STATISTIKA

Statistika MANJA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila je u razdoblju od rujna do studenoga 1999. godine 1,7 posto manja od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju godinu ranije, dok je u odnosu na razdoblje lipanj-kolovoz 1999., proizvodnja manja za 0,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ti su pokazatelji, napominje se, izračunati na temelju indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz kojih je isključen utjecaj slučajne komponente. Podatci o promjenama industrijske proizvodnje (izračunate na temelju indeksa trend-ciklusa) promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuju da je u razdoblju od rujna do studenoga 1999. u odnosu na iste mjesece godine prije, povećanje od 6,6 posto zabilježeno u rudarstvu i vađenju, dok je proizvodnja u prerađivačkoj industriji smanjena za 0,9 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 2,6 posto. U usporedbi s razdobljem lipanj-kolovoz 1999., od rujna do studenoga iste godine u rudarstvu i vađenju ostvaren je pad od 3,6 posto, dok je proizvodnja prerađivačke industrije manja 0,8 posto, a opskrba električnom energijom, plinom i vodom veća jedan posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) u razdoblju od rujna do studenoga prošle godine, proizvodnja intermedijarnih proizvoda povećana je za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje preklani, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 19,8 posto, dok energija bilježi smanjenje za 1,5 posto, kapitalni proizvodi za 0,5 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju za 6,7 posto. Kod glavnih industrijskih grupacija, u razdoblju rujan-studeni 1999. u odnosu na lipanj-kolovoz 1999. godine, povećanje od 0,1 posto zabilježeno je u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, proizvodnja kapitalnih proizvoda veća je za 0,9 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 7,3 posto. Smanjenje proizvodnje zabilježeno je u proizvodnji energije (0,3 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (jedan posto). DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI S INOZEMSTVOM 3,2 MILIJARDE DOLARA - Hrvatski robni izvoz na kraju prošle godine bilježi daljnje usporavanje, a deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom dostigao je 83 posto vrijednosti izvoza. U prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci vrijednost hrvatskog izvoza, izražena u američkim dolarima, iznosila je 3,86 milijardi dolara, što je za 8 posto manje nego u istom vremenu godine prije. Istodobno, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je roba za 7,06 milijardi dolara ili za 9,2 posto manje nego u istom vremenu prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni, premda je zbog usporavanja robne razmjene smanjen za 10,6 posto, iznosi visokih 3,2 milijarde dolara. Najveći pad vrijednosti izvoza bilježi kod isporuka proizvođača kapitalnih proizvoda, čiji je izvoz zbog manjeg izvoza brodova, smanjen za 17,7 posto na 914 milijuna dolara, te potom kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,7 posto na 1,1 milijardu dolara. Izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, ostvaren u vrijednosti od 1,32 milijarde dolara manji je 4,5 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju (131 milijun dolara) smanjen je 2,2 posto. Gledano po glavnim industrijskim grupacijama u porastu je, za 27,5 posto jedinom izvoz energije ostvaren u vrijednosti od 307 milijuna dolara. Pritom prerađivačka industrija bilježi pad izvoza za 7,9 posto, na što je utjecalo smanjenje izvoza njenih ključnih djelatnosti (brodogradnje, proizvodnje hrane i pića, odjeće i prerade kože te kemikalija i kemijskih proizvoda) koje u strukturi hrvatskog izvoza nose više od 50 posto. Podaci o strukturi hrvatskog izvoza upozoravaju nadalje kako se i dalje smanjuje udio redovitog izvoza - sa 53,2 posto u jedanaest mjeseci 1998. na 50,7 posto u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, sa 38,7 na 42 posto porastao je udio u ukupnoj vrijednosti isporuka u inozemstvo, izvoza nakon oplemenjivanja, odnosno doradnih poslova. Smanjenje razine ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji odrazilo se na pad uvoza koji je prisutan kod gotovo svih namjenskih komponenti osim energije. Tako je uvoz intermedijarnih proizvoda, koji je diktiran potrebama domaćih proizvođača, smanjen za 11,7 posto, na 2,23 milijarde dolara. Isto je tako uslijed smanjene potražnje i kupovne moći stanovništva u padu je uvoz robe široke potrošnje - netrajnih proizvoda za 15,5 posto na 1,03 milijarde dolara i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 16,8 poasto na 294 milijuna dolara. Istodobno, kapitalnih dobara uvezeno je za 2,3 milijarde dolara, što je za 6,4 posto manje nego u jedenaest mjseci prethodne godine, dok je uvoz energije povećan za 29,7 posto na 711 milijuna dolara. Što se tiče regionalne usmjerenosti hrvatske robne razmjene, na zemlje EU u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci otpada 49,5 posto ukupnog izvoza i oko 57 posto uvoza. Hrvatski robni izvoz u EU u prvih jedanaest mjeseci iznosio je 1,91 milijardu dolara i bio je 3,4 posto manji nego u istom razdoblju godine prije, dok je uzvoz iz zamlja EU smanjen za 12,7 posto na 4,02 milijarde dolara. To znači i da se 66 posto ukupnog deficita ostvaruje u razmjeni sa EU. Prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner po vrijednosti izvoza je Italija, u koju je izvezeno roba za 705 milijuna dolara, što je 3,5 posto manje nego u jedanaest mjeseci 1998. Hrvatski uvoz iz Italije, ostvaren u vrijednosti od 1,13 milijarde dolara istodobno je bio manji za 19 posto. Slijedi Njemačka u koju je izvezeno roba za 618 milijuna dolara, što je, međutim, za 13,2 posto manje nego u jedanaest mjeseci 1998. Iz Njemačke je ostvarena najveća vrijednost uvoza, od 1,32 milijarde dolara ili za 10,9 posto manje. Smanjenje izvoza, za 5,2 posto, zabilježeno je i sa zemljama CEFTA- e, sa izuzetkom Slovenije. Hrvatski izvoz u Sloveniju povećan je za 2,5 posto na 409 milijuna dolara. Isotodbno je hrvatski uvoz iz susjedne države smanjen za 15,8 posto na oko 570 milijuna dolara. Među važnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima je Bosna i Hercegovina u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 506 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 16,2 posto, a posljedica je to stavljanja van snage Ugovora o slobodnoj trgovini od svibnja prošle godine. Veliki pad izvoza, od gotovo 59 posto, zabilježen je u razmjeni s Rusijom, u koju je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine isporučeno roba u vrijednosti od oko 64 milijuna dolara. REALNI PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO 12,1 POSTO - Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u listopadu 1999. godine bio nominalno veći 4,1 posto, a realno 3,9 posto u odnosu na rujan. U usporedbi s istim pretprošlogodišnjim mjesecom lanjskoga je listopada promet u maloprodaji nominalno smanjem 1,5 posto, a uzimajući u obzir rast cijena realno je smanjenje prometa 6,1 posto. Ukupno je u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci promet u trgovini na malo nominalno manji 8,4 posto, a realno 12,1 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Cijene u trgovini na malo u prošlogodišnjem listopadu su bile 0,2 posto veće nego u rujnu, 4,9 posto veće nego u istom preklanjskom mjesecu, dok su u prvih deset mjeseci 1999. uvećane 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 1998. U trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila promet je u listopadu 1999. smanjen 8,5 posto u odnosu na listopad 1998., dok je u prvih deset mjeseci pao 12,8 posto. Rast prometa u lanjskom listopadu je prema istom mjesecu preklani zabilježen u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima 36,1 posto, u trgovini na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama 16,7 posto te u trgovini na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom 18,9 posto. Pad prometa u listopadu u odnosu na isti mjesec 1998. godine zabilježen je u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila 4,9 posto, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima 12,6 posto, u drugim nespecijaliziranim prodavaonicama 27,5 posto, u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima 0,9 posto, u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože 0,2 posto te u trgovini na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom 7,9 posto. U prvih je deset prošlogodišnjih mjeseci prema istom razdoblju prethodne godine ponajviše porastao promet u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima, 25,2 posto, dok je najveći pad prometa od 22,6 posto zabilježen kod prodaje, održavanja i popravka motornih vozila. Zalihe su u trgovini na malo u listopadu 1999. porasle šest posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema pretprošlogodišnjem listopadu smanjene 2,4 posto. RASHODI PODUZETNIKA RASLI BRŽE OD PRIHODA - Ukupni prihodi 58.636 hrvatskih poduzetnika u prvih devet mjeseci 1999. godine iznosili su 194,9 milijardi kuna, što je 3,2 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno su ukupni rashodi iznosili 194,7 milijardi kuna ili 6,3 posto više, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Ukupni su prihodi tih poduzetnika bili nešto veći od rashoda, ali su rasli 3,1 indeksni poen sporije nego ukupni rashodi. Na 100 kuna ukupnih rashoda u devet mjeseci 1999. godine iskazano je 100,2 kune ukupnog prihoda, a u istom razdoblju prethodne godine 103,1 kunu. Statističke izvještaje za prvih devet prošlogodišnjih mjeseci ZAP- u je podnio spomenuti broj poduzetnika. Među poduzetnicima koji nisu ZAP-u dostavili statističke izvještaje najviše je malih, te 12 srednje velikih i tri velike tvrtke, pa se može zaključiti da je obuhvaćeni uzorak gospodarstva dovoljno reprezentativan. Čak 32.766 poduzetnika ili 23,6 posto onih koji su obvezni dostaviti statističke izvještaje, nije na svojim računima imalo niti jednu kunu prometa. Pozitivnu razliku između ukupnih prihoda i rashoda ostvarili su mali poduzetnici (2.212 milijuna kuna), dok su veliki i srednje veliki poduzetnici zabilježili negativnu razliku od 1.909 milijuna kuna (veliki poduzetnici - 1.482 milijuna kuna, a srednje veliki 427 milijuna kuna). Po podatcima ZAP-a, u strukturi ukupnih prihoda 80 posto ih je ostvareno na domaćem tržištu, dok kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni nisu zadovoljavajuća. Naime, udjel prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u prvih je devet mjeseci 1999. godine u odnosu na 1998. pao za 2,2 postotnih poena - sa 14,8 na 12,6 posto. Najveći dio prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarili su tradicionalni izvoznici u prerađivačkoj industriji: proizvođači kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvođači ostalih prometnih sredstava (brodogradnja), proizvođači naftnih derivata, proizvođači hrane i pića, proizvođači električnih strojeva i aparata, proizvođači odjeće, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda te poduzetnici koji se bave drvom i proizvodima od drveta. Drugi prihodi u strukturi ukupnog prihoda u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci imali su manji udjel. Tako se na prihode od kompenzacija, subvencija i dotacija odnosilo se 1,2 posto, a manje od jedan posto odnosilo se na prihode ostvarene temeljem upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga za vlastite potrebe. Prihodi od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme činili su udjel od 0,6 posto. Dominantan udjel u strukturi ukupnih rashoda poduzetnika imala je nabavna vrijednost prodane robe, što je posljedica sve važnijeg mjesta trgovine u hrvatskom gospodarstvu, ističu u ZAP-u. Ti su rashodi od siječnja do rujna prošle godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne, bili veći 8,3 posto a njihov udjel u ukupnim rashodima povećan je sa 35,5 posto na 36,3 posto. Prema podatcima ZAP-a, kao i u prethodnim obračunskim razdobljima, financijski je bilo učinkovitije poslovanje malih poduzetnika, a sa stajališta vlasništva privatni sektor. Od ukupnog broja poduzetnika čak 95,7 posto ih je u potpuno privatnom vlasništvu. Tvrtke u potpuno privatnom i mješovitom vlasništvu s prevladavajućim privatnim kapitalom ostvarile su u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci 77,6 posto ukupnog prihoda i 75,6 posto ukupnih rashoda gospodarstva. Poduzetnici u državnom, kao i u mješovitom vlasništvu s prevladavajućim udjelom državnog kapitala iskazali su pak, lošije rezultate. Ukupno su troškovi osoblja rasli 1,8 indeksnih poena brže od ukupnih rashoda, a njihov se udjel u ukupnim rashodima povećao sa 12,4, posto u 1996. godini na 14,6 posto u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci. Prosječna neto plaća po zaposlenom u prvih devet lanjskih mjeseci bila je nominalno 2552 kune, što je realno povećanje od 5,2 posto. Najveći udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima zabilježen je kod velikih poduzetnika (17,6 posto), a prosječna neto plaća po zaposlenom kod njih je u spomenutom razdoblju iznosila 3066 kuna. Kod srednje velikih poduzetnika taj je udjel bio 14 posto, a prosječna plaća 2429 kuna, a najmanji udjel - 11 posto zabilježen je kod malih poduzetnika uz najnižu prosječnu neto plaću od 1955 kuna.