ŠV 23.V.-NZZ-CHEVENEMENT

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 23. V. 2000. Protunjemačko Chevenementovo zastranjenje "Dva dana nakon neformalnog njemačko-francuskog vrha u Rambouilletu, ministar unutarnjih poslova Chevenement protunjemačkim je zastranjenjem unio teški nesklad u sadašnje napore oko novog političkog zaleta kroz Pariz i Berlin. U ponedjeljak je pokušao smiriti uzbuđenje zbog svojih izjava dan ranije tako što je rekao da je njegov tijek misli nedvojbeno u pogledu na televizijski interview kojega je dao, ispao malo skraćen. S izrazom svojeg dubokog žaljenja povezao je tvrdnju da, razumljivo, voli Njemačku i da je za njemačko-francusko prijateljstvo. Dan ranije je kao šef svojega Mouvmenet des Citoyens, malog partnera vladajuće lijeve koalicije, u dvije različite prigode najnoviju viziju Europe ministra vanjskih poslova Fischera usporedio sa starom njemačkom tendencijom da kontinentu nametne njemački model federalizma. Da u biti Njemačka i dalje sanja o svetom rimskom carstvu njemačke nacije i da još nije ozdravila od zastranjivanja koje predstavlja nacionalsocijalizam u njezinoj povijesti. Ministar mora šutjeti ili otići, rekao je Chevenement prije više od desetljeća, da bi kasnije kao Mitterrandov ministar obrane dao ostavku u znak prosvjeda protiv povezivanja Francuske s Amerikom protiv Iraka početkom Zaljevskoga rata iz 1991. Sada očito ne misli na ostavku, jer se inače ne bi neuvjerljivo ispričavao. Da je kao lijevi nacionalist zastavnik jakobinske centralističke države i nacionalne suverenosti u Europi domovina, moglo se shvatiti i po njegovu ponovljenom odbijanju eura kao zajedničke valute. Chevenement, bivši gradonačelnik Belforta, koji za razliku od mnnogih francuskih političara dobro poznaje njemačku povijest i jezik, prije pola desetljeća u svojoj je knjizi 'Parlons franc' o njemačko-francuskom odnosu dao prozrijeti nazor o znatnoj unutarnjoj distanci prema Njemačkoj. U svojem sadašnjem zastranjenju opet je Njemačkoj predbacio njezinu etničku koncepciju nacije koja počiva na pojmu naroda i zaključio da se za olakšavanje dijaloga s Francuskom mora Nijemcima pripomoći da dođu do drukčije nacionalne koncepcije, koja počiva na građanskoj državi. Pri tomu je ministar unutarnjih poslova suvereno previdio da su baš Fischerovi Zeleni pokrenuli reviziju njemačkoga državljanskog prava, daleko od isključivo etničkih kriterija. Povijesno zahvaćanje u sveto rimsko carstvo u svezi s Fischerovom federalističkom vizijom Europe može se još donekle podnijeti. No posve je deplasirano bilo spominjanje nacionalsocijalizma, čija je diktatura ustrojila supercentralističku totalitarnu državu. Chevenement je očito htio uzeti na zub postnacionalni način ramišljanja njemačkih zagovarača europske federacije. Poslije zastranjivanja Chevenement se razgnjevio nad provokatorima koji su ga optužili za protunjemačko držanje. Da nije rekao kako Njemačka još nije izliječena od nacizma, nego samo da još nije ozdravila od zastranjenja koje je predstavljao nacizam. Da je time ujedno razjašnjeno da je Hitlerova diktatura bila povijesna nesreća. Bivši predsjednik Giscard d'Estaing nije štedio svoj bijes zbog nepodnošljivog predbacivanja koje današnje njemačko vodstvo opet više ili manje povezuje s nacističkim predodžbama. Istodobno je Giscard upozorio na štetu koja prijeti francuskom ugledu u Njemačkoj zbog takvih neprihvatljivih podmetanja. Oporba je od premijera Jospina zahtijevala jasno stajalište. Čak je i desni nacionalist Pasqua, čiji također protueuropski parter tone u kaos brzo poslije utemeljenja, izrazio prijezir. I Zeleni su zahtijevali nedvojbeno distanciranje šefa vlade od skandaloznih izjava ministra unutarnjih poslova. Zeleni zastupnik EU-a Cohn- Bendit istaknuo je Chevenementove izjave kao gluposti i pozvao Jospina da kazni ministra unutarnjih poslova. Socijalisti su obznanili da ne dijele Chevenementovu analizu i njegovu djelomično proturječnu argumentaciju, ali da se nad ministrom unutarnjih poslova, čije su izjave bile iskrivljene, ne smije lomiti koplje. Polemika je oštro osvijetlila trajno nepovjerenje u Francuskoj prema njemačkoj viziji federalizma. Umjesto da poput Chevenementa uhvate kovački čekić, prigovori se u međuvremenu iznose bitno suptilnije. Ministar vanjskih poslova Vedrine sada je sastanak u Rambouilletu nazvao najboljim njemačko-francuskim susretom kojega je u posljednje tri godine doživio kao voditelj francuske diplomacije. Osim toga, petljao je da su obje strane gojile iste nazore o europskim problemima i da su ispunjene istom voljom za njihovo svladavanje u najboljoj slozi. Prvi tajnik socijalista Hollande u jednom je članku u listu 'Liberation' bio nešto jasniji kad je odbio Fischerove dalekosežne prijedloge staviti na popis traktanada francuskog predsjedanja EU- om. Sada se baciti u teoretske rasprave o završnom obliku europskog ujedinjenja, po njegovu bi mišljenju bilo najgore. Sada bi se naprotiv morali sporazumjeti o bližim stvarima koje su skromnije ali ipak teške, naime reformi ustanova EU-a prije njegova širenja" - piše novinar lista Ch. M.