ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Prema nedavno objavljenim podatcima Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je u 1998. radilo 578 knjižnica, što je za 4,5 posto manje nego u 1995. Registriranih korisnika također
je manje, i to za 14,6 posto, dok su se prinova knjižnične građe i broj zaposlenog stručnog osoblja povećali (za 32,9 i 14,4 posto). Knjiga i brošura bilo je za 15,6 posto više, novina za 16,5 posto, a časopisa za 2,5 posto.
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Prema nedavno objavljenim podatcima
Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je u
1998. radilo 578 knjižnica, što je za 4,5 posto manje nego u 1995.
Registriranih korisnika također je manje, i to za 14,6 posto, dok su
se prinova knjižnične građe i broj zaposlenog stručnog osoblja
povećali (za 32,9 i 14,4 posto). Knjiga i brošura bilo je za 15,6
posto više, novina za 16,5 posto, a časopisa za 2,5 posto.#L#
Od ukupnog broja knjižnica, njih 57 su samostalne, 97 u sastavu
druge knjižnice, a 424 su u sastavu neke ustanove ili poduzeća.
Najviše je narodnih knjižnica (243), specijalnih (176) i
visokoškolskih (134), slijede samostanske (17), općeznanstvene
(četiri), dvije sveučilišne te Nacionalna i Centralna Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti.
Od ukupnog broja registriranih korisnika (6045182) najviše ih je
bilo u narodnim knjižnicama (4950075) te u visokoškolskim
(496488), Nacionalnoj (220326) i specijalnima (217917).
Najveću međunarodnu međuknjižničnu razmjenu imale su Nacionalna,
visokoškolske i specijalne, a domaću specijalne, narodne i
visokoškolske, dok ostale takvu razmjenu nisu ni provodile.
Najveće rashode (u tisućama kuna) imale su specijalne knjižnice
(518191), narodne (251964) te visokoškolske (39293) i Nacionalna
(37241). Od tih svota za zaposlene su najviše izdvojile narodne
(122340), specijalne (97026), visokoškolske (31265) i Nacionalna
(16215), dok je ostatak bio za nabave knjižničnog materijala i
ostalo. Najviše su na nabavu knjižničnog materijala potrošile
specijalne (420065) i narodne (108379) knjižnice. Za ostalo
najveće su rashode imale narodne (21245) i Nacionalna (19167).
Najviše je zaposlenih bilo u narodnim knjižnicama, a slijede
Nacionalna, visokoškolske i specijalne.
(Hina) pp/ag mc