LT-SI-BG-AL-INTEGRACIJE-OBRANA-DIPLOMACIJA-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija ŠV 22. V. NZZ: IST.EUR.ZEMLJE U NATO ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG22. V. 2000.Istočnoeuropske zemlje hrle u NATO"Na konferenciji o ulozi NATO-a u
europskoj sigurnosnoj politici, koju su u petak u Vilniusu zajednički organizirale Litva i Slovenija, devet zemalja istočnog dijela srednje Europe, aktualnih kandidata za članstvo u NATO-u, prvi je puta zajedno nastupilo sa svojim ciljem. Tri baltičke republike Estoniju, Latviju i Litvu, te Slovačku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku zastupali su ministri vanjskih poslova dok su Makedonija i Albanija poslale zamjenike ministara vanjskih poslova. U zajedničkoj deklaraciji ministri su naglasili da sastankom žele izraziti svoj angažman za oblikovanje nepodijeljene i slobodne Europe u savezu europskih država, SAD i Kanade kao temelja stabilnosti i sigurnosti. Prvi krug proširenja NATO-a za Poljsku, Češku i Mađarsku ocijenjen je važnim korakom na tom putu budući da je pojačao koherentnost saveza. No, cilj će biti postignut tek kada bude u potpunosti integrirana svaka zemlja, koja dijeli vrijednosti euro-atlantske zajednice i može snositi s njima povezanu odgovornost, istaknuto je u deklaraciji. Zato je upućen apel NATO-u da na sljedećem sastanku na vrhu, sazvanom za 2002. g.,
ja
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
22. V. 2000.
Istočnoeuropske zemlje hrle u NATO
"Na konferenciji o ulozi NATO-a u europskoj sigurnosnoj politici,
koju su u petak u Vilniusu zajednički organizirale Litva i
Slovenija, devet zemalja istočnog dijela srednje Europe, aktualnih
kandidata za članstvo u NATO-u, prvi je puta zajedno nastupilo sa
svojim ciljem. Tri baltičke republike Estoniju, Latviju i Litvu, te
Slovačku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku zastupali su ministri
vanjskih poslova dok su Makedonija i Albanija poslale zamjenike
ministara vanjskih poslova. U zajedničkoj deklaraciji ministri su
naglasili da sastankom žele izraziti svoj angažman za oblikovanje
nepodijeljene i slobodne Europe u savezu europskih država, SAD i
Kanade kao temelja stabilnosti i sigurnosti. Prvi krug proširenja
NATO-a za Poljsku, Češku i Mađarsku ocijenjen je važnim korakom na
tom putu budući da je pojačao koherentnost saveza. No, cilj će biti
postignut tek kada bude u potpunosti integrirana svaka zemlja, koja
dijeli vrijednosti euro-atlantske zajednice i može snositi s njima
povezanu odgovornost, istaknuto je u deklaraciji. Zato je upućen
apel NATO-u da na sljedećem sastanku na vrhu, sazvanom za 2002. g.,
uputi nove pozive za pristup.
Taj je apel snažno poduprla Poljska, jedina od tri nove
srednjoeuropske članice NATO-a koju je na konferenciji zastupao
ministar vanjskih poslova. Tim je potezom Varšava izrazila
solidarnost sa zemljama u regiji koje još nisu osvojile mjesto pod
žuđenim sigurnosnim kišobranom, strahujući da će biti prisiljene
ostati u sivoj zoni. Poljski ministar vanjskih poslova Geremek
naglasio je da su iskustva s tri nove članice NATO-a pokazala da se u
prvoj godini nakon proširenja stabilnost u Europi poboljšala te da
argumenti utemeljeni na predrasudama ne mogu biti prava osnova za
raspravu o mogućnostima buduće izgradnje NATO-a. Posrijedi je
aluzija, usmjerena na Rusiju. Geremek je pohvalio i uvođenje
Operativnog plana za članstvo (Membership Action Plan) koji po
njegovu mišljenju nudi kandidatima transparentnu nit-vodilju
prema ostvarenju njihova cilja.
No, predsjedatelj litvanskog parlamenta Landsbergis konstatirao
je da je odluka o prijamu novih kandidata u NATO u prvom redu pitanje
političke volje Bruxellesa. Kandidati i njihovo ispunjenje zadanih
kriterija sami po sebi nisu dovoljno jamstvo, istaknuo je
Landsbergis. No, NATO-ovo odustajanje od realizacije načela
otvorenosti rezultiralo bi golemim gubitkom povjerenja, napomenuo
je on, upozorivši uz aluziju na Moskvu da valja izbjegavati i modele
po kojima bi nove članice trebale biti primljene u NATO tek nakon
što budu integrirane u EU. Ustupci Rusiji u tom kontekstu
podrazumijevali bi de facto priznavanje prava Moskve na sfere
utjecaja. Osim toga, Kremlj bi mogao biti potaknut na agresivniji
nastup na Baltiku, naglasio je Landsbergis.
Iako su govornici zemalja istočnog dijela srednje Europe koje žele
pristupiti NATO-u žestoko pozivali na veću jasnoću NATO-ovih
planova za proširenje, glavni tajnik zapadnog saveza Robertson,
također sudionik konferencije u Vilniusu, nije baš otkrio previše
konkretnih stvari. Potvrdio je nastavak politike otvorenih vrata i
angažman na proširenju; potpisivanje deklaracije iz Vilniusa
nazvao je dobrodošlim signalom. No, Robertson je istodobno
upozorio i na potrebu za poboljšavanjem odnosa NATO-a i Rusije.
Riječ je o dva važna aktera sigurnosne politike koji ne smiju
ignorirati jedan drugog, utvrdio je Robertson. Iako glavni tajnik
NATO-a nije iz tog razloga mogao uputiti kandidatima priželjkivane
jasne signale, sama njegova nazočnost na konferenciji protumačena
je kao znak koji opravdava određenu dozu optimizma.
Doduše, u baltičkim državama javlja se bojazan da će Bruxelles pod
utjecajem krize na Kosovu pojačano usmjeriti pozornost na Balkan i
pomalo zaboraviti na njih, opterećene nervozom zbog velikog
susjeda na istoku. Zato se zamjenik litvanskog ministra vanjskih
poslova Usackas u vezi sa summitom NATO-a, predviđenim 2002. g.,
založio za integraciju što veće skupine kandidata u zapadni
obrambeni savez. NATO-ovi krugovi ocijenili su da ta vizija nije
pretjerano realna", prenosi Rudolf Hermann.