DE-RU-LJUDSKA_PRAVA-DIPLOMACIJA-RAT-Ljudska prava-Diplomacija-Ratovi-Kriminal NJ 27. IV. TAZ: SELEKTIVNOST-LJ. PRAVA NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG27. IV. 2000.Primjer koji valja slijediti"'Sitni kriminalci ispaštaju, a krupnima ne pada ni
dlaka s glave' -rezolucijom o osudi stalne članice Vijeća sigurnosti Rusije, Povjerenstvo UN-a za ljudska prava u najmanju je ruku prvi put razbilo tu varijantu selektivnosti i dvostrukih mjerila, koja je 50 godina obilježavala njegove rasprave i odluke. Ta je činjenica sama po sebi povijesni napredak. Uzmemo li kao mjerilo norme ljudskih prava, koje su nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. g. postale međunarodnopravno obvezujuće, a Rusija ih je potpisala kao i gotovo svih 187 članica UN-a, zaključit ćemo da je rezolucija i u tom pogledu sasvim u redu.S obzirom na postojeće dokaze o teškim povredama ljudskih prava koje su počinile ruske postrojbe u Čečeniji, te u svjetlu posve nedovoljnih nastojanja Moskve da istraži i kazni te prekršaje, rezolucija je čak mogla biti i daleko odlučnija: naime, organizacije za zaštitu ljudskih prava opravdano kritiziraju izostanak zahtjeva za osnivanjem međunarodnoga istražnog povjerenstva - koji su u početku istaknule i manje članice EU - i
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
27. IV. 2000.
Primjer koji valja slijediti
"'Sitni kriminalci ispaštaju, a krupnima ne pada ni dlaka s glave' -
rezolucijom o osudi stalne članice Vijeća sigurnosti Rusije,
Povjerenstvo UN-a za ljudska prava u najmanju je ruku prvi put
razbilo tu varijantu selektivnosti i dvostrukih mjerila, koja je 50
godina obilježavala njegove rasprave i odluke. Ta je činjenica sama
po sebi povijesni napredak. Uzmemo li kao mjerilo norme ljudskih
prava, koje su nakon Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. g.
postale međunarodnopravno obvezujuće, a Rusija ih je potpisala kao
i gotovo svih 187 članica UN-a, zaključit ćemo da je rezolucija i u
tom pogledu sasvim u redu.
S obzirom na postojeće dokaze o teškim povredama ljudskih prava
koje su počinile ruske postrojbe u Čečeniji, te u svjetlu posve
nedovoljnih nastojanja Moskve da istraži i kazni te prekršaje,
rezolucija je čak mogla biti i daleko odlučnija: naime,
organizacije za zaštitu ljudskih prava opravdano kritiziraju
izostanak zahtjeva za osnivanjem međunarodnoga istražnog
povjerenstva - koji su u početku istaknule i manje članice EU - i
neprecizno imenovanje povreda ljudskih prava.
Ipak, osuda Rusije na prvoj sjednici Povjerenstva UN-a, održanoj
nakon NATO-ova rata protiv Jugoslavije, ostavlja bljutav okus u
ustima. Rusija i Kina optužuju članice NATO-a među zagovornicama
rezolucije o Čečeniji za 'dvostruki moral'. Ta kritika, naravno,
nije prihvatljiva kao pokušaj opravdanja ili relativizacije ruskih
ili kineskih povreda ljudskih prava, ali je optužba o dvostrukom
moralu u osnovi utemeljena. Posebno zato što više članica NATO-a
trenutačno podvrgava tužiteljicu haaškog suda UN za ratne zločince
snažnom pritisku kako ne bi pokrenula čak ni formalni istražni
postupak zbog zračnih napada na civilne ciljeve i civile u
Jugoslaviji.
Takav oblik selektivnosti i dvostrukih mjerila u odnosu prema
povredama ljudskih prava ne vrijedi samo za aktualne sukobe već i u
povijesnim relacijama. Genocidom Pol Potova režima u Kambodži
uskoro će se pozabaviti jedan sud. Napokon! No, genocidni zločini
SAD za vrijeme rata u Vijetnamu, koji je završen prije točno 25
godina, ostaju i dalje tabu - iako nisu pravno zastarjeli. To
vrijedi i za zločine koje je Francuska počinila u Alžiru i teške
povrede ljudskih prava koje je Velika Britanija počinila tijekom
sukoba u Sjevernoj Irskoj", podsjeća Andreas Zumach.