FR-IT-DE-interview-Organizacije/savezi-Diplomacija-Parlament-Vlada FR-LE MONDE 27.5.RAZGOVOR S DINIJEM FRANCUSKALE MONDE27. V. 2000."Uvijek smo bili skloni političkoj izgradnji Europe"S talijanskim ministrom vanjskih poslova u
Bruxellesu je razgovarao Philippe Lemaitre: " - Odobrili ste zamisli zamjenika njemačkog kancelara i ministra vanjskih poslova Joschke Fischera. Jesu li talijanska vlada i talijanske političke snage spremne da se uključe u proces koji on predlaže?= G. Fischer je u vrlo važnom trenutku, uoči proširenja Unije, postavio pitanje o krajnjem cilju prema kojemu ide Europa. On govori o federalnom sustavu s vladom i dvodomnim parlamentom. Tijekom priprema za Amsterdamski ugovor, sve do zadnjeg časa govorilo se o 'federalnom pozivu Unije', a poslije se to zaboravilo. Fischerovi prijedlozi ponovno pokreću raspravu. To je cilj koji neće biti zajednički svima. Talijanske političke snage, kako u ljevici, tako i u desnici, tradicionalno su podupirale stvaranje političke Europe.- Mislite li da bi šest zemalja koje su utemeljile Uniju moglo biti 'gravitacijsko središte' o kojemu govori g. Fischer?= Moguće je. Suzdržanost, protiv koje se treba boriti, očituje se
FRANCUSKA
LE MONDE
27. V. 2000.
"Uvijek smo bili skloni političkoj izgradnji Europe"
S talijanskim ministrom vanjskih poslova u Bruxellesu je
razgovarao Philippe Lemaitre: " - Odobrili ste zamisli zamjenika
njemačkog kancelara i ministra vanjskih poslova Joschke Fischera.
Jesu li talijanska vlada i talijanske političke snage spremne da se
uključe u proces koji on predlaže?
= G. Fischer je u vrlo važnom trenutku, uoči proširenja Unije,
postavio pitanje o krajnjem cilju prema kojemu ide Europa. On
govori o federalnom sustavu s vladom i dvodomnim parlamentom.
Tijekom priprema za Amsterdamski ugovor, sve do zadnjeg časa
govorilo se o 'federalnom pozivu Unije', a poslije se to
zaboravilo. Fischerovi prijedlozi ponovno pokreću raspravu. To je
cilj koji neće biti zajednički svima. Talijanske političke snage,
kako u ljevici, tako i u desnici, tradicionalno su podupirale
stvaranje političke Europe.
- Mislite li da bi šest zemalja koje su utemeljile Uniju moglo biti
'gravitacijsko središte' o kojemu govori g. Fischer?
= Moguće je. Suzdržanost, protiv koje se treba boriti, očituje se
danas u svezi s pojačanom suradnjom Šmogućnost da neke zemlje idu
dalje, a da se druge mogu tomu usprotivitiĆ. Male i srednje zemlje
plaše se da možda neće uvijek biti kadre da idu za drugima, napose za
velikim zemljama i za utemeljiteljima, kada je riječ o projektima
za promicanje političke Europe u federalnom smislu. One se, premda
pokazuju stanoviti strah, ne protive tomu da pojačana suradnja bude
glavno pitanje na Međuvladinoj konferenciji (CIG). One shvaćaju da
se zemlje članice nakon proširenja neće moći odmah uključiti u
integracijske procese koje će, primjerice, izrađivati Francuska,
Njemačka, Italija i drugi. Tako te zemlje neće biti dio gospodarske
i monetarne unije, a isto će vrijediti i za buduće projekte. Da bi
umirili one koji su zabrinuti, moramo, uz tri osnovna pitanja
postavljena na CIG-u (sastav Povjerenstva, ponovno izjednačavanje
glasova pri glasovanju u Vijeću, proširenje djelokruga odluka koje
se donose kvalificiranom većinom), utvrditi pravila koja će
omogućiti, čak i malom broju zemalja članica, da napreduju
zahvaljujući pojačanoj suradnji na različitim područjima.
Istodobno ćemo stvoriti uvjete unutar kojih će se, jednog dana,
moći uspostaviti federalna država.
- Joschka Fischer misli da je Monnetov postupak malih koraka
usmjerenih prema gospodarstvu, dostigao svoje granice. Mislite li
i vi tako?
= Mislim da ima istine u toj tvrdnji. Četrdeset godina nakon
stvaranja zajedničkog tržišta, pitanje je možemo li ići dalje,
napose kada je riječ o izgradnji političke Europe. Moramo se
zapitati hoćemo li, za pet ili deset godina, uspjeti stvoriti
federalnu Europu. No mi već danas moramo utvrditi pravila koja će
sutra, bude li političke volje u stanovitom broju zemalja,
omogućiti da se izgradi savršenija zajednica.
- G. Fischer preuzima zamisao o federaciji država-naroda kojoj je
osobito bio sklon Jacques Delors. Što mislite o toj, naoko
besmislenoj, zamisli?
= Nacionalne su se države već odrekle stanovitih atributa
suverenosti, osobito nakon uvođenja zajedničkog novca. Nije riječ
o ukidanju suverenosti, već o tome da se ona povjeri višoj,
europskoj, razini. Isto je i s političkom Europom.
Sada radimo na osnivanju europske obrane i vanjske politike, što je
isto tako iznad nacionalnih država. Mislim da u projektu nema
nedosljednosti ni proturječja.
- Možemo li razmišljati, kao što je učinio g. Fischer, o mogućem
ukidanju Povjerenstva?
= Prema našem mišljenju, Povjerenstvo je europska vlada i mislim da
ne treba razmišljati o nečem drugom. Ta vlada mora imati slobodu
inicijative koja joj je, uostalom, zajamčena ugovorom.
- U svom prijedlogu o federaciji g. Fischer predlaže bitnu
preraspodjelu ovlasti između europske i državne razine. Je li to
ostvarivo?
= Možda to nije moguće danas. No to je slika konačnog oblika
europske kuće. To se ne mora ostvariti danas ni sutra, već, možda,
prekosutra. Vjerujem da je važno već sada početi razmišljati i
utvrditi pravila koja su sastavni dio ugovora, a omogućit će da se
načini kvalitativan pomak bude li dovoljan broj zemalja spreman da
to učini.
- Što mislite, kako bi se trebala nastaviti politička rasprava da bi
se izbjeglo njezino opetovanje?
= Vidim tri faze. Prva je zaključivanje CIG-a koji pokriva tri bitna
pitanja i, prema našem mišljenju, povelju o temeljnim pravima.
Istodobno, u budućem ugovoru treba utvrditi nove odredbe za
primjenu pojačane suradnje koje su oruđe koje će sutra omogućiti
približavanje federalnoj državi. Napokon, tu je i faza federalne
države. Shvatili smo vrijednost prijedloga g. Fischera. O njemu će
se sigurno raspravljati, ali neće biti povod za brze odluke. No on
ne smije utjecati na rad CIG-a. Mislim da je to predviđanje o
budućnosti Europe, kada proširenje postane stvarnost. Danas je
važno da budući ugovor otvori vrata takvoj mogućnosti, u tome je
bit."