HR-GOSPODARSKIPOKAZATELJI-STATISTIKA-Gospodarski pokazatelji STATISTIKA StatistikaNOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA REALNO MANJI 1,5 POSTO - Novčani tokovi hrvatskih poduzetnika, po podacima Zavoda za platni promet za prvih jedanaest
mjeseci prošle godine, pokazuju stagnaciju gospodarske aktivnosti. Novčani primici poduzetnika u tom su vremenu iznosili 325,63 milijardi kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Izdaci su istodobno nominalno povećani za 2 posto, na 325,64 milijardi kuna. Takav nominalni rast primitaka i izdataka ispod je razine kretanja cijena na malo, pa proizlazi da su primici zabilježili realni pad za 1,5 posto a kod izdataka realni pad je 2 posto. Ukupni izdaci poduzetnika u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prošle godine bili su za 12 milijuna kuna veći od primitaka. Takvo kretanja novčanih tokova, napominju u ZAP-u, pod dominantnim je utjecajem sličnih kretanja u industrijskoj proizvodnji (koja je u tom vremenu zabilježila pad od 2 posto), realnog pada prometa u trgovini na malo u prvih deset mjeseci za 7,6 posto i broja noćenja turista koji do kraja listopada bilježi smanjenje za više od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Po podatcima ZAP-a, najveći porast novčanih primitaka od siječnja do studenoga 1999. u usporedbi s istim razdobljem godine prije,
Statistika
NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA REALNO MANJI 1,5 POSTO - Novčani tokovi
hrvatskih poduzetnika, po podacima Zavoda za platni promet za prvih
jedanaest mjeseci prošle godine, pokazuju stagnaciju gospodarske
aktivnosti. Novčani primici poduzetnika u tom su vremenu iznosili
325,63 milijardi kuna, što predstavlja nominalno povećanje za 2,5
posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Izdaci su istodobno
nominalno povećani za 2 posto, na 325,64 milijardi kuna. Takav
nominalni rast primitaka i izdataka ispod je razine kretanja cijena
na malo, pa proizlazi da su primici zabilježili realni pad za 1,5
posto a kod izdataka realni pad je 2 posto. Ukupni izdaci
poduzetnika u razdoblju od siječnja do kraja studenoga prošle
godine bili su za 12 milijuna kuna veći od primitaka.
Takvo kretanja novčanih tokova, napominju u ZAP-u, pod dominantnim
je utjecajem sličnih kretanja u industrijskoj proizvodnji (koja je
u tom vremenu zabilježila pad od 2 posto), realnog pada prometa u
trgovini na malo u prvih deset mjeseci za 7,6 posto i broja noćenja
turista koji do kraja listopada bilježi smanjenje za više od 15
posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Po podatcima ZAP-a, najveći porast novčanih primitaka od siječnja
do studenoga 1999. u usporedbi s istim razdobljem godine prije,
evidentiran je u rudarstvu i vađenju (23,5 posto), potom u
poljoprivredi, lovu i šumarstvu (8,5 posto) i poslovanju
nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (6 posto).
Negativan je trend zabilježen u dva (od ukupno deset područja) i to
u ribarstvu - smanjenje više od 20 posto i u djelatnosti hotela i
restorana sa smanjenjem za 13,7 posto.
Istodobno, prerađivačka industrija, na koju u strukturi primitaka
poduzetnika otpada 27,5 posto, na razini je prijašnje godine. U
najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini na koju se odnosi 37,2
posto ukupnih primitaka svih poduzetnika, novčani su primici bili
veći 3,5 posto.
UBRZANI RAST DUGOVA NA KRAJU 1999. GODINE - Rast prijavljenih
nepomirenih naloga
za plaćanje u Zavodu za platni promet nastavljen je i u posljednjim
mjesecima protekle godine. Posljednjeg dana studenoga iznos
prijavljenih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih
osoba dosegnuo je 25,3 milijarde kuna, što je 5,2 posto ili 1,3
milijarde kuna više nego u mjesecu prije, objavljeno je iz ZAP-a.
Istodobno je povećan i broj pravnih osoba s prijavljenim
nepodmirenim nalozima za plaćanje za 1,9 posto, odnosno za 556
pravnih osoba, na više od 30 tisuća.
Povećanje nepodmirenih dospjelih obveza zabilježeno je kod svih
vrsta plaćanja, osim doprinosa iz i na plaće. Tako je iznos
akceptnih naloga krajem studenoga bio 5,9 posto veći nego u
listopadu, iznos sudskih i drugih rješenja 2,4 posto, naloga za
plaćanje poreza 6 posto veći, dok je kod naloga za plaćanje
doprinosa iz i na plaće zabilježeno smanjenje za 4,9 posto.
U ZAP-u napominju kako očekivano smanjenje blokada povezanih s
akceptnim nalozima još nije uslijedilo. Zaključuje se kako je
većina vjerovnika koji su posjedovali akceptne naloge s rokom
dospijeća poslije 1. travnja 1999., kada je taj instrument
osiguranja plaćanja ukinut, odlučila prigodom obveznog
evidentiranja tih naloga u ZAP-u naznačiti kao datum dospijeća dan
u posljednjim mjesecima 1999.
Kao i u prijašnjim razobljima, najveći iznosi nepodmirenih naloga
za plaćanje krajem studenoga evidentirani su u trgovini (9,8
milijardi kuna ili 38,8 posto ukupnog iznosa), u proizvodnji hrane
i pića (2,2 milijarde ili 8,9 posto), u građevinarstvu (1,7
milijardi ili 6,7 posto) i poljoprivredi (1,6 milijardi kuna ili
6,5 posto).