STATISTIKA

RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U STUDENOME 0,5 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome je povećana 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih je jedanaest ovogodišnjih mjeseci industrijska proizvodnja smanjena dva posto prema istom lanjskom razdoblju. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama u studenome je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana 21,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, energije 3,3 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije 0,9 posto. Pad proizvodnje u studenome je zabilježen kod kapitalnih proizvoda, 2,7 posto i kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 1,9 posto. Ukupno je u prvih jedanaest ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem rast proizvodnje ostvaren u dvije grupacije - energije, 10,6 posto i proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju, 6,9 posto. Istodobno je proizvodnja kapitalnih proizvoda manja 7,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,4 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije smanjena za 1,6 posto u usporedbi s prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. Gledano po pojednim djelatnostima (NKD) u prvih je jedanaest ovogodišnjih mjeseci porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 8,5 posto te proizvodnja u rudarstvu i vađenju, 2,3 posto. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je u spomenutom razdoblju smanjena 3,7 posto. Pritom je u spomenutim granama značajan rast proizvodnje zabilježen u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira, i to za 21,6 posto, te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom, 12,9 posto. Od značajnijih proizvodnji pad su zabilježili proizvodnja uredskih strojeva i računala 28,7 posto, proizvodnja tekstila, 12 posto te prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva osim namještaja 15,1 posto. PRIVATIZACIJA HT-A POPRAVILA PRORAČUN - Zahvaljujući prije svega velikom kapitalnom prihodu od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija u listopadu bitno je promijenjena slika brojki hrvatskog državnog proračuna. U tom su mjesecu ukupni prihodi državnog proračuna premašili iznos od devet milijardi kuna, što je do sada rekordan jednomjesečni prihod. U tom su kapitalni prihodi činili 5,3 milijarde a porezni prihodi 3,6 milijardi kuna. Listopadski višak prihoda nad rashodima, u iznosu od 3,1 milijardu kuna, utjecao je na znatno smanjenje agregatnog manjka državnog proračuna za prvih deset mjeseci ove godine na 763 milijuna kuna. Po podatcima Ministarstva financija u prvih deset mjeseci ove godine ukupni su prihodi državnog proračuna iznosili 38,3 milijardi kuna, što je 4,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno su ukupni rashodi i posudbe umanjene za otplate iznosili 39,1 milijardu kuna, i bili su 11,2 posto veći nego u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci. U tome su ukupni rashodi - tekući i kapitalni, u iznosu od 38,05 milijardi kuna povećani 12,4 posto. Poreznim prihodima prikupljeno 31,5 milijardi kuna, što je 7 posto manje nego u deset prošlogodišnjih mjeseci. U tome prihodi od poreza na dodanu vrijednost čine 16,3 milijardi kune, ili 4 posto manje. Trošarinama je prikupljeno 4,95 milijardi kuna (2,7 posto više),?porezima na dohodak 3,68 milijardi kuna, ili 7,1 posto manje, a porezom na dobit 1,98 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto manje. Prihodima od kapitala, ponajviše zahvaljujući prodaji dijela HT-a, prikupljeno je 5,47 milijardi kuna, čak 256 posto više. Na rashodnoj strani državnog proračuna u prvih deset mjeseci ove godine tekući raspodi čine 31,4 milijarde kuna, a u tome na plaće i doprinose poslodavca otpada 11,9 milijardi ili 13,8 posto više nego u istom razodoblju lani, na subvenicije i ostale tekuće transfere 11,3 milijardi, što je 36,2 posto više. Kapitalni pak rashodi iznosili su 6,65 milijardi kuna i veći su za 40,5 posto, dok su posudbe umanjene za otplate iznosile nešto više od milijardu kuna, što je 20,7 posto manje nego u deset prošlogodišnjih mjeseci. Listopadski višak prihoda nad rashodima u iznosu od 3,1 milijardu kuna u potpunosti je utrošen za povrat dijela domaćeg i inozemnog duga. Po podatcima iz prosinačkog Biltena Hrvatske narodne banke inozemstvu je izvršen neto povrat sredstva u iznosu od dvije milijarde kuna, čime su podmireni kratkoročni krediti uzeti od Dresdner banke u razdobljima prije privatizacije HT-a radi privremenog premošćivanja likvidnosti. Domaćim sektorima izvršen je neto-povrat sredstva u iznosu od 1,1 milijardu kuna, a razina duga države kod središnje banke u tom je mjesecu smanjena za 300 milijuna kuna. Po izjavama predstavnika HNH-a datim krajem prošlog tjedna, dug države prema središnjoj banci bio je još oko 270 milijuna kuna, a do kraja godine treba biti sveden na nulu. U ovoj je godini inače HNB davala kratkoročne pozajmnice državi a njihov je najviši iznos bio nešto veći od 1,3 milijarde kuna. Porast državnih rashoda, za prvih deset mjeseci ove godine za oko 12 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, u uvjetima neprevladane gospodarske recesije, po ocjenama savjeta Hrvatske narodne banke, dodatno upozorava na nužnost što skorijeg fiskalnog zaokreta. Ako bi se u sljedećoj godini uspjelo ostvariti makar zaustavljanje državne potrošnje na dosegnutoj razini, po ocjeni središnje banke u novčanoj bi se politici otvorilo više prostora za podržavanje gospodarskog rasta, bez ugrožavanja tečaja i oživljavanja inflacije. Procjenjuje se da bi realni gospodarski rast mogao iznosti oko 2,6 posto, uz pretpostavke manjeg zaduživanja države kod središnje i poslovnih banaka i preusmjerevanje dijela kreditnih plasmana u privatni sektor uz moguće snižavanje kamata. Uz smanjenje potrošnje, i brojni analitičari, a i Savjet središnje banke već se ranije založio da se veći dio prihoda od privatizacije usmjeri u jačanje izvozno konkurentne proizvodnje. To je do sada uglavnom izostalo. Kako slijede značajni prihodi od privatizacije banaka (već u siječnju 300 milijuna eura od prodaje 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb talijanskom BCI-u, a potom i Riječke i Splitske banke), od velike je važnosti za oporavak hrvatskog gospodarstva kako će ta sredstva biti utrošena. REALNI PAD PROMATA U TRGOVINI NA MALO - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je, nakon pada u prethodna dva mjeseca, u listopadu zabilježio realni rast od 4,4 posto u odnosu na rujan. No, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi zaostajanje u dotadašnjem dijelu godine, pa je ukupno ostvareni promet nakon deset ovogodišnjih mjeseci realno 7 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku. Povećanju prometa u listopadu, u odnosu na rujan, pridonijelo je povećanje prometa u prodaji automobila (nominalno 22,6 posto), tekstila, odjeće i obuće (27,8 posto), knjiga, novina i pisaćeg pribora (12,6 posto) te farmaceutskih, medicinskih i kozmetičkih proizvoda (8 posto). Na godišnjoj razini, međutim, kretanja su nešto drugačija. Povećanje prometa u prvih deset mjeseci ove godine u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem ostvareno je kod prodaje motornih goriva i maziva nominalno za 35,9 posto, hrane, pića i duhanskih proizvoda 18,2 posto, knjiga i novina 8,6 posto te farmaceutskih proizvoda 1,4 posto. Istodobno, zalihe u trgovini na malo krajem listopada bile su 6 posto veće nego prijašnjeg mjeseca, dok su u odnosu na konac listopada prošle godine bile manje 2,7 posto. POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI - HRVATSKI PRIORITET - Više od 20 posto aktivnog stanovništva u Hrvatskoj je nezaposleno. Po posljednjim podacima broj evidentiranih nezaposlenih osoba dostigao je 336 tisuća, a stopa nezaposlenosti rekordnih 20,2 posto. Na evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primjerice, ima 13.590 nezaposlenih ekonomskih tehničara, više od 10 tisuća pomoćnih radnika, gotovo 10 tisuća maturanata gimnazije, više od četiri tisuće strojarskih tehničara, 2.700 medicinskih sestara, po više od šest tisuća vozača teretnih vozila, kuhara i konobara, između četiri i pet tisuća strojobravara, konfekcionara, automehaničara, više od tri tisuće kovinotokara, 1.250 diplomiranih ekonomista, 1.086 diplomiranih pravnika, 891 liječnik, 345 diplomiranih inženjera strojarstva itd. Evidentirana nezaposlenost u Hrvatskoj posljednjih godina stalno raste, pa su već svi uglavnom suglasni da je rješavanje pitanja nezaposlenosti hrvatski prioritet. Analiza kretanja broja nezaposlenih u Hrvatskoj od 1982. do 1998. godine, koji je sačinio Hrvatski zavod za zapošljavanje, pokazuje velik porast evidentirane nezaposlenosti u tom vremenu. Broj nezaposlenih krajem 1982. godine iznosio je 107.326, a koncem 1998. godine 302.731. Riječ je o porastu za 195 tisuća osoba ili 182 posto. No, kretanje broja nezaposlenosti, napominje se u Analitičkom biltenu Zavoda, u tom vremenu nije bilo ujednačeno. Veliki porast, navodi se u analizi, pojavio se 1990. i 1991., a zatim je došlo do opadanja nezaposlenosti u 1992. i 1993. da bi nakon toga uslijedio veći porast nezaposlenosti tijekom 1996., 1997. i 1998. godine. Povećanje nezaposlenosti tijekom 1990. (godišnji prosjek 253.669) i 1991. (266.568) uzrokovano je porastom broja novoprijavljenih tražitelja posla, smanjenje 1992. opadanjem broja novoprijavljenih i porastom broja brisanih zbog zaposlenja ili drugih razloga. Tijekom slijedeće tri godine bilježi se smanjenje nezaposlenosti, na prosječno godišnje 240 tisuća u 1995. godini. Naredne tri godine, 1996., 1997. i 1998. broj nezaposlenih osjetnije raste a iz analize se može zaključiti da je porast nezaposlenosti u tim godinama zabilježen ponajprije zbog rasta novoprijavljenih tražitelja posla koji su prethodno bili zaposleni. S druge strane, u tim je godinama zabilježen i značajan porast broja zaposlenih, naročito na određeno vrijeme, premda nedovoljan da bi ukupan broj brisanih iz evidencije postao veći od broja novoprijavljenih. Tako se broj novoprijavljenih tražitelja posla povećao sa 177 tisuća u 1995. na 221 tisuću u 1998. godini, dakle za više od 44 tisuće osoba, dok je broj brisanih (zbog zaposlenja) u istom razdoblju povećan sa 175 tisuća na gotovo 206 tisuća ili za samo nešto više od 30 tisuća osoba. Daljnje razlučivanje novoprijavljenih tražitelja posla na one koji prethodno nisu bili i one koji su bili zaposleni, pak, pokazuje da je porast ukupnog broja novoprijavljenih u tom razdoblju dobrim dijelom uzrokovan povećanjem broja onih koji su prethodno bili zaposleni. Taj se broj povećao sa 112 tisuća u 1995. na gotovo 155 tisuća u 1998. godini, dakle za oko 43 tisuće. Istodobno, i broj zaposlenih s evidencije Zavoda je stalno rastao i povećao se s gotovo 76 tisuća na više od 109 tisuća osoba. U razdoblju od 1982. do 1998. nije došlo samo do povećanja evidentirane nezaposlenosti već i do promjene njezine strukture. Primjerice udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih povećao se s 38 posto u 1982. na 50,5 posto u 1997., a zatim se smanjio na 48 posto u prošloj godini. U posljednje se vrijeme povećava udio žena u ukupnoj nezaposlenosti pa je tako krajem studenoga ove godine udio žena iznosio 53,4 posto. Također se promjenila struktura nezaposlenosti prema prethodnoj zaposlenosti. Udio osoba koje su prethodno bile zaposlene povećao se s 51 posto u 1982. na 69 posto u 1998. godini. Bitne su promjene i u kvalifikacionoj strukturi: udio KV i VKV radnika povećao se s 24 na 34 posto, udjel osoba sa SSS sa 21 na 23 posto. Od 335.881 nezaposlene osobe krajem studenoga ove godine prvi put posao traži njih više od 99 tisuća ili gotovo 30 posto. Osoba do 24 godine starosti među nezaposlenima je oko 30 posto, do 29 godina daljnjih 15 posto. Oko 25 posto je onih starosti od 30 do 39 godina, a više od 40 godina ima gotovo 30 posto nezaposlenih. Udio stručnih nezaposlenih osoba povećan je na oko 65 posto. U ukupnom broju nezaposlenih najveći je udio, 35 posto KV i VKV radnika, zatim osoba sa srednjom stručnom spremom oko 24 posto, osoba sa NKV gotovo je 20 posto, a PKV i NSS oko 14 posto. Oni sa visokom i višom stručnom spremom čine 6,9 posto od ukupno nezaposlenih.