DE-E-IZVJEŠĆA-Organizacije/savezi RDW-1.8.KOMENTAR-25 GOD KESS-A NJEMAČKI RADIO - RDW 1. VIII. 2000. Prošlo je 25 godina od potpisivanja helsinškoga sporazuma KESS-aKomentar Patricka Schmelzera"Prvoga kolovoza 1975. tri su košarice
posebno obradovale Leonida Brežnjeva, tadašnjeg sovjetskog šefa države i partije. Sa spomenute tri košarice koje su predstavljale završni dokument konferencije u Helsinkiju, Brežnjev je vjerovao da je od Zapada izborio konačnu potvrdu poslijeratnog poretka. Tri košarice reflektirale su različite interese političkih i vojnih blokova. U prvoj košarici radilo se o ukidanju nasilja, nepovredivosti granica i pravila nemiješanja u unutarnja pitanja jedne države. Druga košarica imala je sporednu važnost: suradnja na području gospodarstva i znanosti. Treća košarica reflektirala je interese članica NATO-saveza. Tamo se radilo o ljudskoj dimenziji: o spajanju obitelji, olakšanju kod putovanja u inozemstvo, o uvjetima rada za novinare i slobodi vjeroispovjesti. Dugoročno djelovanje treće košarice Brežnjev je podcijenio. On je vjerovao da je potpisivanjem helsinškoga sporazuma zacementirao sovjetsku zonu utjecaja. Svojim potpisom tog dokumenta, međutim Brežnjev je nehotice prerezao prvi djelić bodljikave žice, koja je
NJEMAČKI RADIO - RDW
1. VIII. 2000.
Prošlo je 25 godina od potpisivanja helsinškoga sporazuma KESS-a
Komentar Patricka Schmelzera
"Prvoga kolovoza 1975. tri su košarice posebno obradovale Leonida
Brežnjeva, tadašnjeg sovjetskog šefa države i partije. Sa
spomenute tri košarice koje su predstavljale završni dokument
konferencije u Helsinkiju, Brežnjev je vjerovao da je od Zapada
izborio konačnu potvrdu poslijeratnog poretka. Tri košarice
reflektirale su različite interese političkih i vojnih blokova. U
prvoj košarici radilo se o ukidanju nasilja, nepovredivosti
granica i pravila nemiješanja u unutarnja pitanja jedne države.
Druga košarica imala je sporednu važnost: suradnja na području
gospodarstva i znanosti. Treća košarica reflektirala je interese
članica NATO-saveza. Tamo se radilo o ljudskoj dimenziji: o
spajanju obitelji, olakšanju kod putovanja u inozemstvo, o
uvjetima rada za novinare i slobodi vjeroispovjesti.
Dugoročno djelovanje treće košarice Brežnjev je podcijenio. On je
vjerovao da je potpisivanjem helsinškoga sporazuma zacementirao
sovjetsku zonu utjecaja. Svojim potpisom tog dokumenta, međutim
Brežnjev je nehotice prerezao prvi djelić bodljikave žice, koja je
u vrijeme hladnoga rata dijelila Europu u dva tabora. Jer,
prihvaćanjem ljudskih prava, disidenti u Istočnoj Europu imali su u
rukama dokument na koji su se mogli pozivati.
Charta 77 u Čehoslovačkoj, Solidarnosc u Poljskoj, ruski borci za
ljudska prava i demokratski pokret u DDR-u svoje djelovanje gradili
su upravo na povelji iz Helsinkija i time znatno utjecali na proces
promjena u Istočnoj Europi. S pravom je nedavno izjavio Friedrich
Schorlemmer, istočnonjemački borac za ljudska prava, da 1989.
godine i događaja u Istočnoj Njemačkoj ne bi bilo bez 1975. godine i
helsinške povelje.
Ipak, danas - deset godina nakon pada Berlinskoga zida - mnoge
temeljne misli iz procesa Konferencije za europsku sigurnost i
suradnju ostale su samo lijepa vizija. Demokracija i ljudska prava,
jamstva za siguran suživot i stabilan politički poredak u brojnim
državama sada već 55 članica nisu postali stvarnost. Još uvijek i
prečesto se na Balkanu ili u Kavkazu govori jezik nasilja.
Sigurnost od Vancouvera do Vladivostoka, tako je to nekoć bilo
zamišljeno u procesu KESS-a, a još je ostalo samo neispunjeni san.
Optimizam za budućnost koji je vladao na KESS-ovu sastanku na vrhu
1990. godine iščeznuo je. Tada je započeo veliki proces koji je
Konferenciju pretvorio u Organizaciju. Na sastanku na vrhu u
Budimpešti 1994. KESS je i službeno preimenovan u OESS -
Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju.
Zadaće koje je OESS u međuvremenu preuzeo su mnogostruke. Tako se
OESS bori protiv trgovine ljudima u Europi, provodi nadgledanje
naoružanja ne samo u Rusiji, nadgleda izbore u Bosni i Hercegovini,
posreduje u sukobima manjina u baltičkim zemljama, podupire
neovisne medije, obučava policajce u Hrvatskoj i trudi se oko
demokracije u Bjelorusiji.
U jednom zadatku OESS je međutim jamačno zakazao: u pokušaju da na
Kosovu nenaoružanim promatračima donese i osigura mir. Promatrači
u takozvanoj verifikacijskoj misiji na Kosovo skraćeno KVM
ismijani su i nazivani 'brojači leševa'. Kada su u ožujku sukobi
eskalirali misija je prekinuta, a promatrači s Kosova evakuirani.
Tada je na scenu stupio NATO-savez. U međuvremenu je OESS dobio
golemu zadaću - ukloniti ruševine sukoba na Kosovu.
Prema volji većine članica OESS-a ubuduće bi trebao voditi računa o
prevenciji i prevladavanju kriza. Stoga Europska povelja o
sigurnosti, g. 1999. potpisana u Istambulu, predviđa stvaranje
stalnog operacijskog centra. Međutim, takve institucije i ubuduće
će biti bespomoćne, ukoliko umjesto dijaloga prevladava nasilje. U
Čečeniji, primjerice, OESS bespomoćno promatra kako Rusija,
članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, pod plaštom
borbe protiv terorista vodi brutalan rat.
Pristašama organizacije ostaje samo nada da će osnovna načela OESS-
a na duži rok ipak zaživiti. A do tada će OESS kao instrument
prevencije sukoba učiniti dobar posao. Ali ipak, NATO-savez još
dugo neće moći nitko zamijeniti".
(RDW)