YU 17. I. SRPSKI TISAK

SRBIJA DANAS 17. I. 2000. Stipe Mesić - od autsajdera do favorita "Na početku se činilo da u predsjedničkoj izbornoj utrci u Hrvatskoj Stipe Mesić zapravo nema što tražiti. Najveće izglede imali su Dražen Budiša i Mate Granić. (..) Mesić je najprije izbio na drugo mjesto, ispred Granića, a onda je iza sebe ostavio i Budišu. (...)Autsajder je tako postao favorit. (...) Ako postane novi predsjednik Hrvatske, najverojatnije se to neće dogoditi zbog izuzetnih osobnih kvaliteta, a još manje zbog dobrog stranačkog programa. Hrvatski birači, dajući glasove oporbenom bloku Budiše i Račana, glasovali su za promjene. Ipak, još im je u svježem sjećanju 1990. kada su, glasujući također za promjene, omogućili HDZ-u neograničenu vlast. Izborom Budiše to bi se praktično ponovilo. Izborom Granića - stvorile bi se šanse za rehabilitaciju HDZ-a. Mesić tu dolazi kao dobra ravnoteža koja će ograničiti vlast i jednih i drugih." Heroji kaosa "Otišao je još jedan junak naših dana - patriot, ratnik, političar, biznismen, medijska zvijezda... Željko Ražnatović Arkan. Imao je privatnu vojsku, političku stranku, neko vrijeme zastupnički imunitet, neizmjerno bogatstvo, dvorac za stanovanje, šampionski nogometni klub, mnogo brakova. Izrešetan je u holu luksuznog hotela, na način na koji su prije njega već nestale desetine njemu sličnih, ali po formatu svakako manjih junaka, stasalih u proteklih deset godina kaosa i propadanja u Srbiji. Arkan je svakako bio najistaknutiji predstavnik kaste koju je jedan novinar svojedobno duhovito nazvao novo srpsko ratno plemstvo. Heroji ratova u kojima Srbija nije sudjelovala zadobili su poseban status, iznad zakona i pravila koja vrijede za ostale građane. Obični puk se, kao i u pravom srednjem vijeku, ovim novokomponiranim vitezovima istodobno divi i plaši ih se. Dobrim dijelom zahvaljujući novinarskim člankopiscima, u dijelu javnosti već je stvoren mit o Arkanu kao u svemu izuzetnom, svemoćnom, a opet tako jednostavnom i pristupačnom čovjeku. Istodobno s tim mitom, uvelike su prepričavane brojne horor priče o surovostima kojima je bio ispunjen njegov život. Sve je to moguće u društvu i vremenu koje je izgubilo kompas, u kojem su se pobrkale predstave o stvarnim povijesnim i političkim interesima, a zatim ozbiljno poljuljale i mnoge temeljne moralne vrijednosti i načela. U tako nastalom kaosu, afirmirali su se idoli koji završavaju u međusobnim revolveraškim obračunima. Nimalo slučajno, u ovom tekstu nijednom nisu spomenute riječi kriminal i podzemlje. Ti pojmovi imaju smisla kad se na drugoj strani nalaze vlast i zakon kao njihovi odlučni i neumoljivi protivnici. Ovdje te demarkacijske crte više nema, i to je najopasnija posljedica desetogodišnjega urušavanja Srbije." BLIC 17. I. 2000. Na ledu "(..) Arkanova smrt, baš kao i njegov život, djeluje opominjuće. Život i smrt ovoga heroja jednoga mračnog odjeljka narodne svakodnevnice upućuju na to da se cijelo jedno društvo nalazi, zapravo, na ledu s kojega nitko nije kadar pobjeći. (..) Društvo kojemu uspijeva da odnjeguje, ne jednog, kriminalca europskoga ranga, ali mu ne uspijeva da proizvede dovoljno lijekova protiv gripe, nikako se ne može smatrati zaostalim, ali ni uspjelim. Ako je stopa kriminaliteta nekakvo mjerilo razvijenosti društva, onda bi se reklo da Srbija još nije pojela svoju supstancu, uz napomenu da ni taj dan nije daleko ako tzv. motor društvenog razvoja i dalje budu upravo kriminalci. Moglo bi se, naime, dogoditi da motoru nestane goriva, tj. naroda kojega će kriminalci pljačkati i da oni krenu jedni na druge..." VEČERNJE NOVOSTI 17. I. 2000. Potresna vijest "Među preostalim Srbima u istočnoj Slavoniji sa žaljenjem je primljena vijest iz Beograda o tragičnoj smrti Željka Ražnatovića Arkana, bivšeg zapovjednika Srpske dobrovoljačke garde u Erdutu, u razdoblju od svibnja 1991. do kraja 1995. godine. - Premda ga u Hrvatskoj smatraju zločincem, činjenica je da je Arkan s 'tigrovima' u svibnju 1991. hrabro branio Srbe u Borovu Selu od Tuđmanovih i Glavašovih 'zengi' - kaže M.S. iz Borova. (...) - Tadašnja JNA bila je dezorijentirana, a mi smo stradali sve dok se nisu pojavili Arkan i njegovi momci. Tada smo ih doživjeli kao osloboditelje - kaže šezdesetogodišnji L. T.(...) - Da su ti svjetski moćnici pravdoljubivi, ne bi žmirili nad činjenicom da se Tomislav Merčep, koji je na monstruozan način poubijao na stotine Srba, danas kandidira za hrvatskoga predsjednika. Nas je Arkan branio od Merčepa."