FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 31. VIII. AMERIČKA VANJSKA POLITIKA

US-HR-POLITIKE-Vlada-Politika VOA 31. VIII. AMERIČKA VANJSKA POLITIKA GLAS AMERIKE - VOA31. VIII. 2000.Kreiranje američke vanjske politike - problemi i izazovi. Prilog Fione Yung.Nadolazeći predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama potaknuli su raspravu o kreiranju američke vanjske politike. O tome se nedavno raspravljalo na jednom skupu New Yorku. Američka vanjska politika uglavnom se vodi u skladu s američkim nacionalnim interesima, no kako kaže visoki dužnosnik State Departmenta za kreiranje vanjske politike Morton Halperin, većini Amerikanaca zapravo nije posve jasno što su američki nacionalni interesi. = Zbog toga što postoji velika neodređenost glede američkih nacionalnih interesa, ta je praznina ispunjena složenim političkim procesima u opsežnoj i složenoj demokraciji. Jedan dio toga su mediji i sve veći broj nevladinih organizacija koji igraju veliku ulogu u oblikovanju američke vanjske politike, poglavito u skretanju pozornosti javnosti na određena pitanja, kaže gospodin Halperin. Gospodin Halperin je direktor odjela za planiranje vanjske politike u State Departmentu, a radio je na različitim poslovima u
GLAS AMERIKE - VOA 31. VIII. 2000. Kreiranje američke vanjske politike - problemi i izazovi. Prilog Fione Yung. Nadolazeći predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama potaknuli su raspravu o kreiranju američke vanjske politike. O tome se nedavno raspravljalo na jednom skupu New Yorku. Američka vanjska politika uglavnom se vodi u skladu s američkim nacionalnim interesima, no kako kaže visoki dužnosnik State Departmenta za kreiranje vanjske politike Morton Halperin, većini Amerikanaca zapravo nije posve jasno što su američki nacionalni interesi. = Zbog toga što postoji velika neodređenost glede američkih nacionalnih interesa, ta je praznina ispunjena složenim političkim procesima u opsežnoj i složenoj demokraciji. Jedan dio toga su mediji i sve veći broj nevladinih organizacija koji igraju veliku ulogu u oblikovanju američke vanjske politike, poglavito u skretanju pozornosti javnosti na određena pitanja, kaže gospodin Halperin. Gospodin Halperin je direktor odjela za planiranje vanjske politike u State Departmentu, a radio je na različitim poslovima u Državnom tajništvu i Vijeću za nacionalnu sigurnost još od Vlade predsjednika Nixona. O američkoj vanjskoj politici nedavno je govorio na skupu što ga je organizirao Institut Otvoreno društvo, privatna zaklada koja promiče razvitak otvorenih društava diljem svijeta. = Ono što karakterizira provedbenu granu kreiranja vanjske politike jest golemi nedostatak informacija, golemi pritisak i odvraćanje. Kada se fokusirate na ono što se događa određenog dana u jednom dijelu svijeta, trebate imati na umu da postoji još barem 12 drugih stvari koje se također događaju u isto vrijeme i nadmeću se za vašu pozornost, rekao je gospodin Halperin. Gospodin Halperin kaže da je jedan od problema u procesu kreiranja američke vanjske politike nedostatak sredstava. On ističe da samo jedan posto američkog državnog proračuna odlazi na troškove vanjske politike te da proračun državnog tajništva konkurira proračunima druga dva ministarstva, trgovine i pravosuđa. Dok neki analitičari ukazuju na nedostatak sredstava, drugi kažu da je američka vanjska politika previše usmjerena na Europu i ignorira krize u zemljama kakve su Siera Leone i Ruanda, sve dok ne postane prekasno. Salih Booker, direktor Informacijskog centra za afričku politiku, vjeruje da su upravo kreatori američke vanjske politike djelomično odgovorni za ono što on vidi kao nedovoljnu pomoć stranim zemljama i nedovoljnu pozornost medija za probleme u afričkim zemljama. On smatra da se to može pripisati i nedostatku raznolikosti sudionika u određivanju američkih nacionalnih interesa i dodaje da su sve do nedavno žene i manjine uglavnom bile isključene iz tog procesa. Morton Halperin slaže se s takvom ocjenom. Sudionici panela u New Yorku suglasni su u stavu da američki mediji odgovarajuće prate vanjsku politiku, ali da njihova izvješća moraju pratiti raspoloženje američke javnosti kako bi imala odgovarajući učinak. Glavni urednik tjednik 'Time', Walter Isaacson, kaže da mediji naginju potpori idealističkih i moralnih impulsa u vanjskoj politici, donoseći priče koji su usmjerene na najdublje osjećaje čitalačke publike. Gospodin Isaacson smatra da mediji demoniziraju neke strane čelnike poput Sadama Huseina i Slobodana Miloševića kako bi pojednostavili i personalizirali složene situacije kako bi se u javnosti stvorila potpora za akciju: = Mi vjerujemo kako su problemi rješivi i kako ljudi mijenjaju situacije. Ako možemo ljudima predočiti takve priče i pojasniti cijelu stvar, ne samo kreatori vanjske politike, nego i svi demokratski nastrojeni građani koji glasuju i razmišljaju o tome kakva treba biti njihova zemlja, bit će bolje informirani i vjerojatnije je da će to rezultirati stvaranjem ispravnih kreatora vanjske politike i ispravnih odluka, kaže gospodin Isaacson. Kao jedan od primjera mogućeg utjecaja medija, Morton Halperin spominje situaciju s AIDS-om u Africi. Da su glavni američki mediji prije pet godina počeli pratiti krizu s AIDS-om u Africi, možda bi došlo do znatno drukčije američke vanjske politike prema tom dijelu svijeta. Sudionici skupa suglasili su se da građani moraju i Vladu i medije smatrati odgovornim kako bi Sjedinjene Države imale učinkovitiju vanjsku politiku. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙