HR-BANKARSTVO-HNB-Bankarstvo VUJČIĆ: HNB PRATI KRETANJE INFLACIJE VUJČIĆ: HNB PRATI KRETANJE INFLACIJE Hrvatska narodna banka (HNB) pozorno prati kretanje inflacije, čijem je rastu u ovoj godini najviše doprinio rast cijena naftnih
derivata i rast trošarina, što su šokovi na strani ponude, a ne potražnje. Ne bi imalo smisla zaoštravati u ovom trenutku monetarnu politiku, jer ne bi bilo učinka na snižavanje stope inflacije. Međutim, ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja rasta na druge cijene to bi bio signal da treba doći do zaoštravanja monetarne politike, izjavio je danas novinarima zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Rastu inflacije, objašnjava, prvenstveno je doprinio rast cijena naftnih derivata i trošarina koje je država povisila. To praktično u potpunosti objašnjava porast cijena na malo. To su šokovi na strani ponude, a ne potražnje, kazao je Vujčić, dodajući da u toj situaciji korištenje mjera monetarne politike ne bi imalo efekta. "Ne bi imalo smisla zaoštravati u ovom trenutku monetarnu politiku, jer ne bi bilo učinka na stopu inflacije", rekao je Vujčić. Međutim, dodao je, ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja ovog rasta cijena na druge cijene to bi bio znak i za središnju banku. Objasnio je kako podatci o kretanju cijena iz kolovoza pokazuju da do toga nije došlo, a u središnjoj banici čekaju podatke i za rujan.
VUJČIĆ: HNB PRATI KRETANJE INFLACIJE
Hrvatska narodna banka (HNB) pozorno prati kretanje inflacije,
čijem je rastu u ovoj godini najviše doprinio rast cijena naftnih
derivata i rast trošarina, što su šokovi na strani ponude, a ne
potražnje. Ne bi imalo smisla zaoštravati u ovom trenutku monetarnu
politiku, jer ne bi bilo učinka na snižavanje stope inflacije.
Međutim, ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja rasta na druge
cijene to bi bio signal da treba doći do zaoštravanja monetarne
politike, izjavio je danas novinarima zamjenik guvernera HNB-a
Boris Vujčić.
Rastu inflacije, objašnjava, prvenstveno je doprinio rast cijena
naftnih derivata i trošarina koje je država povisila. To praktično
u potpunosti objašnjava porast cijena na malo. To su šokovi na
strani ponude, a ne potražnje, kazao je Vujčić, dodajući da u toj
situaciji korištenje mjera monetarne politike ne bi imalo efekta.
"Ne bi imalo smisla zaoštravati u ovom trenutku monetarnu politiku,
jer ne bi bilo učinka na stopu inflacije", rekao je Vujčić. Međutim,
dodao je, ako bi se vidjelo da dolazi do prelijevanja ovog rasta
cijena na druge cijene to bi bio znak i za središnju banku.
Objasnio je kako podatci o kretanju cijena iz kolovoza pokazuju da
do toga nije došlo, a u središnjoj banici čekaju podatke i za rujan.
"Kada bi vidjeli da dolazi do prelijevanja to bi bio signal da treba
doći do zaoštravanja", kazao je.
Mjere koje pritom stoje na raspolaganju središnjoj banci su
različite, može se npr. intervenirati kamatnim stopama, ili
odgodom ranije najavljivanih promjena vezanih za obveznu rezervu,
izjavio je novinarima zamjenik guvernera Boris Vujčić, koji je na
Zagrebačkom velesajmu sudjelovao u radu okruglog stola
"Transparentnost i poslovanje u Hrvatskoj".
Stopa inflacije posljednjih je mjeseci dosegnula najvišu razinu u
posljednjih nekoliko godina, od uvođenja stabilizacijskog
programa. Rast cijena na malo, po podatcima Državnog zavoda za
statistiku, bio je najveći u lipnju ove godine. Tada su cijene na
malo porasle za 1,9 posto u odnosu na svibanj, a na međugodišnjoj
razini (lipnj ove-lipanj prošle godine) za 7 posto. Maloprodajne su
cijene u srpnju u odnosu na lipanj porasle za 0,5 posto, a u kolovozu
u odnosu na srpanj ostale su na istoj razini, dok je na
međugodišnjoj razini u kolovozu rast iznosio 6,5 posto.