FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠV 22. V. NZZ: IST.EUR.ZEMLJE U NATO

LT-SI-BG-AL-INTEGRACIJE-OBRANA-DIPLOMACIJA-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija ŠV 22. V. NZZ: IST.EUR.ZEMLJE U NATO ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG22. V. 2000.Istočnoeuropske zemlje hrle u NATO"Na konferenciji o ulozi NATO-a u europskoj sigurnosnoj politici, koju su u petak u Vilniusu zajednički organizirale Litva i Slovenija, devet zemalja istočnog dijela srednje Europe, aktualnih kandidata za članstvo u NATO-u, prvi je puta zajedno nastupilo sa svojim ciljem. Tri baltičke republike Estoniju, Latviju i Litvu, te Slovačku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku zastupali su ministri vanjskih poslova dok su Makedonija i Albanija poslale zamjenike ministara vanjskih poslova. U zajedničkoj deklaraciji ministri su naglasili da sastankom žele izraziti svoj angažman za oblikovanje nepodijeljene i slobodne Europe u savezu europskih država, SAD i Kanade kao temelja stabilnosti i sigurnosti. Prvi krug proširenja NATO-a za Poljsku, Češku i Mađarsku ocijenjen je važnim korakom na tom putu budući da je pojačao koherentnost saveza. No, cilj će biti postignut tek kada bude u potpunosti integrirana svaka zemlja, koja dijeli vrijednosti euro-atlantske zajednice i može snositi s njima povezanu odgovornost, istaknuto je u deklaraciji. Zato je upućen apel NATO-u da na sljedećem sastanku na vrhu, sazvanom za 2002. g.,
ja ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 22. V. 2000. Istočnoeuropske zemlje hrle u NATO "Na konferenciji o ulozi NATO-a u europskoj sigurnosnoj politici, koju su u petak u Vilniusu zajednički organizirale Litva i Slovenija, devet zemalja istočnog dijela srednje Europe, aktualnih kandidata za članstvo u NATO-u, prvi je puta zajedno nastupilo sa svojim ciljem. Tri baltičke republike Estoniju, Latviju i Litvu, te Slovačku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku zastupali su ministri vanjskih poslova dok su Makedonija i Albanija poslale zamjenike ministara vanjskih poslova. U zajedničkoj deklaraciji ministri su naglasili da sastankom žele izraziti svoj angažman za oblikovanje nepodijeljene i slobodne Europe u savezu europskih država, SAD i Kanade kao temelja stabilnosti i sigurnosti. Prvi krug proširenja NATO-a za Poljsku, Češku i Mađarsku ocijenjen je važnim korakom na tom putu budući da je pojačao koherentnost saveza. No, cilj će biti postignut tek kada bude u potpunosti integrirana svaka zemlja, koja dijeli vrijednosti euro-atlantske zajednice i može snositi s njima povezanu odgovornost, istaknuto je u deklaraciji. Zato je upućen apel NATO-u da na sljedećem sastanku na vrhu, sazvanom za 2002. g., uputi nove pozive za pristup. Taj je apel snažno poduprla Poljska, jedina od tri nove srednjoeuropske članice NATO-a koju je na konferenciji zastupao ministar vanjskih poslova. Tim je potezom Varšava izrazila solidarnost sa zemljama u regiji koje još nisu osvojile mjesto pod žuđenim sigurnosnim kišobranom, strahujući da će biti prisiljene ostati u sivoj zoni. Poljski ministar vanjskih poslova Geremek naglasio je da su iskustva s tri nove članice NATO-a pokazala da se u prvoj godini nakon proširenja stabilnost u Europi poboljšala te da argumenti utemeljeni na predrasudama ne mogu biti prava osnova za raspravu o mogućnostima buduće izgradnje NATO-a. Posrijedi je aluzija, usmjerena na Rusiju. Geremek je pohvalio i uvođenje Operativnog plana za članstvo (Membership Action Plan) koji po njegovu mišljenju nudi kandidatima transparentnu nit-vodilju prema ostvarenju njihova cilja. No, predsjedatelj litvanskog parlamenta Landsbergis konstatirao je da je odluka o prijamu novih kandidata u NATO u prvom redu pitanje političke volje Bruxellesa. Kandidati i njihovo ispunjenje zadanih kriterija sami po sebi nisu dovoljno jamstvo, istaknuo je Landsbergis. No, NATO-ovo odustajanje od realizacije načela otvorenosti rezultiralo bi golemim gubitkom povjerenja, napomenuo je on, upozorivši uz aluziju na Moskvu da valja izbjegavati i modele po kojima bi nove članice trebale biti primljene u NATO tek nakon što budu integrirane u EU. Ustupci Rusiji u tom kontekstu podrazumijevali bi de facto priznavanje prava Moskve na sfere utjecaja. Osim toga, Kremlj bi mogao biti potaknut na agresivniji nastup na Baltiku, naglasio je Landsbergis. Iako su govornici zemalja istočnog dijela srednje Europe koje žele pristupiti NATO-u žestoko pozivali na veću jasnoću NATO-ovih planova za proširenje, glavni tajnik zapadnog saveza Robertson, također sudionik konferencije u Vilniusu, nije baš otkrio previše konkretnih stvari. Potvrdio je nastavak politike otvorenih vrata i angažman na proširenju; potpisivanje deklaracije iz Vilniusa nazvao je dobrodošlim signalom. No, Robertson je istodobno upozorio i na potrebu za poboljšavanjem odnosa NATO-a i Rusije. Riječ je o dva važna aktera sigurnosne politike koji ne smiju ignorirati jedan drugog, utvrdio je Robertson. Iako glavni tajnik NATO-a nije iz tog razloga mogao uputiti kandidatima priželjkivane jasne signale, sama njegova nazočnost na konferenciji protumačena je kao znak koji opravdava određenu dozu optimizma. Doduše, u baltičkim državama javlja se bojazan da će Bruxelles pod utjecajem krize na Kosovu pojačano usmjeriti pozornost na Balkan i pomalo zaboraviti na njih, opterećene nervozom zbog velikog susjeda na istoku. Zato se zamjenik litvanskog ministra vanjskih poslova Usackas u vezi sa summitom NATO-a, predviđenim 2002. g., založio za integraciju što veće skupine kandidata u zapadni obrambeni savez. NATO-ovi krugovi ocijenili su da ta vizija nije pretjerano realna", prenosi Rudolf Hermann.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙