US CSM 14.4. ISPIT VOLJE U CRNOJ GORI

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 14. IV. 2000. Ispit volje u Crnoj Gori "'Znači li ovo rat?' Veliki grafit na zidu u centru Podgorice, crnogorskoga glavnog grada, odražava duh pritajene tjeskobe koja je zahvatila ovu južnu jugoslavensku republiku sa 600.000 ljudi. Na prvi pogled ne čini se da Crna Gora ima posebnih problema. Podgorica je puna luksuznih automobila i skupo odjevenih ljudi koji sjede u uvijek punim kavanama mediteranskoga tipa. No za razliku od opuštene atmosfere koja vlada na ulicama, lokalne novine opisuju republiku koja se nalazi na rubu sukoba. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović i međunarodni stručnjaci za Balkan analiziraju upozorenja o tome da je na pomolu još jedan balkanski rat. Kako među Srbijom i (...)Crnom Gorom raste napetost, raste i vjerojatnost još jednog opasnog sukoba između vojske i crnogorske policije. Unatoč napetostima, lokalni analitičari ne očekuju pravi rat. Vjerojatnije je, tvrde, da će se nastaviti niz incidenata, kao što je bila prosinačka kratkotrajna okupacija zračne luke u Podgorici, koju je provela vojska. Dvije vlade vode politiku opasnog poigravanja na rubu rata, s visokim ulogom, koja služi interesima obiju vlada, kako se približavaju izbori. Lako je zamijetiti znakove napetog distanciranja u jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je suočen s prvim velikim demonstracijama oporbe u posljednjih osam mjeseci, danas u Beogradu, i koji je svoju karijeru izgradio na iskorištavanju kriza izvan Srbije kako bi učvrstio svoju moć kod kuće. Hoteli koji su nekoć bili puni turista sada služe kao privremene vojarne za vojsku koja, sa 14.000 vojnika, čini značajan faktor. Odnosi između Podgorice i Beograda postajali su sve osjetljiviji od studenoga, kada je Crna Gora prihvatila njemačku marku kao svoju valutu, što je predstavljalo pljusku oslabljenom jugoslavenskom dinaru. Mjesec dana kasnije, jugoslavenska vojska nakratko je zauzela zračnu luku u Podgorici (...). Promatrači su ovaj potez protumačili kao pokazivanje zuba Beograda. Sredinom veljače, Miloševićev režim počeo je Crnogorcima emitirati vijesti, koje kontrolira država, iz jugoslavenske vojne baze, a početkom ožujka Srbija je nametnula gospodarsku blokadu Crnoj Gori, priječeći na taj način trgovinu među republikama. Stalna eskalacija popraćena je redovnim upozorenjima Đukanovića i drugih političara o tome da Milošević 'nešto sprema' u republici(...). 'Rat uzimam ozbiljno', kazao je Jim Hooper, analitičar International Crisis Group. 'Milošević provodi klasičnu (...) kampanju pritiska - pojačavajući pritisak protiv Đukanovića u isto vrijeme pokušavajući pronaći krajnju granicu toleriranja na Zapadu. Nažalost, nje nema(...) pa to Miloševića još više dovodi u napast.' Iako su se slični scenariji odigravali tijekom ratova u Hrvatskoj i Bosni - kao i tijekom pokušaja odvajanja Kosova od Srbije- u Crnoj se Gori ovo možda neće ponoviti. Za razliku od ovih sukoba, Crnogorci i Srbi dijele duboke kulturne veze i istu vjeru, što rat čini izuzetno rizičnim. Većina lokalnih analitičara ne misli da će se stanje pogoršati do te mjere. 'Bilo kakav pokušaj jugoslavenske vojske da silom preuzme kontrolu značio bi rizik za samog Miloševića', tvrdi Slobodan Samardžić, analitičar pri Institutu za europske studije u Beogradu. 'Naravno, ne bi bilo dobro da crnogorska policija na neki način izazove vojsku, no ne vjerujem da itko želi još jedan rat i ne mislim da će do njega doći", tvrdi beogradski vojni komentator Miroslav Lazanski. Barem trenutno, visoka razina napetosti pokazuje se obostrano korisnom i za Đukanovića i za Miloševića. Crna Gora je posljednjih tjedana bila u središtu pozornosti međunarodne zajednice i primila je mnogo međunarodne pomoći, dok je Srbija pod gospodarskim embargom UN-a. Đukanović se redovito sastaje sa zapadnim visokim diplomatima, uključujući i državnu tajnicu Madeleine Albright. Crna je Gora prije tri tjedna u Lisabonu, na konferenciji čelnika EU-a, primila veliku podršku.(...) Milan Ročen, savjetnik za vanjsku politiku Mile Đukanovića, tvrdi kako će pomoć SAD-a Crnoj Gori iznositi približno 89 milijuna dolara, a bit će predana preko USAID-a i drugih programa. EU je u razdoblju 1998./99. donirala 58 milijuna dolara, a stiže još pomoći, zajedno s jamstvima o ulaganjima iz SAD-a i Njemačke. Važnija od pomoći, međutim, Đukanovićeva je politička sreća. Politički krajolik Crne Gore trenutno je definiran pitanjem neovisnosti. Ankete javnog mišljenja pokazuju da na to pitanje nema jasne većine. Kompromis, kojega zastupa Đukanovićeva vladajuća stranka, od Crne Gore zahtjeva redefiniranje svog odnosa u federalnoj vladi, kako bi Crna Gora postala jednakopravni partner mnogo većoj Srbiji. Pod Miloševićem, to se čini nemogućim. Đukanović čeka na promjenu situacije u Beogradu ili na široku podršku za neovinost. Rezultati općinskih izbora koji bi trebali biti održani 11. lipnja bit će jasan pokazatelj smjera republike. Za Miloševića bi manja kriza u Crnoj Gori bila izlika za otkazivanje izbora koji bi trebali biti održani krajem godine(...). Milošević bi čak mogao odlučiti i to da republici dopusti da se osamostali. Slovenija se, npr., odcijepila od Jugoslavije 1991. godine, tek uz neznatan otpor Beograda. Iako su neki vojni zapovjednici prijetili crnogorskim separatistima, Milošević je u novogodišnjem intervjuu kazao da su Crnogorci slobodni otići ako žele. 'Želi amputirati ona područja u kojima nemaju apsolutnu kontrolu. Pitanje je kako? Njemu je važno da tu odgovornost nosi netko drugi', tvrdi dr. Samardžić", a prenosi Aleks Todorović.