STATISTIKA

Statistika PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosincu su u Hrvatskoj prema mjesecu ranije porasle 0,3 posto, prema prosincu 1998. 5,9, a u 1999. u odnosu na prethodnu godinu 2,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u prosincu su u odnosu na studeni porasle 2,1 posto, cijene kapitalnih proizvoda za 0,6 posto, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjene za 0,2 posto, kao i cijene intermedijarnih proizvoda za 0,1 posto. Istodobno, proizvođačke cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su zadržale razinu cijena iz studenog. U odnosu na prosinac 1998. godine najviše su porasle cijene energije, 15,4 posto. Cijene intermedijarnih proizvoda zabilježile su rast od 3,7 posto, cijene kapitalnih proizvoda od 5,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9 posto. Gledano prema podučjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prosincu su prema studenom najviše porasle cijene u rudarstvu i vađenju, 7,9 posto, dok su cijene prerađivačke industrije smanjene 0,1 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom cijene su ostale na istoj razini kao u studenom. Od ukupno 27 odjeljaka industrijske proizvodnje rast cijena zabilježen je u njih deset. Tako su cijene vađenja sirove nafte i zemnog plina porasle 9,8 posto, u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i oprema cijene su više 1,6 posto, u proizvodnji proizvoda od gume i plastike 1,3 posto, u proizvodnji strojeva i uređaja 0,6 posto, u preradi drva i proizvoda od drva osim namještaja 0,5 posto, u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira, proizvodnji metala i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica 0,3 posto, u vađenju ostalih ruda i kamena 0,2 posto te u proizvodnji tekstila 0,1 posto. Pad cijena ostvaren je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 0,8 posto, u proizvodnji električnih strojeva i aparata, za 0,5 posto, u proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna, za 0,3 posto te u proizvodnji hrane i pića, za 0,1 posto. U preostalih 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u prosincu u odnosu na studeni nisu se mijenjale. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda pri proizvođačima su se od početka godine do kraja prosinca prosječno mjesečno mijenjale po stopi od 0,479 posto, ili ukupno za dvanaest mjeseci 1999. godine za 5,9 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 3.041 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj za listopad prošle godine iznosila je 3.041 kuna i bila nominalno 8,9 posto, a realno 4,7 posto veća nego godinu dana prije, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Po tim je podacima prosječna plaća za prvih deset mjeseci prošle godine iznosila 3.018 kuna i bila nominalno 14,1 posto, a realno 10,3 posto veća nego u istom razdoblju 1998. Među pojedinim djelatnostima po visini prosječne mjesečne plaće za prvih deset mjeseci prošle godine prednjači osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja sa 5.411 kuna, a odmah potom zračni prijevoz sa 5.152 kune. Te su djelatnosti zabilježile nominalni rast plaća nešto veći od prosječnog (16 odnosno 17,1 posto). Po visini prosječne neto zarade slijedi zatim financijsko poredovanje osim osiguranja i mirovinskih fondova sa prosječnom neto plaćom u iznosu od 4.207 kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 12,8 posto. Iznadprosječni rast, od 25,7 posto, za prvih je deset mjeseci prošle godine ostvaren u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju gdje je prosječna neto plaća iznosila 3.896 kuna. U zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prosječna je neto plaća od 3.691 kunu nominalno povećana 20,4 posto, a nešto sporije (18,3 posto) rasla je prosječna neto plaća po zaposleniku u obrazovanju koja je iznosila 3.064 kuna. Znatno ispodprosječan nominalni rast (5,1 posto) bilježi trgovina na veliko i malo. U toj je djelatnosti prosječna neto plaća u razdoblju siječanj-listopad iznosila je 2.435 kuna. U prerađivačkoj industriji prosječna je plaća u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine iznosila 2.626 kuna, što je nominalno 9,4 posto više nego u prvih deset mjeseci lani. Tu su i djelatnosti s najnižim prosječnim plaćama u Hrvatskoj. Tako je prosječna neto plaća po zaposleniku u obradi i štavljenju kože iznosila 1.596 kuna, u proizvodnji tekstila 1.741 kuna, u proizvodnji odjeće; doradi i bojenju krzna 1.831 kunu, a u proizvodnji namještaja, ostaloj prerađivačkoj industriji 1.888 kuna. MANJAK DRŽAVN0G PRORAČUNA 956 MILIJUNA KUNA - Hrvatski državni proračun ostvario je u studenom 3,4 milijardi kuna prihoda, a ukupno je u proračun u prvih jedanaest mjeseci prošle godine prikupljeno 41,7 milijardi kuna prihoda, ili 87 posto planiranog iznosa za 1999. godinu, objavilo je Ministarstvo financija. Istodobno, ukupni su rashodi državnog proračuna u studenome iznosili 3,6 milijardi kuna, a u prvih jedanaest mjeseci ukupni su rashodi bili 42,7 milijardi kuna ili 86 posto planiranog. Ukupni manjak proračuna u studenom je iznosio 193 milijuna kuna, a u prvih jedanaest mjeseci 956,3 milijuna kuna. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine ukupni su prihodi državnog proračuna u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci bili veći za 4,1 posto a rashodi za 11,2 posto. Porezima je od siječnja do studenog prikupljeno 34,7 milijardi kuna ili 86,7 planiranog iznosa, odnosno šest posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Porezni prihodi u studenom 1999. iznosili su 3,2 milijarde kuna, što je u odnosu na preklanjski studeni 5,8 posto više. Tom su porastu najviše pridonijeli porez na dodanu vrijednost sa 5,3 posto porasta na 1,6 milijardi kuna u studenom te trošarina sa 34,5 posto porasta na 573,7 milijuna kuna, a što je ponajprije posljedica porasta trošarina na naftu iz srpnja i duhan iz srpnja i studenog, ali i poboljšanja u naplati u odnosu na godinu ranije. Od studenog se primjenjuju i nove trošarine na uvoz automobila tako da su prihodi od tog poreza veći od prošlogodišnjih za 27 posto, odnosno za 17,7 posto u prvih jedanaest lanjskih mjeseci. Po podatcima Ministarstva financija, rashodi za plaće i doprinose u studenom iznosili su 1,2 milijarde kuna, što je 5,4 posto više nego u istom mjesecu 1998. godine, a u prvih jedanaest mjeseci iznosili su 13 milijardi kuna ili 12,9 posto više nego u istom razdoblju preklani. Rashodi za ostale kupovine dobara i usluga u studenom su iznosili 524 milijuna kuna, odnosno 10,6 posto više nego u studenom prošle godine. Ti su rashodi u prvih jedanaest mjeseci iznosili 6,8 milijardi kuna ili 86 posto od planiranog iznosa, a što je 24,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Takvo smanjenje državne potrošnje u skladu je sa srpanjskim rebalansom državnog proračuna, istaknuli su u Ministarstvu financija. Istodobno su subvencije i tekući transferi u studenom 1999. iznosili 1,1 milijardu kuna, odnosno 19,8 posto više nego u studenom prethodne godine. Od početka godine do studenog je isplaćeno 12,4 milijardi kuna subvencija i tekućih transfera ili 92 posto planiranih sredstava što je međugodišnji porast od 34,6 posto. Izvanproračunskim fondovima do studenog je transferirano 9,5 milijardi kuna (90 posto planiranih sredstava), od čega u studenom 849 milijuna kuna. Tako je ukupni transfer Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) u prošlogodišnjem studenom iznosio 518,5 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) 230 milijuna kuna. Od početka godine do studenog mirovinskom fondu (HZMO-u) je ukupno transferirano 5,9 milijardi kuna ili 96 posto planiranog iznosa, tj. 81 posto više nego u istom razdoblju 1998. godine. Zdravstvenom je pak, fondu (HZZO-u) u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci transferirano 2,1 milijardi kuna ili 80,6 posto planiranih sredstava tj. 41 posto više nego u istom razdoblju preklani. Za isplatu osiguranih štednih depozita isplaćeno je tijekom rujna, listopada i studenog prošle godine 405 milijuna kuna. Kako je napomenuto u mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija za studeni, korišten je i zajam Svjetske banke za obnovu i zaštitu šuma u iznosu od 178,6 milijuna kuna. U HRVATSKOJ 1.314.283 ZAPOSLENIH I 335.881 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je, po podacima iz studenoga prošle godine, bilo 1.314.283 ukupno zaposlenih, što je 1,1 posto manje nego u mjesecu prije. Istodobno je evidentirano 335.881 nezaposlenih osoba, ili 0,7 posto više nego u prethodnom mjesecu, a stopa nezaposlenosti (izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu) dostigla je 20,4 posto. Po privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, u studenome je u Hrvatskoj u pravnim osobama svih oblika vlasništva (trgovačka društva, poduzeća, ustanove, fondovi, udruge, organizacije i njihovi dijelovi) bilo zaposleno 1.023.333 radnika, što je 0,4 posto manje nego u mjesecu prije. Ukupno je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci broj zapsolenih u pravnim osobama bio 3,7 posto manji nego u istom razdoblju godine prije. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, po podatcima iz evidencija aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenom je bilo 199.481, što je 3,2 posto manje nego u mjesecu prije. Aktivnih osioguranika - individualnih poljoprivrednika, po istom je izvoru podataka, bilo 91.469 ili 3,8 posto manje nego prethodnog mjeseca. Gledajući po pojednim djelatnostima, rast zaposlenosti u pravnim osobama svih oblika vlasništva u prvih jedanaest mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje godine prije, zabilježen je u njih tri. U javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju - za 1,9 posto, i u toj je djelatnosti u studenome bilo ukupno 121.995 zaposlenih. Za 0,6 posto veći je broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u kojima je u studenome bilo ukupno 27.310 zaposlenih, dok je zaposlenost u obrazovanju povećana za 0,3 posto (na ukupno 79.698 osoba). U prerađivačkoj industriji, u kojoj je u prošlogodišnjem studenome bilo 256.454 zaposlenih, broj zaposlenih u prvih jedanaest mjeseci 1999. bio je za 5,6 posto manji nego u istom razdoblju godine prije. Osjetnije smanjenje zaposlenosti u tom se vremenu bilježi i u hotelima i restoranima za 10 posto (na 35.833 zaposlenih), za 6 posto u trgovini na veliko i malo; popravak motornih vozila te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstva (143.881 zaposlenih u studenome), 4 posto u građevinarstvu (na 68.454), itd. DUGOVANJA U STUDENOM 25,3 MILIJARDE KUNA - U Hrvatskoj je u listopadu i studenom prošle godine ponovno zabilježen porast iznosa obveza koje se nisu mogle podmiriti zbog nedostatka sredstava na računima dužnika. Tako je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, evidentiranih krajem studenog u Zavodu za platni promet (ZAP), dosegnuo 25,3 milijarde kuna, što je 5,2 posto više nego na kraju prethodnoga mjeseca, a čak 2,3 milijarde kuna više nego dva mjeseca ranije. U usporedbi sa stanjem potkraj listopada, u studenome je povećan i broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama, 0,7 posto, na 169.773 osoba, kao i broj blokiranih pravnih osoba, za 1,9 posto pa su potkraj studenoga evidentirane 30.372 pravne osobe s nepodmirenim dospjelim nalozima za plaćanje. Gledano na dulji rok, podaci ZAP-a pokazuju, da je platna sposobnost gospodarskih subjekata još nepovoljnija. U usporedbi sa stanjem krajem 1998. godine broj blokiranih pravnih osoba povećan je 14,6 posto, a iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje porastao je 75 posto. Istodobno, broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama smanjio se 6,9 posto. Prema studenom 1998. godine broj insolventnih pravnih osoba povećan je 9,3 posto, dok je iznos nepodmirenih dospjelih obveza porastao 88 posto. Od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga 30. studenog prošle godine na nepodmirene naloge za plaćanje poreza na promet i izvršnih rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor odnosilo se 3,1 milijarda kuna ili 12,2 posto, a na naloge za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće 1,2 milijarde kuna ili 4,8 posto. Te dvije vrste plaćanja imaju prioritet i izvršavaju se prije ostalih prijavljenih naloga. Najveće teškoće s plaćanjem obveza u studenom su ponovo zabilježene u djelatnosti trgovine na koju se odnosilo 42,1 posto svih nepodmirenih naloga ili 10,6 milijardi kuna, što je 5,6 posto više nego u listopadu. Slijedi prerađivačka industrija sa više od 6,9 milijardi kuna duga te građevinarstvo sa dugom od 1,7 milijardi kuna. Po trajanju blokade, najveći je broj pravnih osoba (64,9 posto) koje su neprekidno blokirane više od godinu dana i na njih se odnosi čak 82,3 posto ukupnog iznosa dospjelih naloga. Promatrajući po oblicima vlasništva, najviše problema s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne osobe u privatnom vlasništvu. Na njih se odnosi više od polovice nepodmirenih obveza svih pravnih osoba. Na državni, pak, sektor odnosilo se 1,6 posto ukupnog broja blokiranih pravnih osoba sa 1,9 milijardi kuna nepodmirenih naloga ili 7,4 posto ukupnog iznosa. Kad je riječ o kretanju po županijama, u usporedbi sa stanjem potkraj 1998. godine zabilježeno je povećanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje u svim županijama, osim u Dubrovačko- neretvanskoj. Tako je najveći iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje potkraj studenog lani zabilježen u gradu Zagrebu i iznosio je 7,5 milijardi kuna, što je 64,1 posto više nego u prosincu 1998. godine. Slijedi Primorsko-goranska županija sa više od 2,46 milijarde kuna duga pravnih osoba te Splitsko-dalmatinska županija s 2,41 milijardu kuna.