banke bile spremne usmjeriti plasmane. Visoka likvidnost financijskog sustava tijekom sprnja i kolovoza uzrokovala je veliku dominaciju ponude nad potražnjom u dnevnoj trgovini na tržištu novca, uz pad kamatnih stopa. Po podacima iz rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke u srpnju je ponuda bila dvostruko veća od potražnje, a u kolovozu je ponuda trostuko premašivala potražnju. Smanjen je i prosječan dnevni promet - za čak 8 milijuna kuna, dok je s druge strane pojačano prekonoćno trgovanje - prosječno za čak 80 milijuna kuna.
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Hrvatski financijski sustav, tijekom
ljetnih mjeseci, karakterizira visoka likvidnost, koja je i uzrok
porasta upisa svih kratkoročnih vrijednosnica, a prosječne kamatne
stope bankovnog sustava nastavljaju padati.
I u uvjetima visoke likvidnosti, banke još nisu spremne u većoj
mjeri kreditirati realni sektor, već se i dalje orijentiraju na
bezrizične vrijednosnice. O tome govore podatci da krediti banaka
poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu, dok su u porastu njihovi
upisani iznosi blagajničkih zapisa središnje banke. U odgovoru na
pitanje zašto je to tako, neki su pak analitičari skloni
postavljanju protupitanja - ima li, u aktualnom hrvatskom
gospodarskom trenutku, atraktivnih i (sigurnih) programa u koje bi
banke bile spremne usmjeriti plasmane.
Visoka likvidnost financijskog sustava tijekom sprnja i kolovoza
uzrokovala je veliku dominaciju ponude nad potražnjom u dnevnoj
trgovini na tržištu novca, uz pad kamatnih stopa. Po podacima iz
rujanskog Biltena Hrvatske narodne banke u srpnju je ponuda bila
dvostruko veća od potražnje, a u kolovozu je ponuda trostuko
premašivala potražnju. Smanjen je i prosječan dnevni promet - za
čak 8 milijuna kuna, dok je s druge strane pojačano prekonoćno
trgovanje - prosječno za čak 80 milijuna kuna.
Visoka likvidnost sustava je i uzrok porasta upisa svih
kratkoročnih vrijednosnica, što se u Biltenu središnje banke
ilustrira podatcima da je upisani iznos kunskih blagajničkih
zapisa dostigao razinu od 2,6 milijardi kuna, blagajničkih zapisa u
stranim valutama 2 milijarde kuna (čemu je doprinjeo visok priliv
deviza od turističke sezone), a trazorskih zapisa Ministarstva
financija razinu od 2,1 milijardu kuna. Pritom iz središnje banke
primjećuju da porastu upisa vrijednosnica u kunama nije smetalo ni
znatno smanjenje kamatnih stopa (kamatne stope na kunske
blagajničke zapise s rokom dospijeća od 35 dana smanjena je sa 8 na
6,8 posto, a na trezorske zapise s rokom dospijeća od 42 dana s
razine od 10 na 9,1 posto).
Nasuprost porastu upisa vrijednosnica je podatak da je u dva ljetna
mjeseca porast plasmana banaka poduzećima i stanovnišvu iznosio 1
milijardu kuna, u čemu i nadalje nešto bolje prolazi sektor
stanovništva (čiji se krediti ipak malo povećavaju), dok krediti
poduzećima stagniraju ili vrlo malo rastu. Prosječne pak kamatne
stope bankovnog sustava nastavljaju padati što podjednako vrijedi
i za aktivne i za pasivne kamate. Pritom iz središnje banke
napominju da se prosječna kamatna stopa na kunske kredite bez
valutne klauzule u srpnju spustila na svoju najnižu razinu otkako
se vodi ta statistika, a isto se odnosi i za prosječnu kamatnu stopu
na kunske kredite s valutnom klauzulom (te su kamatne
stope u srpnju iznosile 11,48 posto, odnosno 11,30 posto).
Po podacima iz Biltena HNB-a prosječna kamatna stopa na kratkoročne
kredite poduzećima bila je u srpnju na razini od 7,37 posto.
Dugoročne kamatne stope nisu toliko značajno smanjene, ali i
dugoročni krediti čine tek 19,5 posto novoodobrenih kredita u
srpnju. S druge pak strane pasivne kamatne stope također su znatno
pale na također najniže razine. Tako je prosječna kamatna stopa na
kunske depozite u srpnju bila na razini od 3,3 posto (na oročene 7,5
posto), dok je prosječna kamatna stopa na devizne depozite iznosila
3,8 posto (na oročene 4,9 posto).
Kako apsolutni pad pasivnih kamatnih stopa nije tako velik kao kod
aktivnih, kamatna se marža i dalje smanjuje i u srpnju je postigala
svoje najniže vrijednosti.