US IHT16.2.PRAVA RADNIKA U PROGRAM TRG.

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 16. II. 2000. Prava svih radnika uvrstiti u program svjetske trgovine "Teško je razumjeti kako nešto o čemu su se složile sve zemlje svijeta još može potaknuti kontroverze. Na summitu UN-a na temu društvenih pitanja, u Kopenhagenu 1995., više od 100 čelnika vlada pozvalo je sve države da odobre šest osnovnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) o standardima rada. Danas je 130 zemalja već ratificiralo sve konvencije. Unatoč tome, bilo kakve napomene u svezi s time da bi Svjetska trgovačka organizacija(WTO) trebala poduprijeti implementaciju konvencija, siguran je način da se potaknu snažni osjećaji na bilo kakvom multilateralnom skupu. Na 10. UN-ovoj konferenciji o trgovini i razvoju koja se ovoga tjedna održava u Bangkoku trebali bismo očekivati još jednu vruću raspravu o toj temi. Brojne vlade možda nikada nisu ni namjeravale poduzeti ništa konkretno glede osnovnih standarda rada. Te vlade postaju nervozne zbog govora o integriranju standarda, o kojima je već sve ugovoreno u ILO-u, u rad drugih multilateralnih organizacija kao što je WTO. S druge strane, zemlje u razvoju možda imaju dobar razlog da sumnjaju u namjere onih pojedinaca u industrijaliziranom svijetu koji govore o pomaganju ILO-u s akcijama u WTO-u. Zaista, ono što je sumnjivo jest vrijeme kada se to događa. Nezaposlenost u EU-u i drugdje je visoka. Radnici i sindikati u mnogim tradicionalnim gospodarskim granama strahuju za svoje poslove. Ta iznenadna briga za prava radnika u siromašnijim zemljama počinje nalikovati na obični dobro poznati protekcionizam - zaštitu domaćih proizvoda stavljanjem visokih carina na uvezenu robu. U nekim su slučajevima oni koji nas kritiziraju u pravu, što je problem za one među nama koji se ozbiljno brinu zbog toga što procesi proizvodnje u nekim zemljama krše međunarodno priznane standarde rada. Kako možemo poruku koju šaljemo učiniti vjerodostojnijom? Trebali bismo početi tako da naše tvrdnje postanu dosljedne. Ako tvrdimo da je slobodna trgovina odlična stvar kada se radi o proizvodima i uslugama koje proizvode zemlje EU-a, moramo priznati da je slobodna trgovina odlična stvar i u onim područjima u kojima mogu konkurirati siromašne zemlje. Mi na Zapadu moramo imati dovoljno samopouzdanja da vjerujemo kako naša tržišta nije potrebno štititi od zemalja u razvoju. U onih nekoliko područja u kojima se mogu takmičiti s nama, to bismo im trebali i omogućiti. Omogućavajući takvu konkurenciju, povećali bismo naše moralno pravo da zahtijevamo da uvjeti rada u zemljama u razvoju budu u skladu s međunarodnim standardima. Etička dimenzija trgovine u industrijaliziranom je svijetu sve važnija. Globalizacija znači povećanu svijet o lošim uvjetima rada drugdje. Kako se oblikuje javno mnijenje, postoji realni rizik da će mnogi ljudi zaključiti kako je potrebno zauzdati uvoz proizvoda i usluga iz zemalja u razvoju u zemlje Zapada. Ako se ta pitanja budu zanemarivala, zemlje u razvoju će izgubiti najviše ili izravno, bojkotima koji uzrokuju manje trgovine pa time i manje razvoja, ili posredno, sve većim odupiranjem razvijenih zemalja budućim trgovinskim sporazumima. Demonstranti iz Seattlea koji su digli svoj glas protiv WTO-a bili su samo još jedan podsjetnik na to da se ne možemo pretvarati kako pravila trgovine nemaju veze s ostatkom svijeta. Kršenje prava radnika potkopava vjerodostojnost liberalizacije i multilateralnih trgovinskih pravila. No Seattle je pokazao i to da oni koji pokušavaju pitanje standarda rada iskoristiti za svrhe protekcionizma i koji pozivaju na sankcije ne postižu ništa. Tako se mora pojasniti da nastojimo unaprijediti standarde s kojima se većina članica WTO-a već složila u ILO-u, i da ne nastojimo smišljati nove. Jednako treba naglasiti i to da su sredstva za postizanje ovoga stimulacije i pomoć za razvoj. Konvencije ILO-a nisu namijenjene sprječavanju razvoja nametanjem nečijih prednosti. Naprotiv, one utvrđuju minimalnu prihvatljivu razinu ljudskih prava na radnom mjestu. Pravo na oblikovanje sindikata, npr., ne bi trebalo ovisiti o stupnju razvoja. Uključivanje takvih standarda u program svjetske trgovine bila bi mala cijena koju bi zemlje u razvoju platile ako to osigurava podršku industrijaliziranog svijeta liberalizaciji trgovine. Jamčeći ljudska prava na radnom mjestu, zemlje u razvoju mogu ostvariti slobodu da se natječu", piše Leif Pagrotsky, švedski ministar trgovine.