STATISTIKA

Statistika RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U PROSINCU 5,5 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj treći mjesec za redom ostvaruje rast. Tako je u prosincu 1999. godine bila 5,5 posto viša u odnosu na isti mjesec godinu ranije, što je donekle utjecalo na ublažavanje zabilježenog pada industrijske proizvodnje u 1999. godini, koja je po podatcima Državnog zavoda za statistiku, manja 1,4 posto u odnosu na godinu ranije. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u prosincu je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, povećana za 6,7 posto u odnosu na isti mjesec godine prije, kapitalnih proizvoda za 26,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 43 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto. Jedina grupcija koja je u prosincu zabilježila pad je energija, čija je proizvodnja bila manja jedan posto nego u istom mjesecu 1998. Tijekom 1999. godine u usporedbi sa godinom ranije rast proizvodnje ostvaren je u dvije grupacije - energije za 9,3 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 9,7 posto. Istodobno je proizvodnja intermedijarnih proizvoda (osim energije) manja jedan posto, kapitalnih proizvoda 5,3 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena za 5,8 posto u usporedbi s 1998. godinom. Među pojedinim granama značajniji rast proizvodnje lani je ostvaren kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira za 20,7 posto, proizvodnje ostalih prometnih sredstava (izuzev motornih vozila, prikolica i poluprikolica) 12,6 posto, opskrbe električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 11,1 posto, proizvodnje duhanskih proizvoda 10,2 posto i dr. Od značajnijih proizodnji lani je pad zabilježen kod proizvodnje uredskih strojeva i računala 27,9 posto, proizvodnje strojeva i uređaja 14,3 posto, prerade drva, proizvodnje proizvoda od drva, osim namještaja 14,2 posto, proizvodnje metala 13,3 posto, proizvodnje tekstila 11,7 posto itd. NEZAPOSLENOST I DALJE RASTE - Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste o čemu govore posljednji podatci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima je broj evidentiranih nezaposlenih osoba krajem prosinca 1999. godine dosegnuo 341.730. To je 5.849 osoba ili 1,7 posto više nego u mjesecu ranije i 38.999 ili 12,9 posto više nego u prosincu 1998. Tijekom prosinca 1999. na burzu rada prijavile su se 22.164 nove osobe, 3,2 posto više nego u istom mjesecu preklani, dok su se istodobno s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlile 7.403 osobe (22,7 posto više nego u istom razdoblju lani), većina njih na određeno vrijeme (4.975 ili 67,2 posto). Iz drugih razloga sa evidencije je brisano 8912 osoba, tj. 12,6 posto manje nego u prosincu 1998. godine. Krajem prošlogodišnjeg prosinca u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nalazilo se ukupno 24.230 osoba (7,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba) kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavca. U odnosu na studeni, broj takvih osoba povećao se za 220 osoba (0,9 posto), a u odnosu na prosinac 1998. za 1.731 osobu (7,7 posto). Tijekom prosinca 1999. u evidenciju Zavoda pristiglo je 910 takvih osoba. Udjel stručnih nezaposlenih osoba evidentiranih na burzi rada povećan je na otprilike 66,2 posto. U ukupnom broju nezaposlenih najveći je udjel, 35,1 posto kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) radnika, zatim osoba sa srednjom stručnom spremom (SSS) oko 24,1 posto, nekvalificiranih (NKV) osoba gotovo 19,7 posto, a polukvalificiranih i niže stručne spreme (PKV i NSS) oko 14,2 posto. Pritom oni sa visokom i višom stručnom spremom (VSS i VŠS) čine sedam posto od ukupno nezaposlenih. Na evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primjerice, sa SSS ima 13.678 nezaposlenih ekonomskih tehničara, 9.900 maturanata gimnazije ili pak, 4.187 strojarskih tehničara. Sa VŠS najviše je nezaposlenih ekonomista (1301), nastavnika razredne nastave (682) i upravnih pravnika (671), dok je sa VSS također najviše nezaposlenih diplomiranih ekonomista (1.257), diplomiranih pravnika (1.093) te liječnika (903). Među PKV i NSS osobama najviše je pomoćnih radnika, njih 10.841, dok je među nezaposlenim KV i VKV osobama, najviše onih zanimanja prodavač (17.637). U prosincu je ukupno evidentirana nezaposlenost povećana u svim županijama. Broj nezaposlenih u usporedbi s prosincem 1998. godine najviše je, izraženo u postotcima, porastao u Krapinsko-zagorskoj županiji 25,9 posto na 7.227 nezaposlenih, u Virovitičko- podravskoj županiji 23,4 posto (8.202 evidentirano nezaposlenih), te u Vukovarsko-srijemskoj 22,9 poasto na 20.179 osoba, a najmanje u Zadarskoj (4,3 posto na 15.446 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (5,6 posto na 17.464 osoba). Najveći broj nezaposlenih u prosincu prošle godine evidentiran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 45.425, što je za 8,5 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. U u Gradu Zagrebu registrirana je 41.181 nezaposlena osoba ili 17,4 posto više nego krajem godine prije, a u Osječko-baranjskoj županiji broj nezaposlenih u tom je vremenu povećan za 16,3 posto na 31.078 osoba. Od 341.730 nezaposlene osobe krajem prosinca prošle godine prvi put posao je tražilo njih više od 99 tisuća ili 29,1 posto. Osoba do 24 godine starosti među nezaposlenima je 34,7 posto, do 29 godina daljnjih 12,9 posto. Oko 22,5 posto je onih starosti od 30 do 39 godina, a više od 40 godina ima gotovo 30,1 posto nezaposlenih. Krajem prosinca 1999. na burzi je bilo evidentirano 180.129 nezaposlenih žena, 13,3 posto više nego u prosincu 1998. godine. Njihov je udjel u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju povećan od 52,5 posto na 52,7 posto.