US-IHT-2.8.-EU. ZRAKOPL. IND.I AMERIKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 2. VIII. 2000. Europska zrakoplovna industrija: sve veće suparništvo s Amerikom "Prošlotjedna tragedija Concordea u blizini Pariza bacila je tamnu sjenu na istodobne događaje u Britaniji. Aeronautički sajam u Farnboroughu, koji alternira s pariškim, vrijedan je komentara jer više nisu posrijedi jednostavni gospodarski događaji. Postale su to javne manifestacije aeronautičke utrke između SAD i zapadne Europe koje potiču sve veće prekoatlantsko političko suparništvo", piše William Pfaff. "Ove su godine sajam u Farnboroughu otvorili novi igrači s europske strane. Airbus je ime već poznatoga međunarodnog konzorcija, ali sad se pretvorio u industriju s vlastitim dioničarima. Među najvećima je još jedna nova kompanija: Europska aeronautička obrambena i svemirska kompanija (EADS), odnosno integrirani njemački Daimler Chrysler avionska industrija, francuski Aerospatiale Matra te španjolska CASA. Danas je to vodeći proizvođač helikoptera u svijetu, drugi proizvođač komercijalnih zrakoplova i treći proizvođač naprednih vojnih zrakoplova. Drugi europski igrač su BAE sustavi, skupina bivših British Aerospace i britanske GEC Marconi Electronic Systems. U vlasništvu nove kompanije je 20 posto Airbusa i proizvodi krila za njegove zrakoplove. Prije godinu dana pretpostavljalo se da bi neke od tih kompanija mogli preuzeti Amerikanci. U američkim je očima europska zrakoplovna industrija bila slaba i podijeljena, otvorena prekoatlantskim spajanjima poslije kojih su europska poduzeća trebala postati podređena američkim divovima. Umjesto toga danas BAE Systems kupuju elektroniku koju proizvodi Lockheed Martin, a imaju i druge američke ambicije. (...) Do velikih američkih spajanja poduzeća došlo je prije tri godine. Boeing je 1997. preuzeo McDonnell Douglas, a spojili su se i Lockheed i Martin. Konsolidacija američke vojne industrije nije postigla očekivani uspjeh. Jedan je razlog to što su 'kulturološki' problemi tvrtke izazivali nevolje. Drugi je to što zrakoplovno tržište nije samo postalo kompetitivnije nego ikad prije, nego se i smanjilo kad je kraj hladnoga rata smanjio i troškove na obranu. Spajanja europskih tvrtka danas prijete tržištu američkih kompanija, a europske vlade kupuju europske zrakoplove i oružje umjesto da po njih odlaze u Ameriku. Britanija je zadnja odbila pritiske Bijele kuće da kupi vojne transportere i suvremene rakete zrak-zrak od američkih kompanija. Blairova vlada umjesto toga je ulagala u nove europske projekte. Washington je pretpostavljao da će širenje NATO-a i modernizacija sačuvati dobru zaradu američkim kompanijama, ali ni to nije uspjelo. Pentagonov dužnosnik za nabavu opet se požalio, neposredno prije Farnborougha, na 'europsku tvrđavu', kao da je za Europljane znak nelojalnosti kupovati do vlastitih kompanija. Prekoatlantska spajanja kompanija blokiraju i američki i europski strah od gubitka tehnološke prednosti. Britanski BAE Systems moraju osnovati zasebnu kompaniju čiji će upravni odbor biti sastavljen od Amerikanaca i osigurati tehnološki odjel koji će kontrolirati samo Amerikanci kako bi radili na dijelu zajedničkog projekta borbenog zrakoplova. To kompromitira BAE u budućim europskim projektima na istom tehnološkom polju. 'Tvrđava' američka koliko i europska. (...) Sve su to normalni događaji, ali ipak uznemiruju Amerikance navikle na nadmoćan položaj u zrakoplovnoj industriji. U drugom svjetskom ratu njemački su zrakoplovi (uključujući i prvi mlažnjak) bili jednako dobri, ako ne i bolji od savezničkih. Britanski Spitfire, Typhoon i Mosquito (najbrži zrakoplov onog vremena) bili su bolji od američkih. Tek je posuđeni Rolls Royceov motor pretvorio američkog Mustanga u konkurentan zrakoplov. Američki prvi poratni mlažnjaci imali su britanske motore. Francuska je bila pionir u zrakoplovstvu pa zato zrakoplovi danas imaju 'fizelažu', 'elerone' i slično - prvi je vokabular bio uglavnom francuski. Francuska i Italija prednjačile su u zrakoplovstvu tridesetih, sve dok rat nije razorio njihove neovisne industrije. Moralo se očekivati da će se Europljani vratiti u avijaciju. Da nije bilo neuspjeha prvog avioprijevoznika koji se koristio mlažnjacima britanskoga Cometa (zbog nesreća izazvanih zamorom metala) i komercijalnog neuspjeha Concordea (sedamdesetih se kriza izazvana cijenom nafte poklopila s njegovim lansiranjem i tako ga učinila neekonomičnim), učinili bi to mnogo prije", piše Pfaff.