ŠV 25.V.-NZZ-FIRENCA-NATO

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 25. V. 2000. NATO u mirnijim vodama "Poslije silovitih oluja posljednje godine, s operacijom 'Allied Force' kao vrhuncem, NATO sada jedri mirnijim vodama. Pod površinom su dakako prepoznatljive poneke pličine, poneki greben koji bi uz neprecizno manevriranje krstaricu opet mogli dovesti u teškoće. Ponajprije tri područja potiču iritacije: američki projekt nacionalne proturaketne obrane (NMD), europski planovi za izgradnju postrojbe za reakciju na krize koja bi se mogla uporabiti bez NATO-a, kao i pitanje 'pravednije' razdiobe tereta na 19 članica NATO-a. Ako je vjerovati izjavama, u Firenci je na proljetnom zasjedanju NATO-ovih ministara vanjskih poslova na kojemu je opet prevladavalo stanje na Balkanu, postignuto razjašnjenje za sva tri područja a time i 'smirivanje'. Europljanima je od strane SAD-a zajamčeno da proturaketni sustav obrane - ako bude ostvaren - na Starom Kontinentu nipošto neće stvoriti 'zonu nesigurnosti', kako su iznosile stanovite europske vlade, ne bez proturječja, kao argument protiv projekta. Washington je u Firenci istodobno još jedanput posve jasno dao do znanja da se kod NMD-a radi o posve nacionalnoj odluci Amerike o kojoj žele informirati saveznike, ali im, razumljivo, neće dati pravo na riječ. Europljani, to se jasno osjetilo, pomirili su se s tom stvarnošću. Njihove nade počivaju na sposobnosti američke diplomacije da Moskvi učine dopadljivom nužnost prilagodbe sporazuma protiv balističkih projektila iz 1972. izmijenjenim geostrategijskim zahtjevima. To - kad bi bilo uspješno - na posljetku za Europljane ne bi bio loš razvitak, ponajprije ako se Washington i Moskva u okviru Starta III. dogovore o daljnjim koracima razoružanja. Iako su prema van i SAD i Europljani pokušavali raširiti pouzdanje, Europska bi se obrambena i sigurnosna inicijativa (ESDI) i poslije Firence mogla pobrinuti za najveće nesigurnosti u transatlantskom odnosu. Osobito je nejasno kako bi se mogao oblikovati koncept europske postrojbe za akcije koja bi bila tako kompatibilna s NATO- ovim kapacitetima da bi obje organizacije imale koristi. Savez, budući da je na svojem jubilarnom vrhu u travnju 1999. u Washingtonu s 'Defence Capability Initiative' pribavio instrument za jačanje Europljana koji tehnički jako zaostaju za SAD-om, EU-u ipak nudi suradnju i konzultacije. Do sada unija nije prihvatila tu ruku, vjerojatno i zato što će se o financijskom ključu raspravljati tek u kasnu jesen pod francuskim predsjedanjem, o čemu ovisi biti ili ne biti ESDI-a. Unatoč dojmljivom institucionalnom napretku Europljana posljednjih mjeseci, za Amerikance je to tek lakmus test: znalo bi se o europskoj sposobnosti, rekao je nedavno jedan američki predstavnik, izgraditi 'think tanks'. Samo se čeka na 'do tanks'. S obzirom na smanjenja proračuna - u europskim državama NATO-a iznose oko 25 posto od kraja hladnoga rata - osim toga je dvojbeno hoće li uspjeti unutar NATO-a provesti ESDI i pravedniju razdiobu tereta. Dvostruko razočarane mogle bi otputovati kući države istočno- srednje i jugoistočne Europe koje žele pristupiti NATO-u. Njihov u Vilniusu kolektivno ispaljeni pucanj upozorenja pred pramac NATO- ove krstarice u odnosu na Firencu bio je spretno terminiran. I on je - mjereno objavljenim reakcijama - izazvao baš veliki vodoskok. No udar vala neće utjecati na smjer saveza. Ni dalje ne postoji obvezujući vremenski plan drugoga kruga širenja, osim što pitanje treba razmotriti na sljedećem sastanku na vrhu 2002. godine" - piše komentator lista msn.