ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKA I PARTNERSTVO ZA MIR"

ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Političke, gospodarske i vojno- sigurnosne posljedice ulaska Hrvatske u Partnerstvo za mir, kao i približavanje NATO savezu, bile su teme današnje stručne rasprave, koja je u organizaciji Hrvatske udruge za međunarodne studije održana u prostorijama Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.#L# Cilj ovog skupa, kako je u uvodnom govoru kazao dekan Fakulteta političkih znanosti Vlatko Mileta, je potaknuti raspravu među profesorima politologije, predstavnicima Hrvatske vojske i ministarstva obrane o tome što Hrvatska očekuje od Partnerstva za mir. Partnerstvo za mir, rečeno je na skupu, predstavljeno je u Bruxellesu 1994. godine kao strateški dokument europske sigurnosti na pragu 21. stoljeća, kojim se demokratskim državama izvan NATO daje mogućnost suradnje s njenim političkim i vojnim strukturama, te otvaraju perspektive za primitak u punopravno članstvo. Od prestanka hladnog rata do danas u Europi su ostali isti geostrateški problemi, koji se odnose na nestabilni politički položaj jugoistočnog dijela Europe, tako da osnovne europske sigurnosne probleme dijeli i Hrvatska, kazao je umirovljeni general Antun Tus. Nestabilna područja odnose se na teritorij SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine s kojima Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu. Hrvatska sama ne može riješiti niti jedan od tih problema, te zbog toga u miroljubivim susjedima mora tražiti saveznika i vojnog partnera, zaključio je Tus. Neutralnost, dodao je, ne znači ništa ukoliko ne postoje dva vojno-politička bloka, ona samo pruža nesigurnost i dovodi nas u izolaciju. Ulazak u Partnerstvo za mir, po ocjeni prodekana FPZ-a Siniše Tatalovića, najveći je događaj od promjene vlasti 3. siječnja. Njime je Hrvatska dobila priliku da razvojem oružanih snaga, te stabiliziranjem gospodarske politike i demokratskog poretka popravi unutarnjopolitičku situaciju i tako utječe na poboljšanje stanja na jugoistoku Europe. Na današnjoj raspravi gostovao je i profesor Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani Anton Grizold, koji je govorio o slovenskim iskustvima ulaska u Partnerstvo za mir. (Hina) am im