VOA 19. IX. PRIORITETI NOVE AMERIČKE ADMINISTRACIJE NA BALKANU

GLAS AMERIKE - VOA 19. IX. 2000. 'Prioriteti nove američke administracije na Balkanu' - izlaganje W. Zimmermanna na Sveučilištu Georgetown. Prilog Bojana Klime. Kakvu će politiku na Balkanu voditi nova američka administracija? Bez obzira hoće li na predsjedničkim izborima u studenom pobijediti demokrat Al Gore, sadašnji američki dopredsjednik, ili republikanac George Walker Bush, guverner Teksasa, američka politika prema Balkanu neće se značajnije mijenjati - smatra Warren Zimmermann, posljednji američki veleposlanik u Jugoslaviji. Gospodin Zimmermann jučer je na Sveučilištu Georgetown održao predavanje naslovljeno 'Prioriteti nove administracije na Balkanu.' Warren Zimmerman smatra da bi se Sjedinjene Države trebale pripremiti na razmjerno dugu misiju na Balkanu. = Na Balkanu bi trebali ostati, u jednom ili drugom obliku, sve dok ne postignemo da svaki od tamošnjih naroda prihvati demokraciju i politiku nacionalne snošljivosti. To je težak zadatak, ali ne i nemoguć. U svakom slučaju, za to će trebati s naše strane, mnogo energije i upornosti. Jedan od razloga za optimizam je razmjeran uspjeh sjeverno-irskog mirovnog procesa. Iako taj dio svijeta ima mnoge prednosti u odnosu na Balkan, i tamo postoji stoljetni sukob, što nacionalni, što vjerski. Za oba mirovna procesa od ključnog je značaja stalni i uporni angažman međunarodne zajednice, odnosno Sjedinjenih Država - rekao je gospodin Zimmermann. On je upozorio da na Balkanu rješenja jedino mogu biti dugoročna. = Čak niti tada nitko ne jamči da će nastala situacija biti bolja nego što je sada. Ako i dođe do poboljšanja, na njega ćemo morati čekati dosta dugo, smatra ovaj umirovljeni američki diplomat. = Situacija se neće promijeniti preko noći. Rješenja će se čekati generacijama, ne godinama ili desetljećima. Na Balkanu već godinama postoje kriptodemokracije, izbori se organiziraju svaki tren, u Bosni, u Hrvatskoj... No, izbori sami po sebi ne čine demokraciju. Demokracija se iskazuje demokratskim ponašanjem, a ne samo pobjeđivanjem na izborima. Tuđman se uvijek hvalio velikom demokracijom, zbog toga što je njegova stranka pobjeđivala na njima, a zapravo njegova je zemlja bila fašistička diktatura. U slučaju poput Tuđmanove Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji, kao i u bivšem Sovjetskom Savezu, treba se sjetiti misli austrijskom političkog filozofa Karla Poppera, neposredno nakon II. svjetskog rata. On je negdje zapisao da 'glavno pitanje naše epohe nije tko će vladati, nego kako vladare pripitomiti'. Warren Zimmermann je govorio na prvom panelu tek osnovanog Balkanskog foruma, koji će se svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu održavati na Sveučilištu Georgetown. Organizatori su Zaklada za međunarodni mir Carnegie, odnosno njezin Program za prevenciju sukoba, diplomatska škola pri Sveučilištu Georgetown, te nevladina organizacija Search for Common Ground, koja se već gotovo dva desetljeća bavi načinima mirnog rješavanja sukoba diljem svijeta. Republikanski predsjednički kandidat, George W. Bush, a pogotovo republikanski kandidat za dopredsjednika Richard Cheney, često najavljuju da će - ako oni pobjede na izborima - od europskih saveznika zatražiti da preuzmu veći dio tereta u mirovnim operacijama u Bosni i na Kosovu. O tome Warren Zimmerman kaže: = Europa bi trebala preuzeti veću ulogu. Balkan je konačno dio Europe. No, način da se Europljane pridobije na preuzimanje većeg tereta nije jednostrano povlačenje američkih snaga, čime se ponekad prijeti na Capitol Hillu. Ali, u svakom slučaju, uloga Amerike bi se vremenom trebala smanjiti. No to, po mom mišljenju, ne znači i potpuno povlačenje svih naših snaga iz regije. Određene američke snage u Bosni i Hercegovini i na Kosovu moraju ostati kako bi tamošnje mirovne misije imale dovoljan kredibilitet. Jer, činjenica je - bivše zaraćene strane se baš ne boje Europljana, dok je odnos prema našoj vojsci drugačiji. Ako na izborima u studenom pobijedi republikanac George W. Bush, moglo bi se dogoditi da državni tajnik postane umirovljeni general Colin Powell, bivši zapovjednik združenog stožera američkih oružanih snaga. Gospodin Powell je početkom devedesetih bio jedan od najpoznatijih pristaša neinterveniranja na Balkanu. Bojeći se da Sjedinjene Države ne ponove slične pogreške kao i u Vijetnamu, u kojem je i osobno ratovao, Colin Powell je definirao političko- vojnu doktrinu koja se odnosila na intervencije u inozemstvu. Ukratko sažeta ona je glasila: sila je tek posljednje sredstvo, intervenira se jedino kada su u izravnoj opasnosti jasno definirani američki interesi, intervenira se punom snagom, i postoji jasna strategija povlačenja. Warren Zimmermann, posljednji američki ambasador u Jugoslaviji, kritizira Powellovu doktrinu: = Iskustvo na Balkanu podučilo nas je da se u nekim slučajevima silom treba poslužiti odmah, a ne tek na kraju. Da smo srpske ciljeve u Bosni bombardirali u ljeto 1992., umjesto tri godine kasnije, bili bi sačuvani mnogi životi, a mirovni sporazum bio bi mnogo kvalitetniji od Daytonskog. Što se tiče Powellove doktrine, ona je na Balkanu posve neupotrebljiva. Idealno gledano, bilo bi jako lijepo kada bi mogli biti sigurni u pobjedu, kada ne bi bilo žrtava, i kada bi se od početka mogao odrediti datum povlačenja. No, svijet nije idealan. Da smo slijedili Powellovu doktrinu, Karadžić i Mladić bi još uvijek vladali Bosnom, a Milošević Kosovom, koje bi bilo ispražnjeno od Albanaca. Warren Zimmerman smatra da je pitanje 'jesu li na Balkanu uopće ugroženi američki nacionalni interesi' danas Već postalo gotovo suvišno. = Sjedinjene su Države u toj regiji bile angažirane i za 'hladnog rata'. Iako je ta logika danas manje važna, još uvijek je tu značajan geostrateški faktor. Tu su mnoge nama prijateljske zemlje - Italija, Grčka, Turska i Mađarska. No, po mom mišljenju, najvažniji razlog za naš angažman je humanitarni razlog, odnosno briga za ljudska prava. To je konačno i bio razlog za naš izravan angažman u Bosni i na Kosovu - rekao je Warren Zimmermann. Kao posljednji, ali također značajan razlog američkoj nazočnosti na Balkanu, gospodin Zimmerman je naveo činjenicu da je Amerika već godinama snažno i izravno angažirana u regiji. = Sada više ne možemo jednostavno spakirati stvari i otići iz Bosne i Kosova - rekao je na kraju svog izlaganja na Sveučilištu Georgetown Warren Zimmerman, posljednji američki veleposlanik u Jugoslaviji. (VOA)