OSNOVNE ZNAČAJKE NOVE EKONOMSKE POLITIKE

OSNOVNE ZNAČAJKE NOVE EKONOMSKE POLITIKE Za tri godine oko 90.000 novih radnih mjesta Ekonomska se politika počela voditi kao tržišna, europski usmjerena politika, čime se odstupilo od dogovorne ekonomije socijalizma, te arbitražne, proizvoljne politike kakva se vodila zadnjih deset godina. To je na jučer završenom stručnom skupu na Plitvičkim jezerima ministar financija Mato Crkvenac ocijenio presudnim u radu Vlade na području gospodarstva u proteklih šest mjeseci. Prvi rezultati takve politike su oživljavanje gospodarske aktivnosti, podmirivanje državnih dugova i redovito plaćanje obveza, te nova aktivnija monetarna politika, kaže Crkvenac. No, središnji je gospodarski problem u Hrvatskoj visoka nezaposlenost, a tu rezultata još nema. Upravo je zato ubrzavanje zapošljavanja osnovni cilj strategije gospodarskog razvoja. Lom u trendu rasta nezaposlenosti ministar financija očekuje iduće godine, a prema projekciji tog ministarstva idućih bi godina broj novozaposlenih trebao rasti za oko 30 tisuća, ili dva posto godišnje. Pritom bi stopa nezasposlenosti u iduće tri godine pala s gotovo 22 na otprilike 16 posto. Neki sindikati to ocjenjuju preskromnim ciljem. Sadašnja teška socijalna situacija zahtjeva brži rast zaposlenosti, kaže predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Boris Kunst. Drugi, pak, to ocjenjuju realnim. Ne znam je li to malo ili puno, no više vjerujem "stručnom skepticizmu" Crkvenca, nego optimističnijim obećanjima bez podloge, kaže predsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Besperspektivna poduzeća u stečaj Dok je bivša Vlada, pokušavajući održati socijalni mir, mnoga poduzeća sanirala i davala proračunska sredstva za isplatu plaća, jedno od osnovnih obilježja gospodarske politike nove Vlade predstavlja "zatvaranje proračuna" za takve namjene i pokretanje stečajeva tamo gdje je to neminovno. Poduzeća koja nemaju tržište moraju u stečaj, a Vlada će preuzeti obvezu da zaposlenike socijalno zbrine, kaže Crkvenac. Rezultat je takve politike val stečajeva i rast nezaposlenosti, zamjerka je sindikata. U stečaj su, odgovara Crkvenac, otišla ona poduzeća koja su to već odavno trebala, u kojima zaposleni nisu mjesecima, pa i godinama primali plaću. Ubuduće, kaže, više neće biti rada bez plaće. Poduzeće koje ne može isplatiti plaće ići će u stečaj. Boris Kunst smatra, međutim, kako bi se erupcija stečajeva trebala svesti u razumnije okvire, jer nema potrebne infrastrukture za tolike stečajeve, a otpušteni radnici nemaju alternative. Mora se, kaže, potaknuti veća proizvodnja i brže zapošljavanje. Toga je svjesna i Vlada, pa će, kaže Crkvenac, među ostalim poticati perspektivna poduzeća koja imaju tržište. U svakoj županiji i gradu ima barem tri do šest jakih poduzeća koja imaju perspektivu, i država će im, oslobađajući ih dugova, pomoći da se restrukturiraju i ojačaju, kaže ministar financija. Kako bi se smanjile negativne posljedica vala stečajeva, najesen će se u parlamentu raspravljati o izmjenama stečajnog i zakona o radu. Prvim se radnici stavljaju u prvi red isplate iz stečajne mase, dok je dosad na tom mjestu bila država. Drugim se, pak, legalizira štrajk u slučaju neisplate plaća. To bi, smatra Vlada, trebalo ojačati položaj zaposlenih i smanjiti socijalnu nesigurnost. Manja rastrošnost države i smanjenje poreznog opterećenja Međutim, bez veće proizvodnje i izvoza nema bržeg zapošljavanja. Kako bi se to postiglo, Crkvenac je najavio restriktivnu fiskalnu politiku, što znači manju rastrošnost države i smanjivanje poreznog opterećenja građana i poduzeća. U skladu s tim, Vlada za iduće tri godine predlaže proračun koji bi na rashodovnoj strani trebao biti gotovo zamrznut na 50 milijardi kuna. Pritom bi se povećala proračunska sredstva za obrazovanje, znanost, zdravstvo i socijalu, a smanjila za vojsku i kapitalne izdatke. Najavljene su, također, promjene u poreznoj politici. Najesen bi Sabor trebao raspravljati o smanjenju poreza na dobit s 35 na 25 posto. Pritom bi se poduzećima kao porezni odbitak priznale plaće svih novozaposlenih. To bi, kaže zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, trebalo potaknuti investicije i zapošljavanje. U porezu na dohodak uvela bi se treća stopa, pa bi se on plaćao po stopama od 15, 25 i 35 posto. Tako bi se na manje plaće plaćao manji porez, što predstavlja socijalnu notu, kaže Kuštrak. Ovakvom restriktivnom fiskalnom politikom otvorit će se, smatra Crkvenac, prostor monetarnoj politici, što bi trebalo izazvati pad kamatnih stopa i brži razvoj financijskog tržišta. Monetarna politika dobiva više prostora S time se slaže zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Dosad se, kaže, vodila ekspanzivna fiskalna, a restriktivna monetarna politika. Ako se usvoji proračun kakav se predlaže, monetarna će politika dobiti više manevarskog prostora, kaže zamjenik guvernera. Dobrim potezom ocjenjuje i paket mjera Vlade iz svibnja ove godine, kojim je cijena rada smanjena za više od tri posto jer se na taj način pozitivno utječe na konkurentnost poduzeća i zapošljavanje. Međutim, kako su smanjenjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje pali prihodi tih fondova, povećane su trošarine - na benzin, alkohol, cigarete, itd. To je, pak, izazvalo rast inflacije na šest, pa čak i sedam posto godišnje. To nije inflacija izazvana povećanom potrošnjom, nego inflacija na strani ponude, na koju, kaže Vujčić, HNB ne može utjecati. Smatra da je to jednokratni rast cijena na malo i da sada treba paziti da se povećanje trošarina ne "prelije" na ostale cijene. Od novosti u monetarnoj politici Vujčić najavljuje daljnji razvoj instrumenata za vođenje tzv. politike "otvorenog tržišta", kakva se vodi u najrazvijenijim zemljama. Takva se monetarna politika temelji na kupnji i prodaji blagajničkih zapisa i drugih vrijednosnih papira središnje banke, čime se povećava ili smanjuje likvidnost bankarskog sustava, ovisno o trenutačnim potrebama. Vujčić smatra da zasad nema potrebe za smanjenjem obvezne rezerve banaka, s obzirom da je likvidnost vrlo visoka. Na to ukazuje pad kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, koje se kreću na rekordno niskim razinama - oko pet posto. Promjena negativnih trendova Ministar Crkvenac važnim smatra i stabilnost tečaja te vođenje realne politike tečaja kune, koja bi trebala slijediti kretanje gospodarskog rasta i izvoza. Slaže se s onima koji smatraju da je tečaj precijenjen, no devalvacija ne dolazi u obzir. Ona bi, smatra, dala neke rezultate, ali nijedan gospodarski problem ne bi dugoročno riješila. Zahvaljujući predloženim mjerama, bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi u iduće dvije godine rasti od tri do četiri posto, a nakon toga i do pet posto. Plaće bi, kaže Crkvenac, rasle sporije od proizvodnosti rada, pa bi se tako stimulirale štednja i investicije, neophodne za poticanje gospodarskog rasta. Neki kažu kako je to preoprezna, nedovoljno ekspanzivna projekcija. No, zamjenik ministra financija Kuštrak kaže kako treba projicirati ono što je realno ostvarivo, a ako rast bude veći, nitko se neće žaliti. Zajedno sa socijalnim sporazumom, o čijim se osnovama, također, raspravljalo u Plitvicama, ovaj bi paket gospodarskih mjera trebao promijeniti negativne trendove i bitno odrediti budućnost Hrvatske, zaključuje ministar Crkvenac.